Okutauluka omutete

Otyipuka Otyinene Eongano lya Siovaa Lialingila Ovanyaneka!

Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe m’Olunyaneka

Otyipuka Otyinene Eongano lya Siovaa Lialingila Ovanyaneka!

Monthiki 28 ya Kakwenye (Julho) yo 2023, meongano lya Siovaa mwalingwa otyipuka tyimwe otyinene: Vokupopia elaka li’Olunyaneka, vapewa Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe melaka liavo.

Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe, Ombimbiliya iyumbwa onthumbi, ipopia umwe nawa-nawa etyi tyali movihonekwa vyo tete viafiminwa na Huku. (2 Timotiu 3:16) Ovipuka patyi vialingwa-lingwa m’Onombimbiliya mbuli-ko hono viahalingilwe m’Ombimbiliya oyo? Ovalie veli nokuundapa motyilinga tyokupitiya Ombimbiliya oyo? Oityi tyikuyumbisa-ko onthumbi okuti Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe ipopia umwe otyili?

Okuti Ombimbiliya yange ipopia umwe etyi tyali movihonekwa vyo tete?

Omukulu umwe omulongesi utiwa o Declan Hayes, wahoneka wati: “Ombimbiliya oyo omukanda ulandeswa vali unene omanima atyo aeho.” Mahi pahe mokonda ovanthu vesuka vala unene nokulinga omukanda oo ulandeswa vali unene, otyo tyina nokuholeka otyili tyali movihonekwa vyo tete. Vamwe vokupitiya Ombimbiliya, vanyima-mo onondaka vatala ñgaa ngoti ‘kambusilivila-le.’ Ava vamwe tyina vamatale ñgaa onondaka mbumwe ngoti mbupopia omapita kovatangi vo hono, avembupilulula. Ovakwavo tyina vasoka ngoti tyikahi vali nawa Huku okumuti: “O Tate, O Mee.”

Otyipuka otyinene vali vokupitiya Ombimbiliya vehole okutyopola, enyina lya Huku, Siovaa. (Vamwe vokwapitaiya Ombimbiliya, enyina lya Huku veliti o “Yahweh.”) Movihonekwa vyo kohale vi’Ombimbiliya, enyina lya Huku liahonekelwe nonoletela ononkhwana mo Hembeleu, momalaka oo mbupondola okuhonekwa ñgaa: YHWH pamwe JHVH. Enyina liatyo olio, Movihonekwa vyo Hembeleu liapalaikwa-mo ehimbwe, tyikehika ponomili 7. a (Okutunda 3:15; Oviimbo 83:18) Tyimoneka umwe nawa okuti etyi mwene Omutungi wetu ahandele, okuti vokumufenda vena okunoñgonoka enyina liae, nokulitumbula!

Kohale kwali oviso vimwe viova Sundaa, viatwaile ovanthu kokuyeka-po okutumbula enyina lya Huku. No pomuvo w’Ovakwa-Kilisitu otyipuka otyo tyanyonene umwe ovanthu ovanyingi. (Ovilinga 20:29, 30; 1 Timotiu 4:1) Hono, ovapitiyi ovanyingi v’Ombimbiliya, penyina lya Huku vapingiya-po ondaka “Tatekulu.” M’Onombimbiliya mbumwe, momukanda wa Swau 17:6 omu Sesusi atile: “Naholololela ovanthu wampha enyina liove,” ondaka “enyina” veipola-po. Ombimbiliya imwe itiwa Good News Translation povelesikulu opo yaenda-po ñgaa: “Nekunoñgonokesa [movanthu].”

Vamwe vati penyina lya Huku tupingiya-po tupu ondaka “Tatekulu,” tuli vala nokulandula etyi twavasa-le. Ovakwavo valinga tupu ngootyo opala oniñgoso yokulandesa on’Ombimbiliya yeende. b Mahi Sesusi watile Huku uyele oviso vimupopisisa omapita. (Mateusi 15:6) Otyo yatyo tyokupola-po enyina apapingiywa ondaka “tatekulu,” Movihonekwa katyapopilwe-mo. M’ombimbiliya Sesusi Kilisitu pamwe watiwa “Ondaka ya Huku,” pamwe “Ohamba yonohamba.” (Eholololo 19:11-16) Okuti tyitavela apa pena enyina liae mwene Sesusi, apapingiywa onondaka ngoombo?

