Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OVIAWA ULINGA VIENDA NAPI?

Onondywo Mbomunkhima wa Huku Yetu Omunene

Onondywo Mbomunkhima wa Huku Yetu Omunene

1 YA JULHO YO 2023

 Siovaa utyihole tyokulongesa ovanthu vae. Otyo meongano liae mulingilwa onosikola mbukwatesako ovalongwa vetyivile okulinga nawa ovilinga viae. Imwe ponosikola ombo, Osikola Yovaivisi Vouhamba (SKE). Momanima ano, Eongano liae Siovaa kaliesukile vala nokulongesa ovanthu vatyo, mahi tupu liovola onondywo mamulongesilwa ovanthu ovo. Tyahandwa okutiwa pokulongeswa, avalongeswa umwe etyi tyitiwa otyetyi. Oityi onombongo uhole okwaava mbuhole okulinga motyilinga otyo?

Ovalongwa Tyina Vakala Ovanyingi Vavasa Umwe Ponomphangu Mbatyo Pekahi Nawa

 Twakala omanima omanyingi otyo onondywo mbulingilwa onosikola, ombo Maliongiyo vala no Mbovionge. Omokonda yatyi pahe mononthiki mbono kutungilwa onondywo mbutiwa umwe vala ombo nosikola mbouhamba? Tutalei ovipuka vitatu vipopia umwe omokonda yatyi pahe tulingila ngootyo.

 Twakambesa onondywo ononyingi. “Onombetele mbapopia okuti movilongo mwakamba onondywo ononyingi,” O Christopher Mavor wetyitola, Omukwatesiko Wokomisau Yovilinga. “Mo 2019, Mombetele yoko Brazil mwatilwe mwakamba vena 7. 600 valongeswa Mosikola Yovaivisi Vouhamba (SKE) motyilongo tyavo atyiho.” Kombetele yoko Estados Unidos vatile, motyilongo tyavo mwakamba ovakokolindyila valongesiwa nawa, mavetyivili okulongesa vakwavo okwivisa ponondyila pakwata ovanthu ovanyingi, no kongengeso yelunga, no movikaleya. Tupu avati kwakamba ovanthu valongoka nawa, mavetyivili okuundapa Moseketa Yokutunga no Vokutunga, nomo Komisau yo Vokwaamena Onombangi Kohonde. Ava vakwata Moskola Yovaivisi Vouhamba, vata umwe mokuundapa motyilinga otyo.

 Vokwelihonekesa valinga ovanyingi. Mono Mbetele ononyingi mwatumwa ono petisau ononyingi, okumbutavela ambuho katyitavela. Ko Brasil ovanthu vatuma ono petisau Mombetele menima like vala, vena 2.500. Mahi onondywo mbuli mo Brasil, ankho o mbovanthu vala vena 950.

 Onondywo mbukahi nawa. Tyina ovalongwa veya konosikola mahi avalongisilwa Mondywo Yomaliongiyo aa hamwe o Mondywo Yovionge, vesukisa okulalekwa momaumbo ovanthu. Okulinga ngootyo tyipepuka vala tyina motyilongo tyatyo mwehena ovanthu ovanyingi mavalongesiwa mokweenda kwenima. Mahi tyina pena ovalongwa ovanyingi mavalongesiwa opo tyipwilisa, opo ovanthu kavetyivili okuyakula ovalongwa aveho. Naina kwesukisa okutungwa onondywo mbokulala mbatulingilwa umwe ovalongwa mavalongisiwa.

 Ondywo iti umwe, oyo ina osala yokulongesila, nonondywo mbokulala ovalongesi, novalongwa vatuuka 30, kumwe novilinga mavilingwamo pala okuvekwatesako, pesukisa onombongo ononyingi, onomili ovityita-novityita mbo nondolale mbo Amelika. Mbutei vala oku mbamatungwa tyisukisa onombongo ononyingi.

Omu Onondywo Mbonosikola Mbukalela

 Onosikola mwene haunene mbutungilwa pana pahaviele kokule nomapundaumbo omanene, mahi apa pena umwe onondyila mbukahi nawa. Tupu mbuna okutungwa pana pena ovaivisi ovanyingi vapondola okulinga ovikwavo vilingwa mosikola yatyo, nokuviukisa ovimato viatyo, novityuma viundapa-mo.

 Mondywo yatyo mupakwa ombimbiliyoteka, nonomphangu mbokutangela, nono imbelesola novityuma ovikwavo. Ononyingi mbatyo mbatungwa umwe nosala imwe onene omu ovalongwa novalongesi valila. Nomphangu yokuli-nana olutu, nomphangu yokulingila outalukiso.

 Haunene yesukisa umwe osala yokulongesila. Omukulu umwe utiwa Troy wokuundapa moseketa Yokululila Ovilinga Viokutunga Mouye Auho ko Nova York, wati: “Twapula koseketa Yonosikola Mbeongano vetukwateseko tutale oñgeni ondywo yokulongesila ina okukala. Avetwavela omikanda vitulekesa apa ilifwe mounthanda neetyi maikala, naapa mapahikisilwa onovindiu nono aundiu. ” Okupopia onomakina mbokuhikisa onovindiu, omulongesi umwe utiwa Zoltán wo kotyilongo tyo Hungria, wati: “Ponthimbi ankho tutupu onomicrofone, pahe ankho tuti tyina omunthu mapopi atuti popila peulu, mahi pahe pehepano tuna onomicrofone kovipundi viatyo aviho, tutupu vali otyitateka natyike!”

“Okulinga Ovaenda va Siovaa”

 Onondywo ngoombo mbukahi nawa mbakalesa ñgeni ovalongesi novalongwa? Omulongwa umwe waile mosikola yovaivisi ko Flórida utiwa o Angela, wati: “Ondywo imwe okutulisa omutima, ovipuka aviho viaonganekwa nawa, haunene umwe osala yokulongesilwa nonosala mbokulala ovalongwa, ya otyo vetyilinga umwe opo tusuke vala nokulongesiwa atunoñgonoka nawa ovipuka.” Csaba omulongesi wosikola oyo ko Hungria, wapandula omphitilo akala nayo yokulila kumwe novalongwa. Wati: “Ovalongwa pamwe vetukonga atukala navo, otyo tutomphola tulipopila ovipuka oviwa. Okulinga ngootyo tyetukwatesako atulinoñgonoka vali nawa navo. Tyina pahe tuti pokuvepa omikanda viovilinga viavo, tuvepa umwe etyi tyatamo mokonda tuvei.”

 Tyati umwe novalongwa novalongesi vatyo, vati onondywo pahe tuna-mbo, elao twapewa “Nomulongesi Omunene” Siovaa. (Isaías 30:20, 21) Omuhikwena umwe woko Filipinas waile Mosikola Yovaivisi yalingilwa mondywo yono sikola, wati: “Ondywo ei yaviukiswa nawa, yandekesa umwe okuti heilile vala okulongeswa, mahi tupu nalinga omweenda wa Siovaa. Siovaa uhanda tuhambukwe tyina tuti pokutanga Ondaka yae.”

 Onondywo mbonosikola mbuti umwe ombo mbutungwa, ombo mbumbindulwapo, tupu ambuviukiswa nawa nonombongo ove waava. Ovanyingi muna nokwaavela mo donate.pr418.com. Twapundula unene, twapandula otyali tyove.

Ondywo yoko Palm Coast, ko Flórida, U.S.A.

Olutalatu lwetyi ankho tyikahi onondywo ya Huku pononthiki mba Sesusi, mondywo yosikola yovaivisi mo Palm Coast, Flórida, U.S.A.

Vehika pahe mosikola yovaivisi vouhamba ko Brasil

Ovanthu vekahi nokulongesiwa mosikola youhamba ko Brasil

Vehika pahe mosikola yovaivisi vouhamba ko Filipinas

Vekahi nokulia aveho tyahambukwa mosala yokulila ko Filipinas