Guruka oze aha biriho

Guruka oze aha birimu

Ebirikukiraho

Ebirikukiraho

 1 EMISINGYE

Ebiragiro bya Ruhanga nibyegamira aha misingye. Emisingye n’amazima makuru agarikushangwa omu Baibuli. Emisingye egi neetuhwera kwetegyereza enyehurira n’emiteekateekyere ya Ruhanga. Neetuhwera kucwamu gye n’okukora ekihikire. Kandi okukira munonga emisingye ya Baibuli neehwera obu harikuba hatariho ebiragiro ebirikworeka butunu eki twine kukora.

Eshuura 1, akacweka 8

 2 OKWOROBERA YEHOVA

Okworobera Yehova nikimanyisa ngu nituba tweteekateekire kukora kyona eki arikutugambira. Yehova naayenda ngu tumworobere ahabw’okumukunda. (1 Yohaana 5:3) Twaba nitumukunda kandi turikumwesiga, nikitworobera kukuratira obuhabuzi bwe omu mbeera zoona. Nitumworobera n’obu kyakuba kitugumiire. Ni kirungi kworobera Yehova, ahakuba naatwegyesa oku turikubaasa kugira amagara marungi hati, kandi naaturaganisa n’oku turikwija kutunga ebirungi bingi omu biro by’omumaisho.​—Isaaya 48:17.

Eshuura 1, akacweka 10

 3 OBUGABE BW’OKWECWERAMU

Yehova ahaire buri muntu obugabe bw’okwecweramu, nari okubaasa kw’okutoorana eki arikwenda. Taratuhangire turi nka rooboti. (Eky’Ebiragiro 30:19; Yoshua 24:15) Nitubaasa kukoresa obugabe bwaitu kucwamu gye. Kwonka twaba tuteegyendesereize, nitubaasa kucwamu kubi. Okugira obugabe bw’okucwamu nikimanyisa ngu niitwe twine kwecweramu yaaba nitwenda kuhamira ahari Yehova, kandi tukooreka ngu buzima nitumukunda.

Eshuura 1, akacweka 12

 4 EMITINDO Y’EMICWE

Yehova naatuteeraho emitindo erikukwata aha micwe, nari eby’okukuratira omu mitwarize yaitu n’ebikorwa byaitu. Nitubaasa kwega aha mitindo egi omu Baibuli, kandi tureebe n’oku erikubaasa kutuhwera kuguma twine amagara marungi. (Enfumu 6:16-19; 1 Abakorinso 6:9-11) Emitindo egi neetuhwera kumanya eki Ruhanga arikugira ngu kihikire n’eki arikugira ngu kigwire. Kandi neebaasa kutuhwera kugirira abandi rukundo, embabazi, n’okumanya kucwamu gye. N’obu emitindo y’ensi eraabe neeyongyera kusiisikara, emitindo ya Yehova yo terikuhinduka. (Eky’Ebiragiro 32:4-6; Malaki 3:6) Twagikuratira neeturinda kutahikwaho akabi omu mubiri n’enyehurira.

Eshuura 1, akacweka 17

 5 OMUNTU W’OMUNDA

Omuntu w’omunda n’enyehurira erikutuhwera kumanya ekihikire n’ekigwire. Twena Yehova akatuha omuntu w’omunda. (Abarooma 2:14, 15) Kubaasa kukora gye, twine kumutendeka turikwihirira aha mitindo ya Yehova ey’emicwe. Twakora tutyo, naija kutuhwera kucwamu ebirikushemeza Ruhanga. (1 Petero 3:16) Omuntu waitu w’omunda naabaasa kuturabura twaba nituza kukora eky’obushema, nari naabaasa kutureetera kwehurira kubi twaheza kukora ekigwire. Naabaasa kurekyera aho kukora gye, kwonka twagyendera aha buhabuzi bwa Yehova, naabaasa kugaruka akore gye. Omuntu w’omunda omurungi naatuhwera kugira obusingye omu biteekateeko n’okweha ekitiinisa.

Eshuura 2, akacweka 3

 6 OKUTIINA RUHANGA

Okutiina Ruhanga nikimanyisa okumukunda munonga n’okumuha ekitiinisa ahabw’okugira ngu nooba otarikwenda kukora ekintu kyona ekirikumugwisa kubi. Nikutuhwera kukora ebirungi n’okwetantara kukora ebibi. (Zaaburi 111:10) Nikutuhiga kuhurikiza gye obuhabuzi bwe bwona. Kandi nikutuhiga n’okuhikiiriza ebi turikumuraganisa ahabw’okugira ngu nitumuha ekitiinisa kingi. Okutiina Ruhanga nikukwata aha miteekateekyere yaitu, oku turikutwariza abandi, n’ebi turikucwamu buri izooba.

