Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Wakoleleya Namphila Amuene Ononkhumbi

Wakoleleya Namphila Amuene Ononkhumbi

 HETEKELA EKOLELO LIAE | ELIYA

Wakoleleya Namphila Amuene Ononkhumbi

ELIYA waendele unene Momavota o Jordão. Waendele onosimano ononyingi, okuenda nokokulio kuekumbi kokule Nomphunda Horebe. Etyi akondoka mo Isilayeli, wamona okuti ovipuka motyilongo tyae viapilauluka. Ohika katutu-katutu ankho pahe ikahi nokuyova. Onkhalula yalokale iya ovalimi vekahiale nokulima momapia avo. Otyo tyahambukisilwe unene omutima womuuli Eliya, mahi ankho wesukalala vali unene novanthu. Mokonda ankho vetupu vali oupanga na Huku. Ovanthu ovanyingi ankho nkhele vafenda Baale, moluotyo, Eliya ankho una ovilinga ovinyingi. *

Etyi Eliya ehika popepi no pohika patiwa Abel-Meolá, wamuene ovalimi ovanyingi vekahi nokulima. Wavasile ovanthu valimisa nonosaluwa ekwi nonombali, mahi ankho vananesa onombali-onombali. Omunthu ankho Eliya aovola, Eliseu, ankho uli kosaluwa yokonyima. Eliseu ankho omulume Jeova aholovona opo apinge pu Eliya. Eliya ankho usoka okuti oe vala aike omukuatyili ku Huku, moluotyo, ankho uhanda unene okuvasa omulume oo.1 Reis 18:22; 19:14-19.

Okuti Eliya kahandele okuava otyilinga tyae, ine okupingwa? Katupondola okupopia natyike konthele yotyo, tupu katupondola okupopia okuti wasokele konthele yotyo, mahi tutyii okuti Eliya ankho “omunthu ngonthue.” (Tiago 5:17) Ombimbiliya yati: “Eliya wapita pwe emuvaleka otyikutu tyae.” (1 Reis 19:19) Otyikutu tya Eliya, tyafuile ankho oseta yotyinkhombo ine yongi, ankho tyakola ngekapote iya tyilekesa okuti wapeua otyilinga tyakolela na Jeova. Okuvaleka Eliseu otyikutu tyae, ankho tyina ehangununo limwe enene. Eliya wetavelele nomutima auho otyitumino tya Jeova tyokuholovona Eliseu opo emupinge. Eliya ankho wayumba onthumbi mu Huku yae, iya emutavela.

Iya omukuendye Eliseu ankho uhanda unene okukuatesako omuuli oo omukulu. Eliseu kapingile liwa pu Eliya. Mahi, mokueenda kuomanima alamba pu etano, waendele nomuuli oo omukulu nokumukuatesako nomutima weliola, iya konyima ovanthu ankho vapopia okuti oe “utila Eliya omaande peke.” (2 Reis 3:11) Tyotyili, Eliya wahambukilwe mokonda ankho una omunthu umukuatesako! Ovanthu ovo vevali vakalele omapanga omanene. Okulipameka otyikati tyevekuatesileko okukoleleya namphila ankho vamona ovivi vilingwa motyilongo. Haunene, ovivi viohamba Akabe ankho vikahi nokuvilapo.

Okuti nthiki imwe walingiluale onya? Ovanyingi puonthue tualingiluale onya mouye uno. Okukala nepanga tyilityili uhole Huku, tyipondola okukukuatesako okukoleleya. Tupu upondola okulilongesila unene kekolelo lia Eliya puetyi ankho alingwa onya.

 “KATUKA, LAUKA UKAHONYENE NA AKABE”

Eliya na Eliseu vaundapele unene opo vakuateseko ovanthu okukala noupanga omuwa na Huku. Tyayandyuluka nawa okuti ankho vena otyilinga tyokulongesa ovauli vakuavo, monosikola ankho vaonganeka. Mokueenda kuomuvo, Eliya apewa otyilinga otyikuavo na Jeova: “Katuka, lauka ukahonyene na Akabe, ohamba yo Isilayeli.” (1 Reis 21:18) Oityi Akabe alingile?

