Okutauluka omutete

Oityi Onombangi Mba Siovaa Vahalingila Ondalelo ya Tatekulu Ngetyi Onongeleya Ononkhuavo Valinga?

Oityi Onombangi Mba Siovaa Vahalingila Ondalelo ya Tatekulu Ngetyi Onongeleya Ononkhuavo Valinga?

 Onthwe tyina tulinga “Ondalelo ya Tatekulu” tulinga umwe ngo omu Ombimbiliya ityipopila. (1 Ova Kolindu 11:20) Ovipuka vimwe onongeleya mbumwe mbulinga Pondalelo ya Tatekulu kaviatukile mo Mbimbiliya.

Oityi ilingilwa?

 Ondalelo ya Tatekulu ilingwa tupandule etyi Sesusi etulingila, okuaava omwenyo wae etuyovole. (Mateusi 20:28; 1 Ova Kolindu 11:24) Ovanthu vamwe vasoka okuti tyina valinga Ondalelo ya Tatekulu, ngotyo pahe Huku uvehumba vali unene, uvepolela-po ononkhali mbavo. Avalingi ovipito no nombatisimu, no vikasamendu, okulinga etyi vati sacramento. a Mahi Ombimbiliya ipopia umwe nawa okuti opo Huku aevele ononkhali mbetu, katuesukisile okulinga oviso, tuna vala okuyumba onthumbi mu etyi Sesusi etulingila. — Ova Loma 3:25; 1 Suau 2:1, 2.

Ilingwa tuñga-pi?

 Sesusi wati vala tuna okulinga Ondalelo ya Tatekulu, mahi kapopile tuñga-pi tuna okuilinga. (Luka 22:19) Ovanthu vamwe valinga Ondalelo ya Tatekulu onohanyi mbatyo ambuho; vamwe onosimanu ambuho; vamwe ononthiki ambuho. b Mahi apa pena ovipuka vimwe tuna okusoka nawa.

 Sesusi etyi ati pokuahinda Ondalelo ya Tatekulu, wetyilingile monthiki ova Sundeu ankho valinga otyipito tyo Pasikwa. Netyi aipawa, waipelwe umwe monthiki yatyo oyo yo Pasikwa. (Mateusi 26:1, 2) Ombimbiliya yati Sesusi ondyona Yopasikwa. Naina tya Sesusi okuahinda Ondalelo ya Tatekulu monthiki yo Pasikwa, ha pohi ya Huku-ko. (1 Ova Kolindu 5:7, 8) Opasikwa ankho ilingwa vala like omanima atyo aeho. (Êxodo 12:1-6; Levítico 23:5) Pahe okuasoka ku otyo, Ovakilisitau cvo tete, ankho valinga Ondalelo ya Tatekulu like menima, iya no onthwe Nombangi mba Siovaa tuhetekela umwe vala etyi ngwe ankho valinga.

Onthiki noola ina okulingwa

 Okutala oñgeni Sesusi alingile ovipuka, tutyivila okutala tuñga-pi tuna okulinga Ondalelo ya Tatekulu, tupu tutyivila okutala onthiki noola ina okulingwa. Sesusi walingile Ondalelo ya Tatekulu monthiki 14 yohanyi ya Nisan, yenima 33. Welilingile oola patyi? Etyi ekumbi lianyingila. (Mateusi 26:18-20, 26) Ovakilisitau vo tete ankho valinga eliongiyo liokuhinangela ononkhia mba Sesusi monthiki yatyo oyo, iya no onthwe hono otyo tulinga omanima atyo aeho. d

 Onthiki 14 ya Nisan yenima 33, yakalialele Mutano. Mahi omanima atyo aeho, onthiki oyo ipondola okukalialela monthiki onkhuavo yosimanu. Mahi oñgeni tulinga tutyivile okutala onalupi onthiki 14 ya Nisan maiya? Tulinga umwe ngetyi ankho tyilingwa pononthiki mba Sesusi, okutalela kohanyi. e

Ombolo novinyu

 Etyi Sesusi novalongwa vae valia Opasikwa, apahupu onombolo novinyu, ngavio alinga navio Ondalelo ya Tatekulu. Mahi onombolo mbatyo ankho kambapakelwe onkhiso. (Mateusi 26:26-28) No onthwe Pondalelo ya Tatekulu otyo tulinga ngotyo. Tulinga nombolo, novinyu. Onombolo mbatyo tulinga nambo mbulingwa umwe vala nohinde, nomaande tyapwa. Ovinyu yatyo, ovinyu umwe, ha sumu-ko, ha vinyu-ko ina yahonyekwa novipuka ovikwavo.