Eshuura 2, akacweka 9

 7 OKWETEISA

Okweteisa nikutwariramu okwehurira kubi ahabw’okukora ekigwire. Abarikukunda Ruhanga nibeehurira kubi ku barikumanya ngu baakora ekintu ekitarikuhikaana n’emitindo ye. Twakora ekigwire, twine kweshengyereza Yehova kutusaasira arikwihirira aha kitambo kya Yesu. (Matayo 26:28; 1 Yohaana 2:1, 2) Twayeteisa twihire aha mutima kandi tukarekyera aho kukora ekibi, nitubaasa kugira obuhame ngu Yehova naija kutusaasira. Kandi nikiba kitarikwetengyesa kugaruka kweshinja ahabw’ebibi ebi twakozire enyima. (Zaaburi 103:10-14; 1 Yohaana 1:9; 3:19-22) Twine kukora n’amaani kwegyera aha nshobe zaitu, reero tuhindure emiteekateekyere yoona egwire, kandi tukuratire emitindo ya Yehova.

Eshuura 2, akacweka 18

 8 OKUBINGWA OMU KIBIINA

Omuntu yaakora ekibi ky’amaani akanga kweteisa, kandi akanga n’okukuratira emitindo ya Yehova, tarikubaasa kuguma omu kibiina. Naaba aine kubingwa. Omuntu yaabingwa, nituba tutaine kakwate koona nawe, kandi niturekyera aho kugamba nawe. (1 Abakorinso 5:11; 2 Yohaana 9-11) Entebeekanisa y’okubinga omusiisi omu kibiina neerinda eiziina rya Yehova n’ery’ekibiina. (1 Abakorinso 5:6) Kandi okubingwa n’omuringo gw’okuhana ogurikubaasa kuhwera omuntu kweteisa akagarukira Yehova.​—Luka 15:17.

Eshuura 3, akacweka 19

 9 OBUHABUZI, EBY’OKUKURATIRA, N’OKUHANWA

Yehova naatukunda kandi naaba naayenda kutuhwera. Niyo nshonga ahabw’enki naatuhabura, naatuhana, kandi naatuha n’eby’okukuratira, arikukoresa Baibuli n’abantu abarikumukunda. Obu turi abatahikiriire, twine kwikiriza obuhabuzi kubaasa kugasirwa. (Yeremia 17:9) Omu muringo gw’ekitiinisa twahurikiza abu Yehova arikukoresa kutuhabura, nitworeka ngu nitumuha ekitiinisa, kandi ngu nitwenda kumworobera.​—Abaheburaayo 13:7.

Eshuura 4, akacweka 2

 10 OKWETUNGUURA N’OBUCUREEZI

Obu turi abatahikiriire, kyorobi kugira okweyendeza n’omwetunguuro. Kwonka Yehova naayenda ngu tube abacureezi. Obwire obwingi, omuntu naayega kuba omucureezi yaayegyeragyeranisa na Yehova akareeba ku ari mukye munonga. (Yobu 38:1-4) Ekintu kikuru ekindi ekirikubaasa kukuhwera kuba omucureezi n’okwega kuteekateeka munonga aha bandi n’ebiraabahwere, omu mwanya gw’okweteekateekaho. Okwetunguura nikukira kureetera omuntu kuteekateeka ngu naakira abandi. Kwonka omucureezi naayereeba omu muringo oguringaniire arikumanya okubaasa kwe n’obweremwa bwe. Tarikutiina kwikiriza enshobe ze, kushaba okusaasirwa, kandi naikiriza ebiteekateeko by’abandi n’obuhabuzi bwabo. Omuntu omucureezi naayesiga Yehova, kandi naakuratira obuhabuzi bwe.​—1 Petero 5:5.

Eshuura 4, akacweka 4

 11 OBUSHOBOOROZI

Okugira obushoboorozi nikimanyisa okuba oine obugabe bw’okucwamu n’okugambira omuntu eky’okukora. Yehova niwe arikukirayo kugira obushoboorozi omu nsi n’omu iguru. Ahabw’okugira ngu akahanga ebintu byona, niwe aine amaani agataine bugarukiro. Obutoosha naakoresa obushoboorozi bwe kugasira abandi. Yehova ahaire abantu abamwe obujunaanizibwa bw’okutureeberera. Nk’eky’okureeberaho, Yehova naayenda ngu tworobere abazaire baitu, abareeberezi b’ekibiina, n’abeebembezi abaine obushoboorozi buringaniire. (Abarooma 13:1-5; 1 Timoseo 5:17) Kwonka ebiragiro by’abantu byaba nibihenda emisingye ya Ruhanga, nitworobera Ruhanga omu mwanya gw’okworobera abantu. (Ebyakozirwe 5:29) Twayorobera abaine obushoboorozi abu Yehova arikukoresa, nitworeka ngu nitwikirizana n’ebi arikucwamu.

