Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

mustafahacalaki/DigitalVision Vectors via Getty Images

WAHATALUKWE LUNGUKA!

Onomakina Mbulinga Ngomunthu - Otyiwa ine Otyivi? — Oityi Ombimbiliya Ipopia?

Onomakina Mbulinga Ngomunthu - Otyiwa ine Otyivi? — Oityi Ombimbiliya Ipopia?

  Mononthiki ombu, ovatumini, novanongo vokwatanga, novanongo vokupangiya, veli nokupopia unene etyi tyokulinga onomakina mbutyivile okulinga ovipuka vivilwa novanthu. Mahi tupu valinga otyiho, mokonda namphila mbuna oviwa, ovanthu vapondola okulinga nambo ovivi ou wokwembutunga ankho ahasoko.

  •   ‘Ounongo wokulinga omakina ilinga ovipuka ngomunthu, ounongo omunene vali ovanthu vena-o mononthiki mbuno, otyo tyipondola umwe okukwatesako ovanthu.  . . . Mahi tupu, otyo tyomakina okulinga ngomunthu, tyipondola okunyona ovanthu movipuka ovinyingi, atyihololola ovipuka, atyityopola ovanthu aveheliyumbu vali onthumbi, avahapamena mo democracia.’ —o Kamala Harris wetyipopia, omutumini wa vali wo ko Estados Unidos, mu 4 ya Maio yo 2023.

  •   “Namphila ounongo wonomakina mbulinga ngomunthu, tyikwatesako umwe ovanthu kokuhakula, mahi tupu tyeetela ovanthu ovitateka mekongoko.” Tyapopiwa novanongo vokuhakula, vakalelwa komutwe na Dr. Frederik Federspiel, momukanda umwe walingwa monthiki 9 ya Maio yo 2023, mo BMJ Global Health. a

  •   “Ounongo wonomakina mbulinga ngomunthu hono pahe oo umwe mautyandyanesa omaunkhembi. Otyo apa katutu matyinyono ovanthu avahamono vali ovilinga. Ovanongo vamwe navo valinga otyiho notyipuka otyo, vati matyinyono umwe ovanthu.” — The New York Times, 1 ya Maio yo 2023.

 Apa katutu matyimoneka umwe nawa ine omakina oyo maikwatesako umwe ovanthu oo mayeetela vala ovitateka ovanthu. Oityi Ombimbiliya ipopia?

Ovipuka ovanthu valinga kaviyumbwale onthumbi

  Ombimbiliya ityipopia umwe nawa omokonda yatyi etyi ovanthu valinga vati matyikwatesako ouye, ha apeho matyilingi vala oviwa.

  1.  1. Ovanthu pokupangiya onomakina, pamwe etyi vasoka tyaviuka umwe, mahi ovitateka vikatuka kotyipuka otyo kavevimono.

    •   “Kuna ondyila yaviuka komaiho ovanthu, mahi konthyulilo naina ivetwala kononkhia.” — Provérbios 14:12.

  2.  2. Etyi omunthu apangiya, ovanthu vapondola okukalinga natyo ovipuka ngwe ehei vali.

    •   “Ovilinga aviho natutumba navio mandyivisila vala ou ukamphinga. Tyilinge makalinga omunongo, tyilinge makalinga omuhima, utyii pahe olie? Makakala novipuka aviho ame napeselela ononkhono mbange, nounongo wange, evi natutumbilile mombwelo yekumbi.” — Eclesiastes 2:18, 19.

 Otyiho tyovipuka ngoovio, tyilekesa umwe nawa oityi twesukisila okuhongolelwa Nomutungi wetu.

Omulie onthwe tuyumba onthumbi

  Omutungi wetu wati kamayeke nii ovanthu nii onomakina mbapangiywa nomunthu, mbuhanyeko Ohi novanthu.

  •   “Ohi ikala-ko apeho.”— Eclesiastes 1:4.

  •   “Vokulinga evi viaviuka mavakapiñgana ohi, avakakala-ko apeho.” — Salmos 37:29.

 M’ombimbiliya Omutungi wetu wetupopila ovipuka tuna okulinga opo tukakale mouye umwe ukahi nawa. Opo unoñgonoke etyi Ombimbiliya ipopia, tanga onthele yati: “Oityi Matyikuhongolela Ukakale Nawa?” noyokwati: “Você pode acreditar num futuro melhor.”

a Yonthele yati “Threats by Artificial Intelligence to Human Health noyokwati Human Existence,” yalingwa na Frederik Federspiel, Ruth Mitchell, Asha Asokan, Carlos Umana, na David McCoy.