Omokonda yatyi Onombangi mba Siovaa Vahalingila Ovipito Viomanima?
Onombangi mba siovaa kavalingi ovipito viomanima mokonda vetyii okuti Siovaa utyiyele. Mombimbiliya katuvasi-mo otesitu naike ipopia umwe nawa-nawa okuti tyapenga okulinga ovipito viomanima. Mahi ovipuka ipopia, nokutala apa patuka ovipito viatyo ovio, tyitukwatesako okunoñgonoka oñgeni Huku evitala. Matulilongesa ovipuka vikwana Onombangi mba Siovaa vahalingila ovipito ovio, atutale ovipuka Ombimbiliya ipopia.
Ovipito viomanima viatuka kovanthu vahafende Huku. Omukanda umwe wapopia okuti: “Ovanthu ankho valinga tupu ovipito viomanima, omokonda ankho vasoka okuti onthiki omunthu atuukisa omanima, kuna ovilulu vimwe viya avimulingi omapita. Pahe tyina vemulingila-po otyipito, avakongo omapanga ae otyo vati ‘kala nehambu, kala nehambu’ ovilulu ovio kaviya vali.” Tupu omukanda omukwavo wapopia okuti tyina ovanthu veya opo, avatemesa onovela ovilulu ovio kaviya vali.”
Omimbiliya ipopia umwe nawa okuti Huku uyele ovanthu vokulinga omaumbanda, no vokutapesa novokupopia novilulu “novipuka vali ovikwavo.” (Deuteronômio 18:14; Ova Galata 5:19-21) Otyo umwe Huku ahanyeneneko epunda-umbo limwe ankho litiwa Ombambilonia mokonda ovanthu ankho vakala-mo vatalela kononthungululu. (Isaías 47:11-15) Onombangi mba Siovaa kavalalela vala okutala opi kwatuka ovipito aviho, mahi tyina Ombimbilya ipopia umwe okuti otyipuka tyimwe katyilingwa onthwe tutuvela.
Ovakilisitau wokohale ankho kavalingi ovipito viomanima. Omukanda umwe wapopia okuti “Ovakilisitau wokohale ankho kavalingi ovipito viomanima mokonda vetyii okuti viatuka kovanthu vahafende Huku.” Ombimbiliya ipopia okuti ono apositolu novanthu avakwavo vali ankho valandula umwe vala etyi Sesusi evelongesa. Na hono Ovakilisitau otyo umwe vala valandula. — 2 Ova Tesalonika 3:6.
Ombimbiliya itupopila vala otyipuka tyike tuna okulinga, okuhinangela ononkhia mba Sesusi. (Luka 22:17-20) Otyo katyituhuvisa mokonda Ombimbiliya yatyo mwene yapopia okuti: “Onthiki omunthu ankhia ikahi vali nawa tyipona onthiki omunthu atyitwa.” (Eclesiastes 7:1) Pwetyi Sesusi eheneipawe walingile ovipuka vimwe oviwa viahambukisilwe Siovaa, otyo umwe onthiki anyima yakalela vali ongwa tyipona onthiki atyitwa. — Ova Hebeleu 1:4.
Ombimbiliya kaipopi okuti nkhuali omunthu umwe ankho ufenda Huku walingile otyipito tyomanima. Ombimbiliya ipopia vala ovanthu vevali valingile ovipito viomanima, mahi ovanthu ovo aveho vevali ankho kavafende Huku. Novipito viatyo valingile kaviandele-ale nawa — Gênesis 40:20-22; Maluku 6:21-29.
Iya ovana vo Nombangi mba Siovaa okuti vekahi nokupumbwa mokonda yokuhalingi ovipito viomanima?
Onombangi mba Siovaa navo vehole unene ovana vavo, vetyihole tyokuveavela oupuka ouwa, atee umwe pamwe vevelingila-po ovipito. Mahi vetyilinga vala monthiki vahanda vetupu onthiki ike vala vena okutyilinga. Vahetekela Huku yavo Siovaa waavela ovana vae ovipuka oviwa tyihakuluminywa (Mateusi 7:11) Otyo ovana wo Nombangi mba Siovaa vahapopila okuti veli nokupumbwa. Tehela vala etyi ovana vamwe vapopia:
Tammy una omanima 12 wati: “Tyihambukiswa vali unene okupewa otyipuka tyimwe ankho wahakevelela-le.
Gregory una omanima 11 wati: “Onthiki ndyituukisa omanima, ovo tate kavamphe natyike, mahi mononthiki ononkhwavo vampha ovipuka ovinyingi. Iya otyo ndyityihole unene mokonda vetyimpha monthiki ankho nahakevelela-le.”
Eric una omanima 6 wati: “uhasoke okuti okukala vala opo onominutu 10 nokambo oimbilwa-po okaimbo keke ngotyo otyipito. Ine uhanda okutala umwe etyi tyitiwa otyipito, twende keumbo lietu!