Eshuura 4, akacweka 7

 12 ABAREEBEREZI

Yehova naakoresa ab’eishe-emwe abatendekirwe gye, nibo bareeberezi kureeberera ekibiina. (Eky’Ebiragiro 1:13; Ebyakozirwe 20:28) Ab’eishe-emwe aba nibatuhwera kuhamya omukago gwaitu na Yehova n’okumuramya omu muringo gw’obusingye, kandi ogutebeekanisiibwe gye. (1 Abakorinso 14:33, 40) Abareeberezi kubaasa kutooranwa omwoyo gurikwera, baine kuhikiiriza ebirikwetengyesa ebiri omu Baibuli. (1 Timoseo 3:1-7; Tito 1:5-9; 1 Petero 5:2, 3) Twine kwesiga ekibiina kya Ruhanga kandi tukakishagika, n’ahabw’ekyo nitushemererwa kukwatanisa n’abareeberezi.​—Zaaburi 138:6; Abaheburaayo 13:17.

Eshuura 4, akacweka 8

 13 OMUTWE GW’EKA

Yehova ahaire abazaire obujunaanizibwa bw’okureeberera abaana baabo n’abandi omu maka gaabo. Kwonka, Baibuli neeshoboorora ngu omushaija niwe mutwe gw’eka. Eka yaaba etarimu ishe abaana, nyinabo niwe arikuba omutwe gw’eka. Obujunaanizibwa bw’omutwe gw’eka nibutwariramu okuha ab’eka ye eby’okurya, ebijwaro, n’oburaaro. Ni kikuru munonga omutwe gw’eka kwebembera eka ye omu kuramya Yehova. Nk’eky’okureeberaho, naahamya ngu ab’eka ye tibaayosha kuza omu nteerane z’ekibiina, kwejumba omu kubuurira, n’okwega hamwe Baibuli. Kandi omutwe gw’eka naayebembera omu kucwamu. Butoosha naateeraho kutooreza Yesu arikuba omunyambabazi, omuringaaniza, kandi orikutwariza gye abandi. Eki nikireetaho okukundana omu ka, buri omwe kuhurira aine oburinzi, n’okwongyera kuhamya omukago gwabo na Yehova.

Eshuura 4, akacweka 12

 14 AKAKIIKO AKAREEBEREZI

Akakiiko Akareeberezi kariho abashaija abaine amatsiko g’okuza omu iguru, abu Yehova arikukoresa kwebembera abaheereza be. Omu kyasha ky’okubanza, Yehova akakoresa akakiiko akareeberezi kwebembera ekibiina Ekikristaayo omu kuramya n’omu kubuurira. (Ebyakozirwe 15:2) Obunaku obu, ab’eishe-emwe abari aha Kakiiko Akareeberezi nibo barikwebembera omu kuha obuhabuzi abaheereza ba Ruhanga n’okubarinda. Ab’eishe-emwe aba nibacwamu barikuhwerwa Ekigambo kya Ruhanga n’omwoyo gurikwera. Abashaija aba abashukirweho omwoyo gurikwera, Yesu akabeeta ‘omwambari omwesigwa kandi ow’obwengye.’​—Matayo 24:45-47.

Eshuura 4, akacweka 15

 15 OKWETWEKYERERA AHA MUTWE

Munyaanyazi-itwe obumwe naabaasa kushabwa kuhikiiriza obujunaanizibwa oburikuhikiirizibwa ab’eishe-emwe butoosha. Yaahikiiriza obujunaanizibwa obwo, naayoreka ngu naaha ekitiinisa entebeekanisa y’ekibiina kya Yehova arikwetwekyerera aha mutwe. Kwonka omukazi Omukristaayo naayetwekyerera omu mbeera zimwe na zimwe. Nk’eky’okureeberaho, naayetwekyerera aha mutwe yaaba naayegyesa omuntu Baibuli hariho iba nari ow’eishe-emwe obatiziibwe.​—1 Abakorinso 11:11-15.

Eshuura 4, akacweka 17

 16 OKUTEJWANZYA OMU BY’OBUTEGYEKI

Nitwanga kugira orubaju oru twashagika omu by’obutegyeki. (Yohaana 17:16) Abaheereza ba Yehova nibashagika Obukama bwe bwonka. Nitutooreza Yesu tutarikwejwanzya omu rwanju rw’ensi egi.

Yehova naatugambira “kworobera abategyeki n’abaine obushoboorozi.” (Tito 3:1, 2; Abarooma 13:1-7) Kwonka ekiragiro kye nikigira ngu titushemereire kwita. N’ahabw’ekyo, Omukristaayo omuntu we w’omunda tarikubaasa kumwikiriza kuza omu rutaro. Kyaba nikibaasika Omukristaayo kukora omurimo gwa burungi bwansi omu mwanya gw’okuza omu mahe, naaba aine kucwamu arikwihirira aha muntu we w’omunda.

