1. Oityi ovanthu ovanyingi vasoka konthele youpika, iya oñgeni oupika wapopiwa mu Romanos 12:11 welikalela?

 OVANTHU ovanyingi vasoka okuti omupika omunthu umwe uyungwa nokutekulwa onya nomuhona wae. Mahi okukala omupika wa Huku tyelikalela unene. Ondaka ya Huku ipopia okuti Omukristau upondola okuholovona okukala omupika Womuhona una oluembia. Tyotyili, etyi apostolu Paulu avelele ondundo Ovakristau opo “vaundapele Jeova ngovapika,” wevepopilile opo vaumbile Huku mokonda Vemuhole. (Romanos 12:11) Oupika oo ankho wakutikinya tyi? Oñgeni matulityilika okukala ovapika va Satanasi no vouye wae? Okukala omupika wa Jeova nokumuumbila nekolelo tyeeta ouwa patyi?

2. (a) Omokonda yatyi ova Isilayeli ankho vapondola okuholovona okutualako okukala ovapika? (b) Omupika okutiulwa kokutwi ankho tyilekesa tyi?

² Ovitumino Huku aavelele ova Isilayeli, vitukuatesako okunoñgonoka etyi tuna okulinga opo tukale ovapika va Jeova. Omupika omu Hebreu ankho uyovolwa tyina amaundapela omuhona wae omanima epanduvali. (Êxodo 21:2) Mahi, inkha omupika ankho tyilityili uhole umwe omuhona wae iya kahande okumuyekapo, upondola okutualako okukala nae. Ovitumino via Jeova ankho vipopia okuti otyo tyitavela. Omuhona umufwenaika potyikulilo emutiula notyitungo kokutwi. (Êxodo 21:5, 6) Omokonda yatyi ankho alingila ngotyo? Melaka lio Hebreu okutavela tyilekesa okutehelela nawa nokulinga ngetyi wapopilua. Moluotyo putyina omupika amatiulwa kokutwi tyilekesa okuti uhanda okutualako okuundapela omuhona wae nokumutavela. Otyo tyelifwa nelipakulo lietu. Tyina tulipakula ku Jeova, tukahi nokupopia okuti tuafuapo pala okumutavela mokonda tumuhole.

3. Omokonda yatyi tuelipakulila ku Huku?

³ Puetyi ankho nkhele tuehenembatisalwe, tuatokola okuumbila Jeova ine okukala ovapika vae. Etyi tuelipakula kwe, tualaa okuti matumutavela nokulinga etyi  ahanda. Nawike wetukuluminya okulinga etokolo olio. Alo umwe ovana vambatisalwa, vetyilinga mokonda vetyihanda hakuti omokonda vahanda vala okuhambukiswa ovohe. Atuho tuatokola okulipakula Komuhona wetu keulu, Jeova, mokonda tumuhole. Apostolu João wahoneka okuti: “Ohole na Huku ihangununa okutavela ovitumino viae.”​—1 João 5:3.

4. Oityi tuesukisa okulinga opo tukale “ovapika vouviuki”?

⁴ Tupandula unene Jeova wetuavela etyi tuesukisa opo tukale ovapika vae! Ekolelo lietu motyilikutila tyeyovo tya Kristu litukuatesako okuhakala ovapika vonkhali. Otyo tyilekesa okuti namphila nkhele tuvakuankhali, tuaholovona okutavela Jeova na Jesus opo vakale Ovahona vetu. Paulu wetyihangununine nawa momukanda umwe ahonekele. Wati: “Litalei ngatyina muankhia mokonda yonkhali, mahi ngatyina muna omuenyo mokonda ya Huku, menyina lia Kristu Jesus.” Konyima alondola okuti: “Kamutyii okuti inkha mutualako okulipakula komunthu umwe ngatyina muvapika, amumutavela, ngotyo muvapika vae, mokonda muemutavela, tyilinge muvapika vonkhali pala okukevelela okunkhia, tyilinge muvapika vokutavela pala okutualwa kouviuki? Anthi, pandulei Huku, mokonda muali ovapika vonkhali, mahi, pahe muetavela nomutima auho kelongeso lina muapewa. Tyotyili, mokonda muayovolwa monkhali, onwe muakala ovapika vouviuki.” (Romanos 6:11, 16-18) Tala okuti Paulu wapopia okuti tuesukisa “okutavela nomutima auho.” Moluotyo, tyina tulipakula ku Jeova, tukala “ovapika vouviuki.”

