Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Ono Mbimbiliya Onombali Mbapaka Enyina lya Huku Apa Mwene Ankho Lina Okupakwa mo Testamendu Omphe

Ono Mbimbiliya Onombali Mbapaka Enyina lya Huku Apa Mwene Ankho Lina Okupakwa mo Testamendu Omphe

 Ovanthu ovanyingi vei umwe nawa elikwambelo Sesusi alongesile ovalanduli vae liahonekwa mo Testamendu Omphe. Elikwambelo olio liahimbika ñga: “Tate yetu keulu, enyina liove lisukukiswe.” (Mateusi 6:9) Molunyaneka enyina lya Huku tuliti “Siovaa.” Mono Mbimbiliya ononyingi, enyina olio kalimoneka-mo. Mahi soka mwapopiwa umwe omanyina ono huku mbomatutu ovanthu ankho vafenda, ngetyi o Seusi, na Heleme, na Aletemisi. Ine ono huku ombo mbapopiwa-mo, opo Huku yotyotyili umwe, wokwatuma Ombimbiliya ihonekwe, ñgeno nae katumbulwa-mo?Ovilinga 14:12; 19:35; 2 Timotiu 3:16.

Mo Testamendu Omphe mwapopiwa omanyina ono huku ononyingi ovanthu ankho vafenda opo Huku yotyotyili umwe, wokwatuma Ombimbiliya ihonekwe, ñgeno nae katumbulwa-mo?

 Ovakulu vamwe vatiwa ovo Lancelot Shadwell na Frederick Parker, vapopile okuti enyina lya Huku lina okukondolwa mo Testamendu Omphe. Oityi vatila “lina okukondolwa-mo”? Vapopia ngotyo mokonda vetyimona okuti lialimo-ale. Oityi vasokela ngotyo?

 Ovo Shadwell na Parker ankho vetyii okuti o Testamendu Onkhulu (Gênesis atee Malaquias), yahonekelwe melaka lyo Hembeleu, ankho enyina lya Huku liahonekwa-mo umwe unene. Pahe ankho tyevelinga navi okutala okuti mo Testamendu Omphe (Mateusi atee Eholololo) enyina lya Huku kalimo velinyima-mo. a Tupu, Shadwell wamona okuti, mo Testamendu Omphe muna onondaka ononyingi tupu mbapopiwa mo Testamendu Onkhulu. Ondaka imwe amona yapopiwa-mo unene o yokwati: “Oandyu ya Siovaa.” Mahi pana ankho pena ondaka oyo, ovanthu avati: “Oandyu ya Tatekulu.” — 2 Reis 1:3, 15; Ovilinga 12:23.

Enyina lya Huku melaka lyo Hembeleu

 Etyi ovo Shadwell na Parker veheneavele ovanthu ono Mbimbiliya mbavo, ovapitiyi ovakwavo navo ankho veli-ale nokukondola-mo enyina lya Huku, pweetyi ankho veli nokuhoneka o Testamendu Omphe yo Ingelesi, mahi ankho kavelipakele apeho apa ankho liahonekwa. b Pahe mo 1863, etyi Parker alinga Ombimbiliya yae, apake umwe enyina lya Huku apa mwene ankho lina okukala. Kelipakele umwe apeho apa ankho livasiwa, mahi wahetekelele ukulipaka-mo. Mwaina ovo Lancelot Shadwell na Frederick Parker ovalie?

Lancelot Shadwell

 Lancelot Shadwell watyiwa menima 1808 anyimi menima 1861. Tate yae ankho omutumini woko Inglaterra, nae ankho utiwa o Lancelot Shadwell. Ankho wenda umwe kokapela, ankho utavela okuti Huku na Sesusi nononkhono mba Huku omunthu wike vala. Mahi no ngotyo ankho utyii umwe okuti enyina lya Huku likola. Nthiki imwe watile: “Enyina SIOVAA ewa.” Etyi apitiya omukanda wa Mateusi no wa Maluku, wahoneka-mo umwe enyina lya Huku “Siovaa.” Mono velesikulu mbatyo welihonekamo ovikando vina 28, poutoi watyo elihoneka-po ovikando vina 465.

 Shadwell Tyafwile watangele o Testamendu Onkhulu yahonekelwe umwe melaka liotete o Hembeleu, amonomo enyina lya Huku. Pahe etyi atanga o Testamendu Omphe, etyimono okuti “vokweipitiya kavapoplile otyili” mokonda apa ankho pahonekwa enyina lya Huku vahoneka-po okuti Kyʹri·os.