Nituramya Yehova wenka, ahakuba n’Omuhangi waitu. N’obu turaabe nituha ekitiinisa obumanyiso bw’eihanga, titurikubaasa kuteerera ebendera entamaamu, nari kweshongora ekyeshongoro ky’eihanga. (Isaaya 43:11; Danieli 3:1-30; 1 Abakorinso 10:14) Kandi buri omwe aha baheereza ba Yehova naayecweramu kutateera akaruuru k’eby’obutegyeki. Eki kiri kityo ahabw’okugira ngu twaherize kutoorana gavumenti ya Ruhanga kuba niyo twashagika.​—Matayo 22:21; Yohaana 15:19; 18:36.

Eshuura 5, akacweka 2

 17 OMWOYO GW’ENSI

Abantu b’ensi nibahimbisiriza emiteekateekyere ya Sitaane. Emiteekateekyere egi okukira munonga eri omu bantu abatarikukunda Yehova, abatarikwenda kumutooreza, kandi abarikwehuzya emitindo ye. (1 Yohaana 5:19) Ebirikuruga omu miteekateekyere n’ebikorwa nk’ebyo nibyo birikwetwa omwoyo gw’ensi. (Abaefeso 2:2) Abaheereza ba Yehova nibanga kusingurwa omwoyo ogu. (Abaefeso 6:10-18) Kureka, nitukunda emiteekateekyere ya Yehova, kandi nitukora n’amaani kuhamira aha miteekateekyere ye.

Eshuura 5, akacweka 7

 18 OKWEHAGURA AHA MAZIMA

Okwehagura aha mazima nikimanyisa okuhakanisa amazima ga Baibuli. Abarikwehagura aha mazima nibagomera Yehova n’Omugabe w’Obukama bwe Yesu ou atooraine, kandi nibateeraho kugyemesereza abandi kubegaitaho. (Abarooma 1:25) Nibaba nibenda kureetera abarikuramya Yehova kugira okubangaanisa omu biteekateeko. Ira omu kibiina Ekikristaayo abantu abamwe bakeehagura aha mazima, nikyo kimwe n’omu bunaku bwaitu. (2 Abatesalonika 2:3) Abahamiire ahari Yehova tibaine kugira akakwate koona n’abeehagwire aha mazima. Titushemereire kugira ekyetengo ky’okwenda kushoma ebiteekateeko by’abeehagwire aha mazima, nari kwikiriza abandi kutugyemesereza kubihurikiza. Nituhamira ahari Yehova kandi niwe turikuramya wenka.

Eshuura 5, akacweka 9

 19 OKURIHIIRIRA EBIBI

Ebiragiro bya Musa bikaba nibihiga Abaisraeli kushaba Yehova kubasaasira ebibi byabo. Bakaba nibareeta omu ihema ebitambo by’engano, amajuta, n’amatungo. Eki kikaba nikihwera Abaisraeli kumanya ngu Yehova naija kubasaasira ebibi byabo, nk’eihanga nari nk’omuntu buntu. Bwanyima ya Yesu kuhayo amagara ge ahabw’ebibi byaitu, ebitambo by’okurihiirira ebibi bikaba bitakyetengyesa. Yesu akahayo ekitambo ekihikiriire ‘rimwe yaaheza.’​—Abaheburaayo 10:1, 4, 10.

Eshuura 7, akacweka 6

 20 OKUFAYO AHA NYAMAISHWA

Omu bwire bw’Ebiragiro bya Musa, abantu bakaba nibaikirizibwa kurya enyama. Kandi bakaba nibaragiirwa kuhayo ebitambo by’amatungo. (Abaleevi 1:5, 6) Kwonka Yehova akaba atarikwikiriza abaheereza be kutwariza kubi amatungo. (Enfumu 12:10) Nangwa, n’Ebiragiro bikaba birimu obuhabuzi oburikukwata aha kurinda amatungo kutatwarizibwa kubi. Abaisraeli bakaba nibaragiirwa n’okufayo aha binyonyi.​—Eky’Ebiragiro 22:6, 7.

Eshuura 7, akacweka 6

 21 OBUCWEKA BW’ESHAGAMA N’EMIRINGO Y’OBUJANJABI

Obucweka bw’eshagama. Eshagama neekorwa ebicweka bina ebikuru, obutafaari oburikutukura, obutafaari oburikwera, ebirikureetera eshagama kwekwata, n’orwizi rwayo. Ebicweka bina ebi ebikuru nibibaasa kwihwamu obundi obucweka bukye munonga obw’eshagama. *

Abakristaayo tibarikwikiriza kuteebwamu eshagama yoona nari ebicweka byayo bina ebikuru. Kwonka shi nibabaasa kwikiriza obucweka bwayo obukye munonga? Baibuli terikugamba butunu aha nshonga egi. N’ahabw’ekyo buri Mukristaayo aine kwecweramu arikwihirira aha muntu we w’omunda otendekirwe Baibuli.

Abakristaayo abamwe nibacwamu kwanga obucweka bw’eshagama bwona. Nibabaasa kugira ngu Ebiragiro bya Ruhanga bikaba nibyoreka ngu Abaisraeli baine ‘kwata ahansi’ eshagama yoona ei baiha omu nyamaishwa.​—Eky’Ebiragiro 12:22-24.

Kwonka abandi nibacwamu omu muringo ogundi. Omuntu waabo w’omunda tarikubashinja baikiriza obucweka obukye obw’eshagama. Nibabaasa kugira ngu obucweka bw’eshagama obukye munonga nibuba butakijwekyera amagara g’ekihangirwe ekyaihwamu eshagama.

Waaba noocwamu aha bikwatiraine n’obucweka bw’eshagama obukye munonga, teekateeka aha bibuuzo ebi:

  • Niinkimanya ngu naayanga obucweka bw’eshagama bwona tindikwija kwikiriza emibazi emwe erikurwanisa endwara nari erikuzibira okujwa kw’eshagama?

  • Nimbaasa kushoboororera nta omushaho ahabw’enki niinyanga nari niinyikiriza kukoresa kamwe aha bucweka bw’eshagama obukye nari bumwe aharibwo?

Emiringo y’obujanjabi. Itwe Abakristaayo titurikuha abandi eshagama, kandi titurikubiika eshagama eyaitu kumara obwire kugira baije bagitutemu twaba nitushemezibwa. Kwonka hariho emiringo emwe ey’okushemezibwa erikutwariramu okukoresa eshagama y’omurwaire. Buri Mukristaayo aine kwecweramu oku arikwenda ngu eshagama ye ekoresibwe omu kushemezibwa, okukyeberwa, nari omu kuragurirwa. Omu bujanjabi obw’omuringo nk’ogu, eshagama y’omurwaire neebaasa kwihwa omu mubiri gwe kumara akaire.​—Okumanya ebirikukiraho, reeba Watchtower, ey’Okwaikumi 15, 2000, orupapura 30-31.

Nk’eky’okureeberaho, hariho omuringo gw’obujanjabi ogurikwetwa hemodilution. Omurwaire atakashemeziibwe nibabanza baamwihamu eshagama nkye, reero omu mwanya gwayo batamu ebindi ebirikukora nk’eshagama obundi nk’amaizi. Bwanyima baaba nibamushemeza nari omu kaanya kakye baaheza kumushemeza nibarekura eshagama egaruka omu mubiri gwe.

Omuringo ogundi ni cell salvage. Omu muringo ogu, eshagama y’omurwaire erikushohora baaba nibamushemeza neerundaanwa, ebonezibwa, reero egarurwa omu mubiri gw’omurwaire baaba nibamushemeza nari ahonaaho yaaheza kushemezibwa.

Abashaho nibabaasa kutaanaho kakye omu ku barikukoresa emiringo egi. N’ahabw’ekyo Omukristaayo atakaikiriize kushemezibwa, kukyeberwa, nari obujanjabi bw’omuringo gwona, aine kumanya omuringo gwenyini ogu eshagama ye araakoresibwemu.

Waaba noocwamu aha bikwatiraine n’obujanjabi oburikutwariramu okukoresa eshagama yaawe, teekateeka aha bibuuzo ebi:

  • Emwe aha shagama yangye ku eraihwe omu mubiri gwangye kandi ekeemerezibwamu kakye aheeru yaagwo, omuntu wangye w’omunda naija kuunyikiriza kureeba eshagama egi nk’ekiri omu mubiri gwangye, kibe kitarikunyetengyesa ‘kugyata ahansi’?​—Eky’Ebiragiro 12:23, 24.

  • Omuntu wangye w’omunda naija kuunshinja omu kushemezibwa baanyihamu emwe aha shagama yangye, bakagiboneza, reero ekagarurwa omu mubiri gwangye?

  • Niinkimanya ngu okwanga obujanjabi bwona oburikutwariramu okukoresa eshagama yangye nikimanyisa ngu tindikwikiriza n’okukyebeza eshagama, okugirabya omu kyoma ekirikugigyegyena kikagiboneza reero ekarekurwa ekagaruka omu mubiri gwangye, nari okugirabya omu kyoma ekirikukora nk’omutima nari ebihaha?