5. Atuho tuesukisa okulwa natyi, iya omokonda yatyi?

⁵ Mokonda tuvapika vokuelipakula ku Huku, tuna okulwa novipuka vivali. Tete, onkhali tuapiñgana. Paulu ankho nae una ovilwa ovio. Wati: “Ame tyotyili ndyihambukwa novitumino via Huku, ngetyi natuwa mokati kange. Mahi, ndyiivite molutu luange otyitumino otyikuavo tyikahi nokulwa novitumino viomutima wange, nokunthuala ngonkhuatwa kotyitumino tyonkhali tyikahi molutu luange.” (Romanos 7:22, 23) Mokonda tuvakuankhali, tuesukisa okutualako okulwa nomahando etu olutu. Apostolu Petulu wetulondola okuti: “Kalei ngatyina muayovoka, mahi tualeiko neyovo lienyi, hapala okulinga ovivi, mahi ongatyina muvapika va Huku.”​—1 Pedro 2:16.

6, 7. Oityi Satanasi alinga opo ouye ukale ngatyina omuwa?

⁶ Otyipuka tyavali tuna okulwa natyo, ouye uno utuminwa novilulu. Satanasi omutumini wouye uno, iya uundapesa omaliva omanyingi opo aovole okunyona oukuatyili wetu ku Jeova noku Jesus. Satanasi uhanda tukale ovapika vae mokutulola opo tulinge onthele youye wae. (Tanga Efésios 6:11, 12.) Onkhalelo imwe etulola, okulekesa ouye wae ngatyina omuwa, opo tukale nehando liokulinga onthele yao. Apostolu João wetulondola okuti: “Inkha umwe uhole ouye, oluembia lwa Tate kalukahi mwe. Mokonda atyiho tyikahi mouye, epeleyo liolutu, nepeleyo liomaiho, nokulisapa mokonda yomalumono omunthu ena, kavitundu ku Tate, mahi, vitunda mouye.”​—1 João 2:15, 16.

⁷ Mouye auho, ovanthu vahanda unene okukala nomalumono. Satanasi uhongiliya ovanthu okutavela okuti okukala nonombongo ononyingi matyiveetela ehambu. Onovenda onene mbakaka. Ovalandesi valekesa ovipuka ovinyingi opo vahongiliye ovanthu okusoka okuti otyipuka tyakolela vali okukala novipuka ovinyingi, nokuenda kovitalukiso. Mongeleka, vokuundapa mo nondyuo mbokukuatesako ovanthu vahanda okulinga oungendi, vaonganeka oungendi okutuala ovanthu kovilongo oviwa oku mavavasi etyi vahanda. Tyotyili, atuho tukahi nokupopilwa opo tupilulule onkhalelo yomuenyo wetu, mahi ngetyi ouye uhanda.

8, 9. Otyiponga patyi tyilityili tyikahiko, iya omokonda yatyi?

 ⁸ Pomuvo Wovakristau votete, Petulu walondolele Ovakristau momauaneno konthele yavana ankho vahimbika okusoka ngetyi ouye usoka. Wati: “Vasoka okuti otyiwa okukala molumono onthiki aiho. Vasila nokuna otyilimbo tyovivi, mokonda vahambukilwa omalongeso ounkhembi, otyo valinga nonwe ovipito. Mokonda vapopia onondaka onombi mbahasilivila, iya, mokonda yomahando olutu novituwa ovivi, vahongiliya vana vayovoka kuvana valinga ovipengi. Namphila vevelaa eyovo, ovo muene vekahi moupika wovivi. Tyetyi kese umwe ufindwa namukuavo, ukala omupika womunthu oo.”​—2 Pedro 2:13, 18, 19.

⁹ Inkha tuovola okuhambukiswa “epeleyo liomaiho,” kamatuyovoka. Mahi, matukala ovapika va Satanasi Eliapu, omuhona wahamonua wouye uno. (1 João 5:19) Tyotyili, okukala omupika womalumono tyinyona. Iya tyipondola okupuiya unene okuliyovola moupika oo.

10, 11. Ovalie Satanasi ehole vali okuhongiliya? Oñgeni onosikola ononene mbupondola okuetela ovitateka ovakuendye Ovakristau?