Ohamba ankho yatyitukilapuale otyili, ovivi viohamba Akabe ankho viavilapo vali tyipona onohamba ononkhuavo mbo mo Isilayeli. Ankho wanepa Jezabele, omukai ankho wayandyanesa efendelo lia Baale motyilongo, iya ohamba ankho imukuatesako. (1 Reis 16:31-33) Okufenda Baale ankho tyakutikinya oviso violutyito, nomaundalelapo, alo umwe okulinga ovilikutila viovana. Akabe ankho ketavelele otyitumino tya Jeova tyokuipaa Ben-Hadade, Ohamba ondingavivi yoko Silia. Tyafuile Akabe waanyene mokonda ankho uhanda okufetwa. (1 Reis, okapitulu 20) Ovivi ankho vikahi nokuliyauisa mokonda Akabe na Jezabele ankho vena elungavi, ononkhembi, nokuhole omalumono.

Akabe ankho una ombala imwe onene ongwa mo Samaria yatungwa nawa! Tupu ankho una onkhuavo onene vali mo Jezreel. Ponthele yombala yavali ankho patuikwa omivinyu. Akabe ankho uhanda ohika oyo yomivinyu, yomulume umwe ankho utiwa o Nabote. Akabe aihana Nabote emuavela onombongo opo emulandese ohika oyo ine okukumana. Nabote ati: “Kuame no komaiho a Jeova, katyaviukile okukuavela ohika napinga kovakuaukulu vange.” (1 Reis 21:3) Okuti Nabote ankho una onkhango? Ankho kesukile? Ovanyingi ankho otyo vasoka. Tyotyili, Nabote ankho wetavela Otyitumino tya Jeova tyokuati ova Isilayeli kavapondola okulandesa ohika vapinga ko nombunga mbavo. (Levítico 25:23-28) Ku Nabote, ankho katyaviukile okuanya Otyitumino tya Huku. Ankho una ekolelo, nokuakola omutima, iya ankho utyii okuti katyapepukile okupopia na Akabe.

Tyotyili, Akabe ankho kasokele Kovitumino via Jeova. Aende keumbo, “nokuanumana nokuaponwa” mokonda etyi ankho ahanda ketyivilile. Ombimbiliya yati: “Alangalapo koula wae, atualako okukala notyipala tyanumana, aanye okulia.” (1 Reis 21:4) Etyi Jezabele amona omulume wae wosoya-soya vala ngomona wanumana, liwa-liwa aovola okunoñgonoka oityi ankho ahanda, tupu aipaa ombunga imwe yovaviuki.

Nawike utanga ovivi Jezabele alingile ahahuvu. Onkhai-Hamba Jezabele ankho utyii okuti Otyitumino tya Huku tyiita ovanthu vevali vakale onombangi opo etyi tyapopiwa tyitavelwe. (Deuteronômio 19:15) Moluotyo, wahonekele omikanda menyina lia Akabe, evitumu kovatumini voko Jezreel opo vaovole ovalume vevali, vatendeleye Nabote okuti wapopia ovipuka ovivi konthele ya Huku, opo aipawe. Etyi ankho ahanda etyivili. “Ovalume vevali vehesilivila” avatendeleya Nabote, iya mokonda yotyo aipawa. Tupu novana vae avaipawa! * (1 Reis 21:5-14; Levítico 24:16; 2 Reis 9:26) Akabe wayekele omukai  wae alinge etyi ankho ahanda, iya aipaa ovanthu ankho vehena etyi valinga.

Soka oñgeni Eliya akalele etyi Jeova emupopila etyi ohamba, nonkhai-hamba valinga. Tyipondola okusoyesa unene tyina ovanthu onondingavivi valinga onya vana vehena etyi valinga. (Salmo 73:3-5, 12, 13) Hono, ovikando ovinyingi tumona ovanthu valinga vakuavo onya, pamwe alo umwe ononkhalamutwe mbonongeleya. Ehipululo eli litupameka. Ombimbiliya ituhinangelesa okuti ku Jeova natyike tyaholama. Uluete ovipuka aviho. (Hebreus 4:13) Iya oityi alinga konthele yovivi amona?

“WAMBASA, NDYALE YANGE!”

Jeova watumine Eliya ku Akabe. Huku apopi nokuayandyuluka okuti: “Ukahi pomivinyu via Nabote.” (1 Reis 21:18) Etyi Jezabele apopila Akabe okuti omivinyu pahe oviae, Akabe akatuka liwa iya ahambukwa unene. Kasokele okuti Jeova ankho utyeete. Soka oñgeni Akabe ankho elitehelela etyi ehika pomivinyu ovio, netyi ankho asoka konthele yotyikunino tyina otyiwa pahe tyakala tyae. Mahi liwa-liwa Eliya eya! Ehambu lia Akabe alipu, nokuanumana apopi onondaka ombu: “Wambasa, ndyale yange!”1 Reis 21:20.

Onondaka mba Akabe mbulekesa okuti ankho utupu onondunge mononkhalelo onombali. Tete, etyi apopila Eliya okuti: “Wambasa,” tyilekesa okuti Akabe ankho utupu natyike asoka konthele ya Jeova. Jeova ankho ‘wemuvasale.’ Etyi Akabe aundapesa omapita epondolo liokuliholovonena, nokuhambukilwa ovivi Jezabele alinga, Jeova ankho utyeete. Huku ankho utyeete etyi omutima wa Akabe wahimbika okupanda vali omalumono, tyipona okukala nokankhenda, nouviuki. Vali, etyi Akabe apopila Eliya okuti “Ndyale yange!” tyalekesa okuti ankho uyele omunthu una oupanga na Jeova Huku, ankho upondola okumukuatesako okuyekapo ovituwa viae ovivi.

Tupondola okulilongesila unene ku Akabe. Tuna okuhinangela okuti Jeova Huku weete atyiho. Mokonda o Tate una oluembia, utumona tyina tuyapuka mondyila yaviuka, iya uhanda tupilulule onkhalelo yomuenyo wetu. Opo etukuateseko, apeho uundapesa omapanga ae, ovanthu vekahi nga Eliya, vapopila vakuavo ondaka ya Huku. Hatyiwako okutala omapanga  a Huku ngatyina onondyale mbetu!Salmo 141:5.

Pahe soka Eliya ukumbulula Akabe, okuti: “Nekuvasa.” Ankho utyii okuti Akabe otyimphulu, omuipai, iya watyitukilapo Jeova Huku. Ankho wesukisa okukola omutima opo etyivile okupopia nomulume oo ondingavivi! Eliya wakapopilile Akabe etyi Huku memulingi. Jeova ankho uluete atyiho tyikahi nokumonekapo, ovivi via Akabe viayandyanene mombunga yae aiho, iya viakalesile omapita ovanthu. Moluotyo, Eliya wapopilile Akabe okuti Huku watuma “okukombako,” ovivi ovio aviho. Jezabele ankho nae makoyeswa.1 Reis 21:20-26.

Eliya kasokele okuti ovanthu onondingavivi mavayekwa vala ngotyo, avahalingwa natyike. Ovanthu ovanyingi hono vasoka ngotyo. Mahi ehipululo eli Liombimbiliya lituhinangelesa okuti Jeova Huku katale vala ovipuka vilingwa mahi tupu makaetako ouviuki momuwo anaka. Ondaka yae itukalesa nonthumbi yokuti onthiki makamanako ononkhumbi ambuho ikahi popepi! (Salmo 37:10, 11) Hamwe ulipula okuti: ‘Okuti Huku ukoyesa vala pala okuhitisa? Okuti ukoyesa nokankhenda?’

“WETYIMONA OÑGENI AKABE ELIOLA OMUTIMA?”

Tyafuile Eliya wahuvile nonkhalelo Akabe etavela okuviyulwa na Huku. Ombimbiliya yati: “Etyi Akabe eiva onondaka ombo, ahimbika okutandula ovikutu viae avale elila kolutu lwae, akala ononthiki tyahali alangalapo nokueliwingila melila iya ankho weenda-enda vala nokuaunga-unga.” (1 Reis 21:27) Okuti Akabe welivelele?

Tutyii okuti Akabe walingile omapiluluko amwe omawa movituwa viae. Weliolele omutima, otyipuka tyimwe tyipuiya komunthu wokuna elungavi, nomalityindailo. Mahi okuti tyotyili welivelele umwe? Tueelekei etyi tyalingile ohamba Akabe, netyi tyalingile ohamba yemupingile, Manases. Etyi Jeova ahitisa Manases, Manases eliolo omutima, iya elikuambela ku Jeova opo emukuateseko. Manases alingi omapiluluko omanene. Ayekepo okufenda ovilolo, alingi ononkhono mbokuumbila Jeova, iya alo umwe aavela ovanthu ondundo opo vafende Jeova. (2 Crônicas 33:1-17) Okuti na Akabe walingile ngotyo? Au.

Okuti Jeova wetyimuene okuti Akabe walekesile kovanthu ovanyingi okuti welivela? Jeova wapopilile Eliya okuti: “Wetyimona oñgeni Akabe eliola omutima mokonda yange? Mokonda walekesa kuame okuti weliola omutima, himaeta vali ovitateka pomuvo wae. Pononthiki mbovana vae mandyieta ovitateka meumbo liae.” (1 Reis 21:29) Okuti Jeova waevelele Akabe? Au, mokonda Huku weevela vala omunthu ulivela nomutima auho. (Ezequiel 33:14-16) Mahi inkha Akabe welivelele umwe, Jeova ñgeno wakalele nokankhenda nae. Akabe ñgeno kakalele noluihamo luokutala ombunga yae aiho ikahi nokuhanyuako.

Onkhalelo ya Jeova yokukoyesa kayapilulukile. Konyima, Jeova weliongiyile nonoandyu mbae pala okulipakelamo oñgeni Akabe apondola okupakwa movilwa mavimuipaa. Pakala vala katutu, Jeova ahitisa Akabe. Movilwa, Akabe ankhila metukutuku liae. Ehipululo liyawisako okuti: Etyi etukutuku liakohwa, ovimbwa avityape ohonde yohamba. Otyipuka otyo tyamuenwe novanthu ovanyingi, tyalekesa okuti onondaka ombu Jeova apopilile Eliya konthele ya Akabe, mbafuisiluepo: “Pomphangu ovimbwa viatyapela ohonde ya Nabote, opo ovimbwa mavikatyapela ohonde yove.”1 Reis 21:19; 22:19-22, 34-38.

Etyi Akabe ankhia, tyahinangelesile Eliya, na Eliseu, novanthu aveho va Huku okuti Jeova kalimbuilwe ekolelo, nomutima wakola wa Nabote. Huku youviuki, apeho uhitisa onondingavivi, mahi tupu ukoyesa nokankhenda tyina amona okuti omunthu welivela nomutima auho. (Números 14:18) Tyotyili, otyo tyakuatesileko unene Eliya, mokonda wakoleleyile mokueenda kuomanima omanyingi moutumini wohamba ondingavivi! Okuti nthiki imwe walingiluale onya? Okuti uhanda okutala oñgeni Huku atetulula nawa ovipuka? Otyiwa okukala nekolelo nga Eliya. Eliya namundyila yae wekolelo, Eliseu, vatuaileko okuivisa ondaka ya Huku, namphila ankho valingwa onya!

[Onondaka Poutoi]

^ palag. 3 Jeova kayekele ombila iloke mokueenda kuomanima etatu no nohanyi epandu opo alekese okuti Baale utupu epondolo, mokonda ovanthu ankho vafenda Baale ngatyina oe weetako ombila nokuninisa ohika. (1 Reis, okapitulu 18) Tala ononthele mbati “Imite a Sua Fé” mono Sentinela 1 ya Janeiro no 1 ya Abril yo 2008.

^ palag. 13 Jezabele watumine ovana va Nabote vaipawe mokonda hamwe ankho watila owoma wokuti mavapingi omivinyu via he. Opo unoñgonoke omokonda yatyi Huku ayekela onya oyo, tala onthele yati “Ovatangi Vapula” Momutala ou Womulavi.

Nomutima weliola, Eliya waavelele otyilinga Eliseu opo emupinge