Otakacwiremu kukoresa obucweka bw’eshagama obukye munonga nari kwikiriza obujanjabi oburikutwariramu okukoresa eshagama yaawe, oine kushaba Yehova kukuhabura, kandi okacondooza. (Yakobo 1:5, 6) Bwanyima y’ekyo, oine kwihirira aha muntu waawe w’omunda otendekirwe Baibuli kucwamu eky’okukora. Toshemereire kubuuza abandi eki baakukozire ku ogire ngu bari omu mbeera nk’eyaawe, kandi tihaine oshemereire kukugyemesereza kucwamu.​—Abarooma 14:12; Abagalatia 6:5.

Eshuura 7, akacweka 11

 22 OBWECUMI OMU MICWE

Okuba abeecumi omu micwe nikimanyisa ngu emitwarize yaitu n’ebikorwa byaitu bishemeire omu maisho ga Ruhanga. Eki nikitwariramu okuba abashemeire omu biteekateeko byaitu, omu bi turikugamba, n’omu bi turikukora. Yehova naatugambira kwetantara okuteerana kwona okutahikire nari obushambani. (Enfumu 1:10; 3:1) Twine kucwamu kugyendera aha mitindo ya Yehova ey’obwecumi tutakahikirweho embeera erikubaasa kutureetera kwohibwa kukora ekigwire. Twine kushaba Yehova butoosha kutuhwera kuguma twine ebiteekateeko ebishemeire, kandi twine kumariirira kwangira okwohibwa kukora ebirikuhemurana.​—1 Abakorinso 6:9, 10, 18; Abaefeso 5:5.

Eshuura 8, akacweka 11

 23 EBIHAGARO N’OBUHWANSHONI

Ebihagaro nibitwariramu okugamba nari okutwaza omu muringo ogurikuhenda emitindo ya Ruhanga, kandi orikukora ebihagaro naayoreka ngu taine kuhemuka kwona. Orikukora ebihagaro naayoreka ngu tarikuha ebiragiro bya Ruhanga ekitiinisa. Omuntu yaakora ekihagaro, nihaba haine kuteebwaho akakiiko k’orubanja kukora aha nshonga ye. Kandi obuhwanshoni bwo nibutwariramu ebicumuro bingi. Kurugiirira aha buhango bw’ekikorwa ky’obuhwanshoni eki omuntu yaakora, nikibaasa kwetengyesa ngu enshonga ze zikorweho akakiiko k’orubanja.​—Abagalatia 5:19-21; Abaefeso 4:19; okumanya ebirikukiraho, reeba “Ebibuuzo Kuruga omu Bashomi” omu Watchtower ey’Okwamushanju 15, 2006.

Eshuura 9, akacweka 7; Eshuura 12, akacweka 10

 24 OKWEMARISA

Okuteerana n’ekiconco eki Yehova yaahaire abari omu bushwere kworekana rukundo omu muringo ogushemeire. Kwonka omuntu ku arikwemarisa, nari akakoresa kubi obushaija bwe nari obukazi bwe kwigutsa ekyetengo kye ky’okuteerana, naaba naakoresa ekiconco eki omu muringo ogutashemeire. Omuze ogu nigubaasa kushiisha omukago gw’omuntu na Yehova. Nigubaasa kureetera omuntu ebyetengo bibi munonga n’okureeba okuteerana omu muringo gugwire. (Abakolosai 3:5) Omuntu oine omuze ogu kandi orikugumirwa kugucwa, tashemereire kuhwa matsiko. (Zaaburi 86:5; 1 Yohaana 3:20) Ku oraabe ori omu mbeera egi, shaba Yehova kandi omugambire kukuhwera. Yetantare emize mibi nk’okureeba ebirikwitsa enshoni, ebirikukureetera kugira ebiteekateeko bitashemeire. Gaaniiraho n’omuzaire waawe Omukristaayo nari munywani waawe orikuha ebiragiro bya Yehova ekitiinisa. (Enfumu 1:8, 9; 1 Abatesalonika 5:14; Tito 2:3-5) Gira obuhame ngu waaba nooteeraho kuguma ori oshemeire, Yehova naakureeba, kandi ni kikuru ahariwe.​—Zaaburi 51:17; Isaaya 1:18.

Eshuura 9, akacweka 9

 25 OKUTAATSYA ABARENGIRE AHARI OMWE

Egi n’entwaza y’okuza omu bushwere n’abantu abarengire ahari omwe. Yehova akatebeekanisa obushwere kuba obw’omushaija omwe n’omukazi omwe. Omuri Israeli eya ira, Ruhanga akaikiriza abashaija kugira abakazi abarengire ahari omwe, kwonka eki kikaba kitari kigyendererwa kye omu kubanza. Hati Yehova tarikwikiriza abaheereza be kutaaha omu bushwere n’abantu abarengire ahari omwe. Omushaija naikirizibwa kugira omukazi omwe, kandi n’omukazi naikirizibwa kugira omushaija omwe.​—Matayo 19:9; 1 Timoseo 3:2.