¹⁰ Tupu hono Satanasi ulwisa vana vehei ovipuka. Ava ehole vali okulwisa ovakuendye novahikuena. Satanasi kahambukwa tyina omukuendye ine omuhikuena ine omunthu omukuavo vali atokola okukala omupika wa Jeova. Satanasi uhanda vana vapakula omuenyo wavo ku Jeova vayekepo okukala ovakuatyili ku Huku nokumufenda.

¹¹ Tyina omupika amatiulwa kokutwi, upondola okuihamenwa. Mahi konyima, aveho vamona otyilimbo otyo vanoñgonoka okuti watokola okutualako okukala nomuhona wae. Tyipondola okupuiya ine okuihama kovakuendye ine ovahikuena okulinga omatokolo momuenyo elikalela no avakuavo. Mongeleka, Satanasi uhongiliya ovanthu okusoka okuti okukala novilinga mouye wae, otyo tyeeta ehambu liotyotyili momuenyo. Mahi matukala vala nehambu liotyotyili momuenyo inkha tupaka Jeova tete momuenyo. Jesus wati: “Vena ehambu ovovana vaimbuka okuti vesukisa okulongeswa na Huku.” (Mateus 5:3) Ovakristau vapakula omuenyo wavo pala okulinga ehando lia Huku, ha lia Satanasi. Vatanga Ombimbiliya nokusokolola kuetyi vatanga “otyitenya notyinthiki.” (Tanga Salmo 1:1-3.) Mahi, ovaumbili va Jeova vekahi monosikola ononene hono, vetupu omuvo omunyingi  wokusokolola Mondaka ya Huku nokumuumbila.

12. Oityi ovakuendye ovanyingi vaholovona hono?

¹² Omuhona wouye upondola okuetela ovitateka ovinene Omukristau. Momukanda wae wotete ahonekela ova Korintu, Paulu wati: “Waihanua puetyi ankho umupika? Wehesuke natyo, mahi, inkha tupu utyivila okuyovoka, yovoka.” (1 Coríntios 7:21) Inkha omupika una omuhona umuetela ovitateka, opo hahe vali okuyovola omupika oo. Hono, movilongo ovinyingi, ovitumino vipopia okuti ovakuendye vapondola okulilongesa mosikola alo vehika meti limwe. Tyina vamalambe eti olio, pahe ovo muene mavaholovona inkha vahanda okutualako okulongeswa ine kavahande. Tyipondola okupuiya unene Omukristau okukala nomphitilo yokuumbila Jeova movilinga viomuvo auho inkha uholovona okulongeswa mosikola onene opo akale nomunkhima mouye uno.​—Tanga 1 Coríntios 7:23.

13. Ondongeso patyi ikuatesako ovaumbili ovanyingi va Jeova?

¹³ Paulu walondolele Ovakristau mo Kolosu okuti: “Lungukei: opo pahakale nawike umutyindapo ngononkhuatwa mbae, nomalongeso omatutu, noviso viovanthu, ovipuka viomouye vihatundile ku Kristu.” (Colossenses 2:8) Ovalongesi ovanyingi valongesa “omalongeso omatutu, noviso viovanthu.” Vokuenda monosikola ononene, valongeswa unene omalongeso oo, mahi ha apeho valongeswa ounongo wokuundapa, iya pamwe avahakala tyafuapo opo vetyivile okulwa novitateka momuenyo. Mahi, Ovakristau vaholovona ondongeso maivekuatesako okukala nounongo vesukisa opo vetyivile okulitekula, nokuumbila Huku. Vetavela nomutima auho onondonga Paulu aavelele Timoteo okuti: “Tyotyili, okukala nonthilo na Jeova, tyieta ouwa omunene, tyina omunthu ahambukilwa etyi ena. Moluotyo, inkha tuna etyi tulia netyi tulihika, tuhambukilwa ovipuka ovio.” (1 Timóteo 6:6, 8) Ovakristau votyotyili kavaovola okuenda monosikola onene, mahi valinga ononkhono opo vavase “omikanda viatumwa,” tyihangununa vana vakuatesako opo vakale ovalongwa va Jesus. Otyo vetyilinga mokuundapa nombili movilinga viokuivisa.​—Tanga 2 Coríntios 3:1-3.