 Onongeleya mbumwe tyina mbulinga Ondalelo ya Tatekulu, mbulinga nonombolo mbapakwa onkhiso. Mahi pamwe Ombimbiliya tyina ipopia onkhiso, ngotyo ili nokupopia onkhali. (Luka 12:1; 1 Ova Kolindu 5:6-8; Ova Galata 5:7-9) Mokonda Pondalelo ombolo ilekesa olutu lwa Sesusi lwehena onkhali, tuna umwe vala okulinga ombolo yehena onkhiso. (1 Petulu 2:22) Otyipuka otyikwavo tyehekahi nawa tyilinga onongeleya mbumwe, okuti tyina valinga Ondalelo, avahalingi novinyu ngetyi Ombimbiliya ipopia, avalingi no sumo. Valinga ngotyo mokonda vailika ovanthu vo mongeleya yavo okunwa, mahi ngwe Ombimbiliya kayatile okunwa tyapenga. — 1 Timotiu 5:23.

Ombolo novinyu vilekesa vala olutu nohonde ya Sesusi

 Ombolo novinyu vipakwa meliongiyo liokuhinangela ononkhia mba Sesusi, vilekesa olutu nohonde ya Sesusi. Ovanthu vamwe vasoka okuti ombolo yalingwa umwe nolutu lwa Sesusi, iya movinyu muna ohonde yatyo ya Sesusi. Mahi otyo omatutu vala. Pahe motale oityi tutila otyo omatutu vala.

  •   Okuti Sesusi ñgeno ankho watuma umwe ovalongwa vae vanwe ohonde, otyo etyi umwe okuti ovitumino vya Huku vityiilika? Sesusi katumu ovanthu valinge otyipuka ei okuti tyinumanesa Huku. — Gênesis 9:4; Ovilinga 15:28, 29; Sesusi katumu ovanthu valinge otyipuka ei okuti tyinumanesa Huku, ngetyi otyitumino konthele yohonde. — Suau 8:28, 29.

  •   Ine Sesusi pokuahinda Ondalelo waavele ovalongwa vae ohonde yae veinwe, opo ñgeno katile vali ohonde yae “maimomeswa.” Ondaka oyo apopia, ilekesa okuti tyokumomeswa ohonde yae, poola yatyo opo ankho katyinelingwe, matyilingwa vala haa. — Mateusi 26:28.

  •   Ovanthu vati ombolo yo Pondalelo yalingwa nolutu lwa Sesusi, ovinyu yatyo ohonde yae. Mahi otyo hatyili-ko, mokonda opo ovanthu valie kombolo nokunwa kovinyu meliongiyo liokuhinangela ononkhia mba Sesusi, opo ñgeno Sesusi una okuipawa tya vali. Mahi ngwe Ombimbiliya yati Sesusi wankhia vala “like ehetyilingi vali alo-loo.” — Ova Hebeleu 9:25, 26.

  •   Sesusi wati “tualeiko okutyilinga opo munthyinangele.” Katile “tualeiko okutyilinga opo ndyinkhie vali.” — 1 Ova Kolindu 11:24.