Eshuura 10, akacweka 12

 26 OKUGAITURURWA N’OKUTAANA

Yehova akaba agyendereire ngu omushaija agume n’omukazi we ebiro byona eby’amagara gaabo. (Okutandika 2:24; Malaki 2:15, 16; Matayo 19:3-6; 1 Abakorinso 7:39) Naikiriza ngu habeho okugaitururwa, omwe aharibo yaashambana. Ekyo kyabaho, Yehova naikiriza ogwo otaine rubanja kwecweramu yaaba naayenda kugaitururwa.​—Matayo 19:9.

Abakristaayo abamwe bacwiremu kutaana n’abakundwa baabo n’obu harikuba hatabaireho bushambani. (1 Abakorinso 7:11) Omu mbeera eziri ahaifo, Omukristaayo naabaasa kucwamu kutaana.

  • Okwanga nkana kureeberera eka: Omushaija naabaasa kwanga kureeberera ab’omu ka ye omu by’omubiri, babe bataine kasente koona nari eby’okurya.​—1 Timoseo 5:8.

  • Okubonabonesibwa ekirenga: Omwe aha bari omu bushwere naabaasa kubonabonesa mugyenzi we agire omunyangararo, nari kite amagara ge omu kabi.​—Abagalatia 5:19-21.

  • Okuremesibwa kuramya Yehova: Omushaija nari omukazi naabaasa kuremesa ou ari nawe omu bushwere kugira omukago murungi na Yehova.​—Ebyakozirwe 5:29.

Eshuura 11, akacweka 19

 27 OKUSIIMA ABANDI N’OKUBAGUMYA

Twena nikitushemeza baatusiima kandi bakatugumya. (Enfumu 12:25; 16:24) Nitubaasa kugaruranamu amaani, kandi tugumyane turikukoresa ebigambo by’embabazi kandi ebya rukundo. Ebigambo birungi nk’ebyo nibibaasa kuhwera ab’eishe-emwe na banyaanyazi-itwe kugumisiriza, n’okugumizamu nibaheereza Yehova n’obu barikuba baine oburemeezi. (Enfumu 12:18; Abafilipi 2:1-4) Omuntu yaaba ahwairemu amaani, tushemereire kumuhurikiza gye, kandi tukateeraho kwetegyereza oku arikwehurira. Eki nikituhwera kumanya eki turikubaasa kugamba nari kukora kubahwera. (Yakobo 1:19) Taho ekigyendererwa ky’okumanya gye ab’eishe-emwe na banyaanyazi-itwe kugira ngu obaase kwetegyereza gye ebi barikwenda. Waakora otyo, noobaasa kubahwera kuza aha rubaju rwa Yehova obukomooko bw’okugumya n’okuhuumuriza kwona, kandi orikuha obuhuumure obwabuzima.​—2 Abakorinso 1:3, 4; 1 Abatesalonika 5:11.

Eshuura 12, akacweka 16

 28 OMUKORO GW’OKUGAITWA

Baibuli terikworeka byenyini ebishemereire kukuratirwa aha mukoro gw’okugaitwa. Emigyenzo erikubaho aha kugaitwa n’ebirikwetengyesa nibiba nibitaana kurugiirira aha ihanga. (Okutandika 24:67; Matayo 1:24; 25:10; Luka 14:8) Ekirikukirayo obukuru aha mukoro gw’okugaitwa n’okuragaana kw’abagore omu maisho ga Yehova. Abagore baingi nibakira kweta abanyabuzaare na banywani baabo ab’aha mara baaba nibaragaana, kandi nibashaba n’omureeberezi kuha orubazo orurikwegamira ahari Baibuli. Abagore nibeecweramu yaaba baraagire obugyenyi, bwanyima y’okugaitwa. (Luka 14:28; Yohaana 2:1-11) Kyona eki barikucwamu aha bikwatiraine n’okugaitwa kwabo, baine kuhamya ngu nikihaisa Yehova ekitiinisa. (Okutandika 2:18-24; Matayo 19:5, 6) Emisingye ya Baibuli neebaasa kubahwera kucwamu gye. (1 Yohaana 2:16, 17) Baacwamu kugabura amaarwa aha bugyenyi bwabo, baine kuhamya ngu buri kimwe kyagyenda gye tihaabaho akajagararo. (Enfumu 20:1; Abaefeso 5:18) Kandi baacwamu kuteera ebyeshongoro nari kugira ebindi eby’okweshemeza, baine kuhamya ngu nibihaisa Yehova ekitiinisa. Abagore baine kuta omutima aha mukago gwabo na Ruhanga n’ogwabo bombi omu mwanya gw’eizooba ryabo ry’okugaitwa.​—Enfumu 18:22; okumanya ebirikukiraho, reeba Watchtower ey’Okwaikumi-n’abiri 15, 2006, orupapura 18-31.

