Palambale omanima alamba 10 tundee apa twehimbika okwivisa nokatuku-tuku komikanda, ya tuna umwe nokwivisa onondaka onongwa kovanthu ovanyingi. Mouye auho ovanthu vala okumona okatuku-tuku komikanda vetyiyale okuti oko Nombangi mba Siovaa. Okatuku-tuku katyo oko hakawako vala mahi tupu kapepuka okuundapa nako. Tyipondola hamwe noove utavela etyi tyapopia Asenata ukala ko Polônia, wati: “Okatuku-tuku komikanda kekahi nawa, kakonga ovanthu. Kakalemene okuketyinda nokukelongela.”

 Okuti ove welipulile-ale oñgeni okatuku-tuku komikanda kalingwa?

 Mo 2001, Ononkhalamutwe Mbo Nombangi Mba Siovaa, vaitile ku vakwetu tufenda navo vakala ko França vahetekele okwivisa mononkhalelo ononyingi apa palambela ovanthu ovanyingi, ya vimwe pwevi ankho mavaivisa navio ankho pena okukala noutuku-tuku womikanda. Valingaile ovipuka ovinyingi. Opo ovanthu ankho vamone omikanda, ankho vevipaka konomesa, nokoutuku-tuku womonovenda. Mahi pahe konyima, o Mbetele yo França aityimono okuti hahe vali okulinga umwe vala otyipuka tyike vapondola okwivisa natyo tyipona okwivisa vala novipuka ovinyingi. Etyi vakoya ankho vahanda umwe vaivise natyo mokweenda kwomanima omanyingi.

 Ovakwatate voko França avahambukwa unene etyi vatala okuti vetyivila okwivisa kovanthu ovanyingi. Pahe mo 2011, Ononkhalamutwe Mbonombangi mba Siovaa avapopila vali vakwetu tufenda navo vakala mo Nova York, EUA opo vaivise noutuku-tuku womikanda nokupaka omikanda konomesa. Ovakokoli-ndyila vaundapele motyilinga otyo, avetyimono okuti okwivisa noutuku-tuku womikanda tyikahi vali nawa, tupu wapepuka okuutyinda. Ovakokoli-ndyila ovo tupu avapopi ovipuka vimwe ankho viesukisa okutalwa nawa opo vaviukise vali nawa outuku-tuku oo. Outuku-tuku wotete ankho walingwa nomavai, mokonda yotyo ankho ulema unene, kautavela okutyinda. Pahe outuku-tuku womikanda auviukiswa vali nawa opo wahaleme unene okuutyinda. Aupakwa omalola ekahi vali nawa, opo tyehepwilise unene okulamba nako pana pena omamanya. Tupu autungwa apa mapaende omikanda.

 Otyipuka otyo, atyiende umwe nawa! Tyina tyiti mo 2012, Ononkhalamutwe Mbo Nombangi, avetavela okuti pahe mouye auho Onombangi mba Siovaa vapondola okwivisa noutuku-tuku womikanda. Avavasi omunthu umwe ankho upondola okulinga outuku-tuku ounyingi womikanda, mahi tupu wahalemene unene, wakola umwe.

 Mokweenda kwomanima, outuku-tuku womikanda otyo uviukiswa vali. Mo 2015, koutuku-kutu womikanda akutungilwa olona imonekela opo omikanda viahatalale pomuwo wombila. Dina ukala ko Geórgia, otyipuka otyo wetyihambukilwa unene. Wati: “Okatuku-tuku komikanda kena mwene olona yako iyakulila omikanda opo viahatalale.” Mo 2017, akulingwa vali omakalatau omanene apakwa kombanda youtuku-tuku womikanda momalaka amwe. Tomasz ukala ko Polónia, wati: “Kohale Ankho omakalatau apakwa koutuku-tuku womikanda epwilisa unene okwepakako. Mahi pahe aa twapewa ekahi umwe nawa, kaepwilisa!.” Mo 2019, Nkhele outuku-tuku womikanda auviukiswa vali, ovipuka ankho utungwa nao avipiluluka, nonkhalelo ankho watungwa aipiluluka, opo ukole vali.

 Outuku-tuku womikanda upangiywa vala nomunthu wike, pahe autumwa komawaneno aeho eli mouye. Pehepano okatuku-tuku komikanda kalanda onondolale 43. Otyo ngootyo okuti umwe nokuketuma komawaneno novipuka ovikwavo vali. Pehepano ñga, onombongo twamanenena moutuku-tuku womikanda mbulamba po 16 milhões yo nondolale. Ya mouye auho twatuma komawaneno outuku-tuku womikanda ulamba po 420.000.

 Opo tutyivile okukwata nawa onombongo mbuhole okwaawa, tyina twiita outuku-tuku womikanda, twiita umwe ounyingi. Tupu omawaneno pahe apondola vala okwiita onopoloka opo vekeviukise vali nawa, tyipona okwiita okakwavo okape.

 Ovaivisi mouye auho vetyihole tyokwivisa noutuku-tuku womikanda. Martina ukala ko Gana, wati: “Tyina tukaivisa momatapalo onthwe mwene tufwena kovanthu. Etyi ame ndyihole kokatuku-tuku komikanda omokonda mwene pahe ovanthu ovo veya no kwoonthwe. Novanthu umwe vala valamba ondyila tuveavela oumbangi.”

 Motyilongo tyimwe mo África, ankho pena omulume umwe ukahi nokulamba ondyila, tyina ati ñgaa pena okatuku-tuku komikanda afwenepo apolopo omikanda vielaka liae. Tyina tyiti osimana onkhwavo akondoka ati: “Omikanda vina natyindile-po nevitanga umwe aviho. Ovipuka navasa vikahi nawa. Mandyivipopila ombunga yange, na vakwetu twelitungaila navo.” Apa pakala omunthu oo paendwa onokilometu 500. Etyi pakala onohanyi onombali akondoka ati: “Ovanthu vo ku ndyikala vatanga omikanda nevepa ya vevipanda unene. Vahanda okukala Onombangi mba Siovaa mahi nkhele pena ovipuka ovinyingi vahanoñgonokele vahanda okumupula. Tyimwe vahanda okupula otyetyi: Ovanthu vana vanoñgonoka umwe okuti oku mbatisalwa tyesukisa okunyingila olutu aluho momaande, mahi pahe kuna kutupu onondongi. Opo pahe ngootyo tuna umwe vala okuya kuno opo tumbatisalwe?” Ovaivisi avalikalela omukokoli-ndyila umwe upopia elaka liae opo apopie nae. Okutuka opo, na hono vatwalako okulilongesa Ombimbiliya.

 Tyihambukiswa unene okutala okuti outuku-tuku womikanda ukahi nokutukwatesako opo tutyivile okwivisa ‘onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku, kombanda yohi aiho, nokwava oumbangi kovanthu vomalongo aeho.’ (Mateusi 24:14) Oityi tuhole okulinga opo tulande outuku-tuku womikanda? Tuulanda nonombongo mbuhole okwaawa Nonombangi mba Siovaa mouye auho, pamwe vehole okwavela mo donate.pr418.com. Tupandula unene otyipuka otyo muhole okulinga.