Ovanthu vamwe velihenga mokonda vasoka okuti mavakala vali nomuenyo omuwa, ovakuavo vahanda okutualako notyinepo, mahi kavapondola okukuluminya una velinepa nae akale meumbo. Mahi, ovanyingi velihenga vanoñgonoka okuti tunde opo, ovipuka vilema vali tyipona etyi ankho vasoka. Tyotyili, inkha muelihenga pahetyino, hamwe wamona okuti otyo otyitateka tyimwe tyipuilisa unene. Mahi, otyiwa okutala omalondolo amwe Ombimbiliya apondola okukukuatesako okutetulula nawa ovitateka vitundilila kokulihenga.

Ovitateka konthele yonombongo, nombunga, nokukala nounye, vipondola okunyona, iya omalusoke atyo pamwe kaalambe liwa. Omuendi Judith Wallerstein ankho omunongo konthele yomalusoke ovanthu, wanoñgonokele okuti konyima yokulihenga, vamwe nkhele velitehela okuti valaviswa nokuasiwapo, iya vetavela okuti ‘okukala nomuenyo katyisilivila, tyisoyesa, nokunkhisa ounye.’

ETYI UPONDOLA OKULINGA

• Lila etyi wavombesa. Hamwe pahe utupu vali  oupanga womunthu nkhele uhole. Namphila oupanga wenyi ankho kaukahi nawa, upondola okulila mokonda utupu ehambu ankho ukevelela okukala nalio motyinepo. (Provérbios 5:18) Uhakale nohonyi yokulila.​—Eclesiastes 3:1, 4.

• Lityilika okukala awike. Namphila wesukisa okukala awike pala okulila, okukala ehimbwe awike hatyiwako. (Provérbios 18:1) Tyina utomphola nomapanga ove, popia onondaka mbupameka, okuliyava unene konthele yauna muelihenga nae, namphila una ehunga, tyipondola okutaata vakuenyi. Inkha wesukisa okulinga liwa-liwa omatokolo akolela tyina muelihenga, ita ombatelo komunthu uyumba onthumbi.

• Yunga nawa ekongoko liove. Ovitateka vituka kokulihenga ovikando ovinyingi vieta omutwe wotyivandyula. Ovola okulia nawa, nokulala nawa, nokukaenda-enda.​—Efésios 5:29.

• Pola meumbo ovipuka vikukalesa nonyengo nauna ankho welinepa nae ine wehesukisa vali, mahi ovipapelo viakolela vipaka nawa. Inkha omalutalatu otyinepo ekuetela oluihamo, epaka motyikasa nokueholeka nawa pala ovana venyi.

• Linga ononkhono mbokulityilika omalusoke ahaviukile. Olga velihenga etyi omulume wae alinga oumbalehi, wati: “Ankho apeho ndyilipula okuti: ‘Oityi omukai oo ena ame nehena?’” Mahi, konyima Olga aimbuka okuti okupitaulula omalusoke ahaviukile tyipondola okumukalesa “nomutima weliunga.”​—Provérbios 18:14.

  Ovanthu ovanyingi vatala okuti okuhoneka omalusoke avo tyivekuatesako okuyandyulula, nokuyunga nawa omalusoke avo. Inkha ulinga ngotyo, moyeke omalusoke omape nokuaviuka apinge pomalusoke ahaviukile ukahi nokulwa nao. (Efésios 4:23) Tala onongeleka onombali:

  Olusoke olukulu: Ame nalingisisa mukuetu okulinga oumbalehi.

  Olusoke olupe: Oviponyo viange kaviavela omphitilo mukuetu opo andavise.

  Olusoke olukulu: Napesela omanima omanyingi nomulume wahasilivila.

  Olusoke olupe: Mandyikala nehambu inkha ndyitala komutwe, anahatale konyima.

