Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Ovinimawe Ovinene — Oityi Ombimbiliya Yapopia?

Ovinimawe Ovinene — Oityi Ombimbiliya Yapopia?

 Omanima aeho kumoneka ovinimawe ovinyingi. Vimwe ovitutu vala, mahi ovinene viatyo vinyona umwe unene, vieetela ovanthu emone, viipaa umwe ovanthu. Pamwe omeva amwe omanene akatuka melunga aanyono onohika, aipaa ovanthu ovanyingi. Okuti Ombimbiliya yetyipopile-ale okuti ovinimawe viatyo ovio ovinene mavimoneka?

Etyi matyipopiwa monthele ei

 Okuti Ombimbiliya yetyipopia-le kohale okuti makumoneka ovinimawe?

 Ombimbiliya ipopia ovinimawe monondaka mbumwe Sesusi apopile pokupopia ovipuka ankho mavimoneka. Onondaka apopile mbapopiwa momikanda vitatu vili Mombimbiliya:

 “Otyilongo matyikalwisa otyilongo otyikuavo, ouhamba maukalwisa ouhamba omukuavo. Kovilongo ovinyingi makukamoneka ovinimawe, nondyala.” — Mateusi 24:7.

 “Otyilongo matyikalwisa otyilongo otyikuavo, ouhamba maukalwisa ouhamba omukuavo. Kovilongo ovinyingi makukamoneka ovinimawe, nondyala.” — Maluku 13:8.

 “Makukamoneka ovinimawe ovinene, ponomphangu ononyingi mapakakala ondyala nomikihi.” — Luka 21:11.

 Otyo tyilekesa okuti Sesusi wapopile okuti “ovinimawe ovinene” mavimoneka ‘movilongo ovinyingi,’ mahi aviila kumwe novilwa, nondyala, nomikihi. Ovipuka ovio aviho, ovio ankho mavikwatesako ovanthu okunoñgonoka okuti tuli momuvo umwe watiwa “onthyulilo youye,” “ononthiki mbahulilila.” (Mateusi 24:3; 2 Timotiu 3:1) Omu mutyipopila Ombimbiliya, “ononthiki mbahulilila” mbahimbika menima 1914, mahi nkhele kambunepwe.

 Okuti ovinimawe tulwete hono vili nokufwisapo etyi tyapopiwa Mombimbiliya?

 Yoo. Ovipuka ovinyingi Sesusi apopile, novinimawe, ovio umwe hono tulwete. Okuhimbikila menima 1914, kwamonaika ovinimawe ovinene vilamba po 1.950, viaipaa ovanthu valamba ponomiliau onombali. a Nkhele tala ovinimawe viamonaika momanima okwalamba.

 2004 — Oceano Índico. Melunga omo mwakatukile otyinimawe tyimwe otyinene atyikatula omeva aehiki movilongo vikalamba 10, aaipaa ovanthu valamba ponomili 225.

 2008 — China. Motyilongo mo mwakwatele otyinimawe tyimwe otyinene tyahanyaunine omapunda-umbo nonosandyala, vati pankhile umwe ovanthu vekehika ponomili 90, ovakwavo vekehika ponomili 375 aveliveta-veta, ovanyingi-nyingi avakala umwe tyehena omaumbo.

 2010 — Haiti. Motyilongo omo mwakwatele otyinimawe tyimwe otyinene ohi aiteketa, apankhi ovanthu vakalamba ponomili 300, ovanyingi-nyingi avakala tyehena omaumbo.

 2011 — Japão. Motyilongo omo mwakwatele otyinimawe tyimwe otyinene, atyikatula omeva melunga atyiipaa ovanthu vekehika po 18.500, ovanyingi momaumbo avo availauka-mo. Onomakina ononene mbolusi mbo ko Fukushima ambututana, atyinyono omphepo aiho yo potyilongo tyatyo opo. Apakala omanima 10 otyo ovanthu vekehika ponomili 40 vahakondoka-le pomaumbo avo mokonda yomphepo yasila vala.

 Oñgeni etyi tyapopia Ombimbiliya tyayemba kovinimawe tyipondola okutukalesa?

 Etyi Ombimbiliya yapopia tyayemba kovinimawe, tyitulekesa ovipuka mavimoneka apa kapii. Sesusi wati: “Tyina muamamono okuti ovipuka ovio vikahi nokumoneka, noñgonokei okuti Ouhamba wa Huku ukahi popepi.” — Luka 21:31.

 Ombimbiliya ipotoyola umwe nawa okuti Ouhamba wa Huku, outumini umwe uli-ko, uli keulu, Ohamba yatyo o Sesusi Kilisitu. Sesusi walongesile ovalongwa vae vaite Ouhamba oo pokulikwambela. — Mateusi 6:10.

 Tyina Ouhamba wa Huku wamahimbika okutumina pano pohi, Huku makayakulila ovanthu kovihuna hono vinyona ovanthu, aviho umwe novinimawe. (Isaías 32:18) Tupu Ouhamba oo maukaviukisa atyiho tyili nokunyonwa novinimawe hono, tyilinge evi vianyonwa mouye, tyilinge evi vitwiihama. (Isaías 65:17; Eholololo 21:3, 4) Opo utyinoñgonoke vali nawa, tanga onthele yati, “Oityi Ouhamba wa Huku Maukalinga?

a Ovipuka ovio viapopilwe no vo Banco de Dados Globais de Terremotos Significativos, viapakwa nawa no Centro Nacional de Dados Geofísicos dos Estados Unidos.