The Gospel according to Matthew rendered into English with notes, by L. Shadwell (1859), provided by the Bodleian Libraries. Licensed under CC BY-NC-SA 2.0 UK. Modified: Text highlighted

Omukanda wa Mateusi 1:20 mo Mbimbiliya ya Shadwell

 Mombimbiliya apitiya, momukanda wa Mateusi 1:20, omo Shadwell atetekela okupopia enyina lya Huku “Siovaa”. Pokatoi keli po velesikulu oyo wapopia-po okuti: “Ondaka oyo yokwatiwa [Kyʹri·os] ili apa nomo novelesikulu ononkhwavo mbo Testamendu Omphe, ihangununa okuti SIOVAA, enyina liatyo mwene lya Huku. Tyesukisa ondaka oyo [Kyʹri·os] ikondoke Mombimbiliya yo Ingelesi.” Omukulu oo wapopia vali okuti: “Omunkhima wa Huku usukisa enyina olio. Huku mwene welipopia wati enyina liae o SIOVAA: Ine tyina tupopia Huku katutumbula enyina liae, opo tutupu-ale etyi twalinga otyiwa.” Ngwe pahe ati: “Mombimbiliya yetu, [Versao Rei Jaime], enyina SIOVAA kalimonekamo unene . . . Soka katwapakele-mo mwene enyina liatyo Siovaa twapaka-mo Tatekulu.

“Huku mwene wati enyina liae o SIOVAA. Naina tyina tuti pokupopia nae tuna umwe okutumbula enyina liae.” — Lancelot Shadwell

 Shadwell, omukanda wa Mateusi apitiya weupa ovanthu mo 1859, omukwavo apitiya wahonya na Mateusi na Maluku aupewa ovanthu mo 1861. Mahi pahe ovilinga viae avitalama. Wanyima monthiki 11 ya Janeiro yo 1861, etyi ankho ena omanima 52. Mahi ovilinga alingile kaviapesekele.

Frederick Parker

 Frederick Parker omukulu umwe woko Londres ulinga ankho ononiñgoso, watyitwa mo 1804 anyimi mo 1888. Wahumbile unene etyi Shadwell apitiya omukanda wa Mateusi. Nae ahimbika umwe okupitiya o Testamendu Omphe etyi ena 20. Mahi ahalingi nga Shadwell, Parker tyokulongesa okuti Huku uli vetatu ehetyitavela. Ahoneka okuti: “[hahe vali] okapela katyo akeho Komona [Huku] . . . kalandule otyili. . . Kafende vala Siovaa Huku omunene.” Parker tupu etyimono okuti mo Testamendu Omphe, tyati vala opapa pati Tatekulu Huku, no pokwati Tatekulu Sesusi, apeho patiwa vala Kyʹri·os, pahe ovanthu kavetyimono okuti Huku welikalela na Sesusi. Mahi tyina akati ñga momukanda Shadwell ahoneka, apa pati Kyʹri·os ina wapaka-po “Siovaa.”

 Oñgeni Parker etyitala otyipuka otyo? Ehimbika okulilongesa o Ngeleku, ahoneka omikanda ominyingi no tratadu melaka lyo Ngeleku. Pahe ehimbika okuundapa mo Instituto imwe itiwa Anglo-Biblico, muna ovanthu vaovolola monombwingwa mbo Mbimbiliya pala okupitiya Ombimbiliya yo Ingelesi ikahi vali nawa. Mo 1842, Parker omo ahimbika okupa ovanthu omikanda vyo Testamendu Omphe apitiya nevi viapitiywa na vakwavo. c

Ombimbiliya, o Testamendu Omphe, yalingilwe na Parker (Heinfetter)

Parker Walwa Umwe Enyina Lya Huku Elikondola mo Mbimbiliya

 Pakala omanima omanyingi apa Parker ahoneka omapulo aa: “Onalupi ondaka Kyʹri·os ipopia Tatekulu Sesusi? Onalupi ipopia Tatekulu Huku?” “Omokonda yatyi tutyipopila okuti Kyʹri·os ngatyina enyina, atuhetyipopi ngatyina enyina liomunkhima?”

 Etyi Parker amona omukanda wapitiywa na Shadwell mo 1859, muna outoi wahangununwa ondaka Kyʹri·os, pahe etyimono umwe okuti naina ondaka ei Kyʹri·os ankho “ina umwe okupitiywa okuti Siovaa.” Pahe aviukisa vali nawa omukanda wae o Testamendu Omphe apakemo “Siovaa” apeho apa amona umwe okuti omu onondaka mbatyo mbaendela mbupopia enyina kambupopi vala Tatekulu. Naina otyo momukanda wae votete, wo 1863 utiwa o Testamendu Omphe yapitiywa ndaka-na-ndaka (A Literal Translation of the New Testament) enyina lya Huku liahonekelwa-mo ovikando vina 187, mono velesikulu mbatyo umwe. Aloo apa etyi onthwe twii, okuti Ombimbiliya ya Parker oyo yatetekela okupakwa enyina lya Huku kono Mbimbiliya mbatyo ambuho mbo Ingelesi movihonekwa vyo Ngeleku. d

Efo liotete lyo Mbimbiliya ya Parker yo 1864

 Mo 1864, Parker tupu aavela ovanthu Ombimbiliya itiwa Coleção de Uma Versão em Inglês do Novo Testamento . . . Versão Inglesa Autorizada. Weihonyeka tupu nono Testamendu ononkhwavo omokonda ankho uhanda tyimoneke okuti ei apitiya yelikalela nono Testamendu ononkhwavo. e

 Opo Parker alekese okuti ankho tyesukisa umwe okukondola enyina lya Huku apa ankho lili, momukanda apitiya utiwa Versão Autorizada apakamo omukanda Ova Loma 10:13, wati: ‘Omunthu wiita ku Huku atumbula enyina liae makayovolwa.’ Parker apulu okuti: “[Olie] utavela okuti enyina eli Siovaa twapaka momukanda Versão Inglesa Autorizada, kalipopi Tatekulu Sesusi Kilisitu”?

Omukanda Ova Loma 10:13: kombamda Ombimbiliya Versão Rei Jaime. Pombwelo Ombimbiliya ya Parker yo 1864

 Parker wapeselele-po onombongo ononyingi-nyingi pokulinga omikanda no notratadu. Menima like vala apesela umwe ono libra mbuna 800 okumbutolokala nombongo yoko Grã-Bretanha upakelwa 100.000, pahe okutolokala ondolale upewa ($132.000 U.S.) Tupu atumu onokopiya mbomikanda viae kovanene vovikapela.

 Omikanda Parker ahoneka nono Testamendu mbatyo ankho ketyivili okuviimbilimila, mokonda vamwe vokwatanga ankho veveipopia omapita. Mahi no ngotyo ovanthu vamwe vena omitima omiwa ankho vetyii umwe okuti tyilinge oe tyilinge Shadwell novakwavo vali, valinga umwe atyiho vevila, valwa umwe opo vakondole enyina lya Huku mo Testamendu omphe yo Ingelesi.

 Opo unoñgonoke vali tala ovindiu ei yono minutu ekwi yati: Omuseu Ili ko Warwick: “Ombimbiliya Nenyina lya Huku

a Omunthu okuti “Jah,” nokuti “Siovaa,” otyipuka tyike vala. Momukanda Eholololo 19:1, 3, 4, 6 tuvasa-mo ondaka “Aleluia.” Ondaka oyo okuti “Hilivikei Siovaa!”

b Shadwell kamanene okupitiya Otestamendu Omphe. Yamanuhulwa novanthu ovakwavo ovo Philip na Doddridge Edward na Harwood, na William Newcome, na Edgar Taylor, na Gilbert Wakefield.

c Opo ovanthu vahasoke okuti Parker uhanda vala onombongo, tyina ankho ahoneka omukanda uhangununa Ombimbiliya, na tyina apitiya Ombimbiliya, ankho uti yalingwa na Herman Heinfetter. Enyina olio liapopiwa unene mo Mbimbiliya Tradução do Novo Mundo da Bíblia Sagrada.

d Mo 1864, Parker wapitiya Ombimbiliya, Otestamendu Omphe, enyina lya Huku elipopi umwe unene, ovikando vina 186.

e Mahi etyi Parker ehenepitiye Ombimbiliya, kwali-ale ovanthu vamwe vapitiyile Ombimbiliya avapake-mo enyina lya Huku. Mo 1795, Johann Jakob Stolz walingile Ombimbiliya okwiipaka melaka lyo Alemau. Enyina lya Huku alimoneka-mo ovikando vikalamba po 90, mahi ngotyo walinga vala okupolelela mu Mateusi atee ku Sunda.