Otyipuka tyili nokupopiwa apa, otyinene. Tala vala etyi umwe wokutala etyi Ombimbiliya yatipiywa apopia tyiyemba kokupola enyina lya Huku m’Ombimbiliya. Wati: “Ova Hindu kavesuku vala nokupopia ondaka Huku, vana vesuka umwe nokunoñgonoka enyina liatyo lya Huku. Okwahanoñgonoka enyina liatyo lya Huku, opo kavesuku nae.” Ovanthu aveho vesuka nokutaindya Huku, vesuka umwe nokunoñgonoka enyina liae. Tyesukisa unene okunoñgonoka enyina lya Huku, tutyivile okunoñgonoka oñgeni ngwe ekahi, atwahati vala omphepo, mahi atutyimono umwe okuti omunthu utavela umwe okumunoñgonoka. (Okutunda 34:6, 7) Ombimbiliya yati: “Omunthu ukalavandya enyina lya Siovaa makayovoka.” (Ova Loma 10:13) Ovanthu vokufenda Huku, vena umwe okutumbula enyina liae!

Ombimbiliya ipa omunkhima Huku

M’ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe muna enyina lya Huku, Siovaa

Mo 1950, omo Onombangi mba Siovaa vapewa Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe Ovihonekwa Viovakwa-Kilisitu mo Ngeleku mo Ingelesi. Opo umwe opo vahimbika okulinga Ombimbiliya oyo. Apakala vala omanima 10, avapewa Ovihonekwa vyo Hembeleu. Mo 1961, omo umwe Ombimbiliya aiho mo Ingelesi yapwa. M’ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe ko Testamendu Onkhulu enyina lya Huku, “Siovaa,” liapalaikwa-ko ehimbwe, likehika umwe ponomili 7. Kovihonekwa Viovakwa-Kilisitu mo Ngeleku apa pali enyina lya Huku liakondolwa-po. Pahe Movihonekwa Viovakwa-Kilisitu mo Ngeleku lili-mo 237. c

Okupaka enyina lya Huku apa mwene liali, katyipe vala omunkhima Huku, mahi tyitukwatesako okunoñgonoka vali nawa Ombimbiliya. Nkhele tala vala etyi on’Ombimbiliya ononyingi mbapopia mu Mateusi 22:44, mbati: “Tatekulu watolela Tatekulu yange.” Pahe opo ngootyo, olie wapopia, ya olie watolelwa? Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe mu Mateusi 22:44 yati: “Siovaa watolela Tatekulu yange.” Yapopia umwe ngeetyi mwene tyapopia Oviimbo 110:1. Okweenda-po ngootyo, ovanthu vetyivila okunoñgonoka olie Siovaa Huku, olie Omona wae.

Ovalie veli nokuundapa motyilinga tyokupitiya Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe?

Ombimbiliya oyo yalingwa no Watch Tower Bible and Tract Society, olio enyina liiwe novatumini li’Onombangi mba Siovaa. Apa Onombangi mba Siovaa vahimbika okulinga on’Ombimbiliya otyo vembwavela ovanthu mouye auho, pena-le omanima alamba po 100. Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe yalingwa notyikundyi tyimwe ty’Onombangi mba Siovaa tyitiwa o Vokuna Otyilinga Tyokupitiya Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe. Ovo yatyo kavaovola okunkhimanena-po, nii omanyina avo kaahonekwa, na tyina umwe vamanyimi. — 1 Ova Kolindu 10:31.