• Uhasuke novipuka ovivi ovanthu vapopia. Omapanga nombunga vekuhole vapondola okukupopila ovipuka vikuihamesa omutima ine viahaviukile okuti: ‘Una ankho hamukai omuwa pala ove,’ ine ‘Huku uyele ovanthu velihenga.’ b Mokonda yotyo, Ombimbiliya ilondola okuti: “Uhatavele momutima wove onondaka ambuho mbupopiwa.” (Eclesiastes 7:21) Martina, velihengale omanima evali wati: “Ame hisoko konondaka mbunkhalesa tyanumana, mahi ndyiovola okutala ovipuka monkhalelo Huku evitala. Omalusoke ae apona omalusoke etu.”​—Isaías 55:8, 9.

• Likuambela ku Huku. Oe wavela ondundo ovafendi vae ‘vapakule omasukalalo avo aeho kwe,’ haunene tyina vena ovitateka.​—1 Pedro 5:7.

Juliana, ankho wanepua omanima 11, wati: “Naita omulume wange akale meumbo. Mahi etyi apita, andyinumana unene nae nomukai akakala nae.” Ovanyingi velihenga, vatualako tyanumana unene omanima omanyingi nauna ankho elinepa nae. Mahi  ovikando vimwe, vena okutomphola apeho, haunene inkha vena ovana.

ETYI UPONDOLA OKULINGA

• Tualako noupanga umwe ukahi nawa nauna ankho welinepa nae. Popiei konthele yovipuka viesukisa, nokuhakala ehimbwe, nokupopia liwa etyi uhanda. Ovanyingi vaimbuka okuti okulinga ngotyo tyeeta ombembwa.​—Romanos 12:18.

• Lityilika okupopia onondaka mbuleva. Haunene tyina usoka okuti mukuenyi ukahi nokupopia onondaka mbahaviukile, otyiwa okulandula elondolo Liombimbiliya liati: “Una utyilika onondaka mbae una enoñgonoko.” (Provérbios 17:27) Inkha etompho lienyi likahi nokuenda kokutañguna, upondola okupopia okuti: “Nkhele mandyisoko kuetyi wapopia iya ha atutomphola nawa.”

• Yapula ovipuka viove ko viauna ankho welinepa nae, mahi linga umwe ononkhono pala okutyilinga, okukutikinyamo omikanda ankho mupewa kosipitali, no vionombongo, novikuavo vali.

Maria wahinangela etyi tyamonekapo konyima yokuelihenga, ati: “Omona wange omukainthu ankho apeho ulila iya ahimbika vali okuufuila moula. Omona wange omuhikuena ankho wovola okuholeka omalusoke ae, andyitale okuti ankho wapiluluka unene.” Tyotyili, upondola okusoka okuti utupu vali omuvo nononkhono opo ukuateseko ovana vove tyina vesuka unene nove.

ETYI UPONDOLA OKULINGA

• Avela ondundo ovana opo vatomphole nove konthele yetyi vasoka, namphila otyo tyipondola okutuala omunthu “okupopia tyihasokele.”​—Jó 6:2, 3.

• Tualako notyilinga tyove monkhalelo yaviuka. Namphila hamwe wesukisa ombatelo opo uhambukwe iya otale okuti omona wove ngoti upondola okukuavela ombatelo oyo, katyaviukile okuita omona wove ekukuateseko movitateka viove. (1 Coríntios 13:11) Lityilika okupopila omona wove ovitateka viove ine okumukalesa onkhala-kati yove nauna ankho welinepa nae.

• Kuatesako omona wove okutualako nomuenyo omuwa. Okuhailuka meumbo nokupanga nawa ovipuka tyikuatesako, mahi tyakolela vali okutualako okulinga ononkhono opo ombunga itualeko noupanga omuwa na Huku, okukutikinyamo okutanga Ombimbiliya, nokulinga efendelo liombunga.​—Deuteronômio 6:6-9.

Tyina muamelihenge upondola okuenda nokomutue. Melissa, ankho wanepua omanima 16, wati: “Etyi tuelihenga, ankho ndyisoka okuti: ‘Etyi hatyoko ankho ndyihanda.’” Mahi pahe wavasa ehambu namphila ehekahi vali nomulume wae. Wati: “Nelitehela vali nawa, etyi nayekapo okusoka kovipuka vialambale.”