14. Tyina tutanga Filipenses 3:8, oityi tulilongesila kolusoke lwa Paulu konthele yokukala omupika wa Huku na Kristu?

¹⁴ Tupondola okulilongesila ku Paulu.  Walongesilue na Gamaliyeli, omulongesi Wovitumino viova Judeu. Mosikola alongesilwe ipondola okuelekwa no nosikola ononene hono. Mahi oityi Paulu asokele etyi aeleka osikola apitile nelao liokuundapa ngomupika pala Huku na Kristu? Wahoneka okuti: “Ame ovipuka aviho ndyivitala ngatyina vihasilivila, mokonda yenoñgonoko liavilapo lia Tatekulu Jesus Kristu.” Ayauisako okuti: “Mokonda yae netavela okuyekapo ovipuka aviho, nokuvitala ngatyina vihasilivila, opo ndyikale noupanga omuwa na Kristu.” (Filipenses 3:8) Olusoke lwa Paulu lupondola okukuatesako Ovakristau ovakuendye novohe okulinga omatokolo nonondunge konthele yondongeso. (Tala omalutalatu.)

15, 16. Eongano lia Jeova liava ondongeso patyi, iya opala tyi?

¹⁵ Oityi tyilingwa po nosikola ononyingi ononene? Ovanthu mo nosikola omo, ovikando ovinyingi vasoka okuti vapondola okukala onomphuki iya valekesa okuti vanumanena ovatumini. (Efésios 2:2) Mahi, eongano lia Jeova liava ondongeso ikahi vali nawa pomphangu imwe ina ombembwa mewaneno Liovakristau. Onosimano ambuho, atuho tupondola okupola ouwa Kosikola Yovilinga via Huku. Tupu kuna vali onosikola ononkhuavo mbutukuatesako. Mongeleka, kuna osikola pala ovakuatate ovakokoli-ndyila vahanepele itiwa Osikola Yombimbiliya Yovakuatate Vahanepele, no yovakokoli-ndyila vanepa itiwa Osikola Yombimbiliya Yovakristau Ovalinepi. Onosikola ombo ambuho mbutukuatesako okutavela Omuhona wetu keulu, Jeova.

¹⁶ Tupondola okunoñgonoka otyili tyakolela vali mo Índice das Publicações da Torre de Vigia no Watchtower Library mo CD-ROM. Ondongeso oyo Yombimbiliya haunene opala tutyivile okufenda Jeova. Itulongesa oñgeni matukuatesako vakuetu okukala omapanga a Huku. (2 Coríntios 5:20) Moluotyo, vana tulongesa mavakala nounongo wokulongesa vakuavo.​—2 Timóteo 2:2.

17. Tyina tuholovona ondongeso yavilapo vali, ouwa patyi tupolako?

¹⁷ Monthengele-popia ya Jesus yono talendu, ovapika vevali vapandulilwe mokonda yovilinga viavo. Otyo atyivehambukiswa, tupu atyihambukiswa omuhona wavo. Opo alekese okuti wevepanda, weveavelele vali ovilinga. (Tanga Mateus 25:21, 23.) Matukala nehambu, nokuyambwa inkha tuholovona ondongeso yavilapo vali. Mongeleka, Michael ankho omunongo mosikola. Etyi ovalongesi vae vemukonga opo vapopie nae konthele yokunyingila mosikola onene, avahuvu etyi evepopila okuti kaholovonene okunyingila mosikola onene. Mahi, ankho waholovona okulongeswa ounongo umwe maumukuatesako okulitekula, nokukala omukokoli-ndyila. Okuti wasokele okuti etokolo alinga kaliaviukile? Wapopia okuti ondongeso Yombimbiliya apewa, nokukala omukulu weuaneno viakolela vali unene. Wati: “Ononkhano onongwa nelao ndyina viaponapo onombongo ambuho ankho ndyipondola okufetwa kovilinga. Tyotyili nahambukwa mokonda haholovonene okuenda mosikola onene.”

18. Omokonda yatyi tuholovonena ondongeso yavilapo vali?

¹⁸ Ondongeso yavilapo vali itulongesa ehando lia Huku nokutukuatesako okukala ovapika va Jeova. Ituavela ekevelo “liokukayovoka moupika wokuhanyauka” “nokukakala neyovo ewa unene liovana va Huku.” (Romanos 8:21) Haunene vali, oyo onkhalelo yaviuka yokulekesa okuti tyilityili tuhole Omuhona wetu, Jeova.—Êxodo 21:5.