Oityi yatilwa Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe? Konondaka mbokuhimbika m’Ombimbiliya yokwalingilwe mo 1950, kwapopilwe okuti yalukwa tupu ngootyo, opala umwe okulekesa okuti “tuli-ale popepi nouye omupe,” wapopiwa momukanda wa 2 Petulu 3:13. Votyilinga tyokupitiya Ombimbiliya oyo, vahonekele okuti: “Momuvo uno tuli nokutunda mouye omukulu twenda no mouye omupe ukahi nawa,” tyesukisa umwe unene tukale n’Ombimbiliya ipopia “otyili tyasukuka Tyondaka ya Huku” na tyiliaime.

Ipopia umwe etyi tyali Movihonekwa vyo tete

Otyipuka vapaka vali komutwe, okupaka-mo umwe etyi tyali Movihonekwa vyo tete. Vokwapitiyile Ombimbiliya yo Ingelesi vatalele umwe momalaka o konthuko, o Hembeleu no Alamaiku no Ngeleku, avatale umwe momikanda viyumbwa onthumbi vali navio pomuvo opo. Vatalele umwe nawa vapopie etyi tyali momikanda omikulu, mahi tupu avetyipopi umwe nawa tyiivale kovatangi.

Otyo vamwe vapandulila unene Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe, vati ipopia umwe etyi tyali momikanda vyo tete. Omulongesi umwe wo Hembeleu mo Isilayeli utiwa o Benjamin Kedar-Kopfstein, mo 1989 watile: ‘Pokwatala omikanda viapitiywa viapolwa m’Ombimbiliya yo Hembeleu, omukanda ndyipopia vali unene o wo Ingelesi, ou vati Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe. Apeho vala tyina ndyitala Ombimbiliya oyo, ndyityimona okuti valingile ononkhono opo vanoñgonoke umwe nawa etyi tyali movihonekwa vyo tete, ngatyo vapaka-mo.’

Yalingwa momalaka omakwavo vali

Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe, Onombangi mba Siovaa kaveipitiyile vala melaka lyo Ingelesi, veipitiya vali momalaka omakwavo apopiwa mouye auho. Pehepano ñgaa ili-ale momalaka alamba po 250. Pala otyilinga otyo tyipepuke, vokupitiya valongeswa oñgeni vena okwovola onondaka mbapopiwa m’Ombimbiliya monomakina vaundapa nambo. Kwaonganekwa otyikundyi tyimwe tyitiwa Oseketa Yovilinga Viokupitiya, vakwateseko ovapitiyi. Ononkhalamutwe mb’Onombangi mba Siovaa ovo valulika otyilinga otyo, vaundapa no Vokomisau Yokuhoneka. Mahi otyilinga otyo tyilingwa ñgeni?

Tete, pakoywa Onombangi velipakula-le vambatisalwa, avaundapa aveho. Twetyimona-mona-le okuti tyina vokupitiya vaundapa aveho, atyahati ou upitiya aike ou upitiya aike, etyi vapitiya tyiviuka vali. (Omihe 11:14) Aveho vakoywa potyilinga otyo, ovava vetyii oñgeni tyipitiywa, vapitaiya-le omikanda vi’Onombangi mba Siovaa. Vokupitiya valongeswa umwe nawa oñgeni vena okutyilinga, vapopilwa nonotesitu mb’Ombimbiliya mbuyemba kokupitiya, tupu valongeswa oñgeni mavaundapa nonomakina.

Vokupitiya valongeswa umwe okuti vena okupopia etyi tyili melaka vena nokupola, mahi tupu atyiivala nawa kovanthu vatyo aveho. Tyina tyetavela, onondaka mbuli melaka veli nokupola ombo umwe vala vapaka melaka liavo, mahi pamwe, vapaka-mo vala olusoko lwatyo. Vetyilinga ñgeni otyipuka otyo? Tala etyi valinga pokwapitiya Ombimbiliya m’Olunyaneka. Vahimbikila konondaka ononyingi mbapopiwa m’Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe yo Ingelesi, avembupake m’Olunyaneka. Otyipuka tyimwe tyili mono kombutatole vaundapa nambo tyitiwa Watchtower Translation System, tyeeta onondaka mbatyo. Tupu tyeeta onondaka melaka lyo Ngeleku no Hembeleu, omu o Ingelesi yapola, opo vokupitiya vetyimone oñgeni kese ondaka yapitiywa monovelesikulu ambuho ili. Tyina vamatale tyaviuka, avahimbika okupitiya Ombimbiliya. Pokupitiya, monovelesikulu ambuho muya onondaka mb’Olunyaneka vatetekela-le okupitiya.

