Onombangi mba Siovaa vena 35 mili vakala motyilongo tyo Alemanha novilongo ovikwavo vituminwa nova nazistas, vena 1500 vaipaelwe pomuvo Ovanthu Ovanyingi-nyingi Vaipaelwe. Katyiiwe nawa omokonda yatyi vaipaelwe. Mokonda nkhele ovanthu vatwalako nokwovola okunoñgonoka omokonda yatyi vaipaelwa, ovipuka matupopi apa tyipondola haa mavitalwa vali nawa.

•  Vankhile mokonda yatyi?

•  Omokonda yatyi vamonesilwe ononkhumbi?

•  Opi vaipaelelwe?

•  Tala vamwe vaipaelwe

•   Okwiipawa: Onombangi mba Siovaa vehika po 400, vaipalelwe ko Alemanha novilongo ovikwavo vituminwa nova nazistas. Vamwe puvo vakoyesilwe monombonge, avanakelwa okwiipawa. Ovakwavo kavakoyesilwale, valoyelwe vala vamwe avayendywa.

•   Motyipembe tyononkhwatwa kamukahi nawa: Onombangi mba Siovaa mbuhika po 1000, vankhilile movipembe viononkhwatwa vyo nazistas. Ankho vakuluminywa okuundapa unene atee vamanena-po omwenyo, tupu vamwe ankho vankhia mokonda yondyala, noutalala, nokuvetwa, nokuvela avahapewa ovihemba. Mokonda mokaleya ankho vamoneswa ononkhumbi, vamwe pahe etyi vatundamo etyi Ovilwa Viavali viapwa avankhi.

•   Ovipuka ovikwavo: Vamwe Ponombangi mba Siovaa vapakelwe motyipuka tyimwe tyihetavela okufima ngamo vankhila. Ovakwavo ankho vevetoma vala ononguya opo veveipae.

 Onombangi mba Siovaa vamonesilwe ononkhumbi mokonda yokulinga etyi Ombimbiliya ipopia. Tyina omutumini wo nazistas eveita okulinga otyipuka tyimwe tyailikwa n’Ombimbiliya ankho kavetavela. Ngwe ankho vahula ‘kokutavela Huku tyipona ovanthu.’ (Ovilinga 5:29) Tala ovipuka vimwe vivali valingile vilekesa umwe okuti ankho vahula ku Huku.

1.   Kavelipakele mopulitika. Ngeetyi tyilinga umwe onombangi mba Siovaa hono, vana ankho vatuminwa no nazistas kavelipakele mopulitika. (Suau 18:36) Otyo ankho vehetavelela:

   •   Okukakala omafwalali nokulinga ovilinga vikwatesako ovilwa. — Isaías 2:4; Mateusi 26:52.

   •   Okukoya ovatumini nokwahahulu keongano nalike lyo nazistas. — Suau 17:16.

   •   Okuhilivika epandela tupu ankho kavapopi okuti “Heil Hitler!” — Mateusi 23:10; 1 Ova Kolindu 10:14.

2.   Vatwalako okulinga ovipuka Ombimbiliya Ipopia. Namphila Onombangi vailikilwe okulinga etyi Ombimbiliya ipopia, kavetavelele vatwaileko

   •   Okuliongiya opo vafende Siovaa. — Ova Hebeleu 10:24, 25.

   •   Okwivisa onondaka onongwa nokwava omikanda vipopia etyi Ombimbiliya ipopia. — Mateusi 28:19, 20.

   •   Okukala nolwembia na vakwavo, okuti umwe nova Sundeu. — Maluku 12:31.

   •   Okuyumba onthumbi mu Siovaa, nokwaanya okuhoneka omukanda wokupopia okuti kavahande vali okukala Onombangi mba Siovaa. — Maluku 12:30.

 Omulongesi umwe ulongesa mosikola onene utiwa Robert Gerwarth wapopia okuti, Onombangi mba Siovaa “ovo vala vamonesilwe ononkhumbi moutumini wa Tatu wa Reich mokonda yovipuka vetavela.” a Ovanthu vamwe tupu ankho ononkhwatwa motyipembe tyononkhwatwa, vahuvile unene novipuka Onombangi mba Siovaa valingile mokonda yokuhanda okuhambukiswa Siovaa. Umwe ankho wakwatwa woko austríalia wati: “Onombangi mba Siovaa kavelipake movilwa. Kuvo hahe vali okwipawa tyipona okwiipa omunthu.”

•   Otyipembe tyononkhwatwa: Ovanthu ovanyingi Onombangi mba Siovaa vaipaelelwe motyipembe tyonokhwatwa. Vapakelwe motyipembe tyo Auschwitz, no Buchenwald, no Dachau, no Flossenbürg, no Mauthausen, no Neuengamme, no Niederhagen, no Ravensbrück, notyo Sachsenhausen. Mo Sachsenhausen vala, mwankhila Onombangi mbuhika 200.

•   Ovikaleya: Vamwe Ponombangi mba Siovaa vamonesilwe ononkhumbi movikaleya avankhila-mo. Vamwe pokukoyeswa avavetwa unene avankhi.

•   Apa vaipaelwa: Ovanyingi Ponombangi mba Siovaa vaipaelelwe movikaleya vio-ko Berli-Plötzensee, noko Brandenburg, noko Halle/Saale. Tupu, kuna vali onomphangu mbuna 70 Onombangi mba Siovaa vaipaelwa.

•  Enyina: Helene Gotthold

   Apa aipaelwa: Plötzensee (Berlim)

   Helene ankho wanepwa, tupu ankho una ovana vevali, wakondyele nokukwatwa. Mo 1937, ankho umulemi, mahi pahe mokonda pokukoyeswa walingilwe unene onya eimo alitundu-po. Monthiki 8 ya Dezembro yo 1944, aipaelwa motyipuka tyimwe tyitiwa guilhotina mokaleya ko-ko Plötzensee, ko Berlim.

•  Enyina: Gerhard Liebold

   Apa aipaelwa: Brandenburg

   Monthiki 6 ya Maio yo 1943, etyi ankho ena omanima 20 akwaatwa. Otyo ngootyo mokaleya apakwa omo mwaipaelwa tate yae, apa paipawa tate yae pena vala omanima evali. Momukanda ahonekela ombunga yae opo elilekele navo watile: “Ine hatyetyi nakwatesiwako na Tatekulu ñgeno hetyivilile okukoleleya.”

•  Enyina: Rudolf Auschner

   Apa aipaelwa: Halle/Saale

   Rudolf waipawa etyi ena omanima 17 monthiki 22 ya Setembro yo 1944. Momukanda ahonekela mee yae opo elilekele nae, watile: “Ovanyingi pwa-ava tufenda navo vetyivila okukoleleya, naame mandyikoleleya.”