 Ovanthu tyina vati ombolo yo Pondalelo yalingwa nolutu lwa Sesusi, ovinyu yatyo ohonde yae muene, vapopia ngotyo mokonda vanoñgonoka omapita ono velesikulu mbumwe mo Mbimbiliya. Ono Mbimbiliya mbumwe mbati Sesusi etyi apopia ovinyu wati: “Etyi ohonde yange.” (Mateusi 26:28) Mahi ngwe hatyo-ko Sesusi apopile. Ina wati: “Etyi tyilekesa ohonde yange.” “Etyi tyikahi ngatyina ohonde yange.” “Etyi tyihangununa ohonde yange.” f Apa Sesusi ankho uli umwe vala nokueleka ovinyu nohonde yae, ngetyi muene ankho alinga-linga-le pokulongesa. — Mateusi 13:34, 35.

Olie ulia kombolo nokunwa kovinyu?

 Tyina onthwe Nombangi mba Siovaa tuliongiya tulinge Ondalelo ya Tatekulu, ovanthu vamwe vala valia kombolo, vanwa kovinyu. Omokonda yatyi?

 Pana ankho Siovaa Huku una tyimwe elipakela-mo nova Isilayeli, mahi pahe etyi Sesusi amomesa ohonde yae, Huku tyova Isilayeli etyisi-po, akwate-po vali ovanthu ovakuavo, evepe otyilinga tyimwe otyinene. Otyo Huku elipakela-mo novanthu ovo, tyitiwa “omphango omphe.” (Ova Hebeleu 8:10-13) Ovanthu vatyo ovo, ovo vala valia kombolo, vanwa kovinyu Pondalelo ya Tatekulu. Okuti Ovakilisitau aveho? Au, ovo “vana [vala] vaihanwa” na Huku. (Ova Hebeleu 9:15; Luka 22:20) Vapewa otyilinga patyi? Mavakatumina na Sesusi keulu. Veñgapi? Vena 144.000. — Luka 22:28-30; Eholololo 5:9, 10; 14:1, 3.

 Pahe onthwe ovaunyingi vatyo, katuende keulu tukatumine na Sesusi, matukakala umwe pano pohi, atukapewa omwenyo wahapu. (Luka 12:32; Eholololo 7:9, 10) Onthwe vokukevelela okukakala-ko apeho pano pohi, katupondola okulia kombolo nokunwa kovinyu Pondalelo ya Tatekulu. Opo oityi tuila-po? Tuenda-po tupandule okankhenda ovo Huku na Sesusi vetulingila. — 1 Suau 2:2.

a Omukanda wo McClintock no Cyclopedia Strong, Volume IX, pefo 212, wati: “Ondaka sacramento kaivahiwa Mo[testamento] O[mphe]; nii ondaka yo Grego μυστήριον [omaelema] kaipopi ombatisimu, nii ondalelo ya Tatekulu ine ehinangelo ekwavo.”

b Ono Mbimbiliya mbumwe mbapitiya onondaka ombo okuti: “Apeho tyina tyesukisa.” Ovanthu tyina vapopia tuñgapi tuna okulinga Ondalelo ya Tatekulu, vapopia vala onondaka ombo. Mahi Sesusi wapopile ondaka imwe ihangununa okuti: “Apeho.”— 1 Ova Kolindu 11:25, 26. New International Version; Good News Translation.

c Tanga omukanda The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge, Volume IV, pefo 43-44, nomukanda wa McClintock and Strong’s Cyclopedia, Volume VIII, pefo 836.

d Tanga omukanda The New Cambridge History of the Bible, Volume 1, pefo 841.

e Omu ova Sundeu pehepano vavalulila onohanyi, onthiki yo tete yohanyi ya Nisan ivetela kumwe nonthiki yatyo ohanyi yaviala, mahi hangotyo ankho ovanthu vavalula pononthiki mba Sesusi! Vana ankho vavalula okuti ohanyi yaviala okuhimbikila monthiki yotete veimona yatumbuka mo Selusalei, ngwe pamwe ikatumbuka tupu mo Selusalei apa yaviala pena-le ononthiki. Otyo hono Onombangi mba Siovaa pamwe vahalingilila Ondalelo ya Tatekulu monthiki ova Sundeu vo hono valinga Opasikwa!

f Tanga omukanda A New Translation of the Bible, by James Moffatt; The New Testament—A Translation in the Language of the People, by Charles B. Williams; nomukanda The Original New Testament, by Hugh J. Schonfield.