Okupitiya hakupola vala onondaka melaka ekwavo ombupake melaka liove. Vokwapitiya vasoka umwe nawa vatale ine onondaka vakoya m’Olunyaneka mbweeta umwe olusoko lwatyo luli motesitu. Tupu vatala umwe nawa opo vapopie ngeetyi tyipopiwa m’Olunyaneka, tyiivala umwe nawa, nonondaka ambulilandulila umwe omu mbupopilwa. Mwene okutala vala ñgaa k’Ombimbiliya yatyo, noove utyimona umwe okuti palingwa ovilinga. Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe m’Olunyaneka, yapopia umwe nawa Ondaka ya Huku, yapepuka okwitanga, iivala nawa, kaipwiya okwinoñgonoka, ipopia umwe etyi tyali movihonekwa vyo tete. d

Twahanda ulilongese umwe nawa, onoñgonoka Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe. Upondola okwitangela mo Internete, no mo JW Library, tupu upondola okwiita umwe omukanda watyo kon’Onombangi mba Siovaa vakala potyilongo tyenyi. Tyina utanga yumba-ko onthumbi, etyi motange m’Olunyaneka, otyetyi umwe tyapopia Huku. Mwene noove haa moti umwe, Ombimbiliya ei, otyiwa otyinene twapewa na Huku!

 

Ovipuka vili m’Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe

 

Etyi Tyili Mondaka ya Huku: Opo pena onotesitu mbukumbulula omapulo ena 20 ayemba kweetyi Ombimbiliya ipopia

Ipopia umwe etyi tyali movihonekwa vyo tete: Vokwapitiyile avapake mo Ingelesi vatalele umwe nawa etyi tyapopiwa mo Hembeleu nomo Alamaiku nomo Ngeleku. Pahe vokwapitiya avapake m’Olunyaneka, vatala umwe nawa etyi tyapopia o Ingelesi, ngatyo umwe navo vapopia

Okamuvanda kena onotesitu mbupopia otyipuka tyike nononkhwavo: Otyo opala tyikwateseko omutangi anoñgonoke onotesitu onkhwavo vali mbupopia etyi eli nokutanga.

Ovipuka Viapotoyolwa A: Opo papopia oñgeni Ombimbiliya Ikola yalingwa, nonondaka mbatyo omu mbapopilwa, novipuka viapilaululwa, nenyina lya Huku

Ovipuka Viapotoyolwa B: Muna omapa ena ovivala vielikalaila vina 15, nekaka liefendelo, nondywo ya Huku

a Ovanyingi vati o Testamendu Onkhulu.

b Tala vala etyi tyapopia umwe wokululika otyilinga tyokupitiya Ombimbiliya Nova Versão Internacional, wati: “Siovaa olio enyina liatyo mwene lya Huku, tyata-mo umwe okulitumbula. Pokulinga Ombimbiliya ei, panyingila onondolale mbukehika ponomiliau 2 1/4, mahi ine ovelesikulu ngeei, Oviimbo 23, tweitile: ‘Yahweh omunthita wange,’ opo ñgeno onombongo ombo ambuho mbapeseka vala. Opo ñgeno twelipwilisa vala nokupitiya, tutupu-ale etyi twalinga.”

c Ovanyingi vati o Testamendu Omphe.

d Opo unoñgonoke etyi tyalulika otyilinga tyokupitiya, novipuka ovikwavo vili m’Ombimbiliya ei y’Olunyaneka, tala Ovipuka Viapotoyolwa A1, A2 m’Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe.