Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

ONOMBONGO WAVA MBUENDA NAPI?

Onoseketa Mbokupitiya Mbukahi Nokukwatesako Ovanthu Ovanyingi

Onoseketa Mbokupitiya Mbukahi Nokukwatesako Ovanthu Ovanyingi

1 YA MARÇO YO 2021

 Ovakwatate vetu vaundapa omuwo auho vekahi nokupitiya omikanda vietu, otyinyingi kavekahi mo Filiyale, mahi vaundapela monoseketa mbokupitiya tupu mbutiwa (RTO mo ingelesi). Omokonda yatyi otyilinga otyo tyikwatesako unene? Iya oviti patyi ovapitiyi vesukisa opo vaundape nawa mo RTO? Oñgeni onomphangu ombo mbokupitiya mbukwatesako ovilinga viavo viokupitiya?

 Okuundapela mo RTO tyikwatesako unene mokonda ovapitiyi vakala motyilongo elaka liavo lipopiwa. Karin, omphange umwe upitiyila elaka baixo-alemão, wati: “Tunde etyi tuilukila mo RTO mepunda-umbo Cuauhtémoc, mo Chihuahua, ko México, apeho tupopia vala eleka baixo-alemão — novapitiyi vakwetu, na tyina tuenda movilinga viokuivisa na tyina tukalanda. Apeho tupopia vala mwene elaka lietu. Pahe tutehelela omihe nononthengele-popia ankho tuheivi vali, tupu pahe tukahi nokupopia umwe ngetyi ovanthu vapopia nthiki-na-nthiki.”

 James, omupitiyi welaka Frafra ko Gana, wati pamwe wiivaluka umwe ombunga yo Mbetele. Mahi ayawisako okuti: “Okuundapa mo RTO ndyityihole unene. Okuivisa melaka lietu nokutala oñgeni ovanthu vatambula onondaka onongwa tyinthika unene komutima.”

 Okutyi ovakwatate vatalela opo vaholovone apa mapakala o RTO? Joseph omukwatate woseketa yokunthinda onondyuo nokutunga, ko Warwick, Nova York ko Estudos Unidos, wati: “Ovitateka vehole okuvasa pokwovola apa mapakala o RTO omokonda pamwe petupu olusi nii omaande. Otyikwavo petupu o internet ikahi nawa ngwe oyo yesukisa opo ovakwatate vatumbule omikanda mavapitiya. Mokonda yotyo, tyina tuovola apa matupake o RTO tutala ononthele mbelikalaila motyilongo mupopiwa elaka olio.”

 Haunene otyipuka tyapepuka vali iya tupu tyihasete tyina tuhanda okutunga o RTO okutungila Mondyuo Yovionge ine Yomaliongiyo ine Mondyuo yo nomisionaliu ngako ovapitiyi venda komihuka otyo vakaundapa. Inkha petupu ondyuo ngoyo, vokutunga vapondola okuita opo vetavelwe okulanda onondyuo ngambo vaviukisa muna ovapitiyi vapondola okukala nokuundapela. Ankho pena epiluluko limoneka-po konthele yovapitiyi iya onondyuo ombo ambehesukisa vali, mbupondola okulandeswa onombongo mbatyo ambukakwatesako kuna kwesukisa vali.

Vamanekeswa Opo Vatwaleko Okuundapa

 Menima liovilinga lyo 2020, twamana onomilau 13 mbonondolale opo tukwateseko ono RTO. Ovakwatate vaundapa mo RTO vesukisa onokombutadole noviti vipakwa mono komuputandole na vetyivile okuundapa, tupu vesukisa o Internet novikwavo vali. Mongeleka okuviukisa o kombutador omupitiyi esukisa okuundapesa tyesukisa onondolale 750 mbo América. O kombutador opo yundape nawa muna okupakwa onoprograma ngetyi o Watchtower Translation System (WTS) ikwatesako ovapitiyi okupitiya nokulinga onovidiu.

 Ovapitiyi vatambula oviti vimwe vivekwatesako opo vetyivile okungalavala. Tupu etyi omukihi COVID-19 wahimbika ovapitiyi vatambula oviti ovikwavo ngetyi onomikolofone, opo vetyivile okungalavala tyina vekahi pomaumbo avo tyilinge onovidiu ine omikanda viatangwa.

 Ovakwatate vo potyilongo pena o RTO vakuatesako okutala nawa omikanda etyi viapitiywa nokukwatesako okupangiya vina viateka mo RTO. Cirstin undapa mo RTO okupitiyila elaka Afrikaans Mepunda-umbo lyo Cabo ko África do Sul wati: “Ovapitiyi ovanyingi novakokoli-ndyila vekahi nokukwatesako okulinga etyi vevila opo vakwateseko o RTO.

 Ovakwatate ovo vahambukilwa unene ovilinga ovio. Omphange umwe ukwatesako movilinga ovio muno mo RTO wati tyikahi ngatyina “ukahi nokufwima omphepo yatenda nawa.” Ovakwatate nonomphange vikahi nokukwatesako unene motyilinga tyokungalavala. Juana, omphange umwe omupitiyi welaka Totonac mepunda-umbo lyo Veracruz, ko México, wati: “Mokonda pahe tukahi vali popepi nepunda-umbo mupopiwa elaka lietu, pahe tyapepuka okuvasa ovakwatate nonomphange vetukwatesako okungalavala onovidiu nomikanda.”

 Mahi okuti onondyuo ombo mbokupitiyila mbukahi umwe nokukwatesako okupitiya vali nawa omikanda vietu? Ovatangi vetu ovanyingi vati yoo. Cédric, uundapa notyikundyi tyokupitiya elaka Kongo mo República Democrática do Congo, wati: “Ovakwatate vamwe vehole okupopia onkhalelo ankho tupitiya o kikongo okuti etyi o ‘kikongo yomikanda vyo Watchtower,’ mokonda ankho tyelikalela netyi ovanthu vapopia nthiki na nthiki. Mahi pahe, omikanda vietu vikahi nokupitiywa melaka tupopia hono, ngetyi umwe ovanthu vapopia.”

 Andile, uli motyikundyi tyokupitiya elaka Xhosa ko África do Sul, nae kotyilongo tyavo ongotyo ovanthu vehole okupopia. Wati: “Ovanthu ovanyingi vehole okupopia okuti omikanda vietu pahe viapiluluka. Atee umwe ovana ankho vahanda vala okutanga Omutala Womulavi mo Ingelesi, pahe vahanda okutanga mo Xhosa.” Vahambukilwa okutanga Ombimbiliya Ovihonekwa Viouye Omupe mokonda yapepuka nawa.”

 Onombongo ambuho mbukahi nokukwatesako ovilinga viokutunga, nokupangiya, novilinga aviho vilingwa mo RTO vikahi nokufetwa nonombongo mbuawa novanthu votyali tyina vakwatesako ovilinga vya Huku ouye auho na mbuna mbuhole okuawa mo donate.pr418.com.