Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Okuti Ankho Utyiyale?

Okuti Ankho Utyiyale?

Vokutumina omafualali 100 mo Roma ankho vena otyilinga patyi?

Omutumini Womatolopa 100 Marcus Favonius Facilis

Ovihonekwa vio Vakristau mo Gregu vipopia unene ovatumini ovo mo Roma. Efualali ankho likahi nokuhongolela vana vaipaa Jesus, ankho lina otyilinga otyo. Tupu, Korneliu ankho uhe mu Judeu wokuatetekela okukala Omukristau, ankho una otyilinga otyo. Juliu wokuahindikilile Paulu ko Roma, nefualali liokuavetele Paulu, navo ankho vatumina omafualali 100.Marcos 15:39; Atos 10:1, tala pokatoi; 22:25; 27:1.

Haunene omutumini ngoo, ankho utumina omafualali 50 ine 100. Motyilinga tyavo, ankho muakutikinya okulongesa, nokuviyula omatolopa avo, nokutala nawa omuvalo wavo, noviti viavo, nokuveonganeka tyina vamaneka opo vakalwe.

Omatolopa ana ahankhimanene unene, ankho aovola okukala notyilinga otyo. Vokuatokala ovilinga ovio, ankho vena okukala ovanthu vetyivila okuhongolela vakuavo, vokualongo nawa. Opo omafualali o Roma akale ovanongo, nokuna ehumbilo, ankho tyitei kovatumini ovo. Ngetyi tyapopia omukanda umwe, ankho omatolopa okuna otyilinga otyo, “haunene ankho ovalume wokualongoka nawa, vei nawa ovilinga vioufualali.”

Oñgeni ovilivandyelo vio kohale vielikalela no vio hono?

Otyilivandyelo tyo va Egitu kohale

Ovilivandyelo vio hono o viomaka, mahi kohale ankho o viotyivela tyakuekwa nawa atyiliaima. Ankho vilingwa haunene notyivela otyinkhuhu—mahi tupu ankho vipondola okulingwa notyivela tyo palata, no olu ine o palata yahonya no olu. Ombimbiliya ipopia otyilivandyelo otyikando tyo tete, pokutungwa kuekaka liokufendela, omphangu yo tete yokufendela yo va Isilayeli. Ovakai vaavele ovilivandyelo pala okulinga ombasiya ikola yotyivela otyinkhuhu, na kuna ipumphama. (Êxodo 38:8) Ovilivandyelo ovio, ankho vina okusengululwa opo tyitavele okulinga navio etyi vahanda.

Ovilivandyelo viavasiwa pomatunthu aheyululwa motyilongo tyo Isilayeli, viavasiwa povipuka ovakai velifiwisa navio. Haunene, ovilivandyelo ovio, ankho vikahi ngelola, iya vina otyikuatelo tyo tyimuti ine otyivela, tyayolwa ine tyanthindwa olutu luomukai. Mahi, ovilivandyelo vihakuekelwe nawa, ankho kaviyolwa.

Movilivandyelo vio kohale, omunthu ankho kelimono nawa ngo movilivandyelo vio hono. Otyo, tyilekesa nawa oityi apostolu Paulu ankho ahanda okupopia etyi ati: “Hono tueete-ko vala ngatyina tutalela motyilivandyelo tyotyivela.”1 Coríntios 13:e12.