Eshuura 13, akacweka 18

 29 OKUCWAMU GYE

Nitwenda kucwamu gye turikwihirira aha misingye eri omu Kigambo kya Ruhanga. Nk’eky’okureeberaho, otari Mukristaayo naabaasa kushaba omukundwa we Omukristaayo kugyenda nawe kurya n’abanyabuzaare aha kiro ekirikukuzibwa ab’ensi. Waaba ori omu mbeera nk’egi noija kukora ki? Omuntu waawe ow’omunda yaakwikiriza kuzayo, noobaasa kushoboororera omukundwa waawe ngu omukoro ogwo gwaba gurimu emigyenzo y’ekikaafiire, torikwija kugwejumbamu. Oine kwebuuza yaaba okuza aha kiihuro ekyo kiraateeze abandi entsibo.​—1 Abakorinso 8:9; 10:23, 24.

Nari ou orikukorera naabaasa kukuha akasiimo omu bwire bw’ebiro bikuru. Mbwenu shi noija kwanga akasiimo ako? Obundi ngaaha. Okucwamu kwikiriza nari kwanga akasiimo ako nikirugiirira aha nshonga ahabw’enki mukama waawe yaakakuha. Mbwenu shi akasiimo ako kaine akakwate n’ekiro kikuru? Nari n’omuringo gw’okworeka okusiima kwe? Okuteekateeka aha nshonga ezi n’ezindi, nikiija kukuhwera kucwamu yaaba oraikirize akasiimo ako.

Omu mbeera ezindi, omuntu naabaasa kukuha ekiconco omu bwire bw’ebiro bikuru akugire ati: “Nnimanya ngu torikukuza ekiro eki, kwonka niinyenda kukuha ekiconco eki.” Obundi omuntu ogwo n’efura kwonka taine kindi kigyendererwa. Kwonka shi, ku yaakuba naateeraho kugyeza okwikiriza kwawe nari kukureetera kwejumba omu kukuza ekiro kikuru? Waaheza kuteekateeka ahari eki, kiri ahariiwe kwikiriza akasiimo nari kwanga. Omuri byona ebi turikucwamu, nitwenda kuguma twine omuntu w’omunda omurungi, kandi tube abeesigwa ahari Yehova.​—Ebyakozirwe 23:1.

Eshuura 13, akacweka 22

 30 EBY’OBUSHUUBUZI HAMWE N’EBIRAGIRO

Emirundi emingi, obutaikirizana bwashoboororwa ahonaaho kandi omu busingye, tiburikurugamu oburemeezi bw’amaani. (Matayo 5:23-26) Abakristaayo boona baine kwebembeza okukora ebirikuhaisa Yehova ekitiinisa, n’okurinda obumwe bw’ekibiina.​—Yohaana 13:34, 35; 1 Abakorinso 13:4, 5.

Abakristaayo baagira obutaikirizana omu by’obushuubuzi, baine kuteeraho kubushoboorora hataine otwaire mugyenzi we omu b’ebiragiro. Omu 1 Abakorinso 6:1-8 entumwa Paulo akahabura Abakristaayo aha nshonga y’okutabaarizana. Okutwara ow’eishe-emwe omu b’ebiragiro nikibaasa kujumisa Yehova n’ekibiina. Omuri Matayo 18:15-17, nihooreka amadaara ashatu agu Abakristaayo baine kukuratira baaba nibashoboorora enshonga z’amaani nk’okubeiherera omuntu nari okumuryangatanisa. (1) Baine kubanza baateeraho kushoboorora enshonga yaabo bari bombi. (2) Ekyo kyayanga kukora, nibabaasa kushaba ow’eishe-emwe omwe nari babiri abakuzire omu by’omwoyo kubahwera. (3) Bwanyima kyaba nikyetengyesa, nibabaasa kugambira akakiiko k’abareeberezi kushoboorora enshonga egyo. Enshonga yaaza omu bareeberezi, nibakoresa emisingye ya Baibuli kuteeraho kuhwera abaine obutaikirizana kugaruka kugira obusingye. Bamwe aha baine obutaikirizana baayanga kugyendera aha mitindo ya Baibuli, nikibaasa kwetengyesa abareeberezi b’ekibiina kutaho akakiiko k’orubanja.

Hariho embeera ezirikubaasa kwetengyesa kuza omu b’ebiragiro, nk’okugaitururwa, okureeberera omwana, okuheebwa omugabo gwawe bwanyima y’okugaitururwa, okutunga enshumbuushano, okuhamibwa ngu obaire omworo rucebe otarikubaasa kushashura amabanja gaawe, nari okutunga oburagwa. Omukristaayo yaaza omu b’ebiragiro kushoboorora enshonga nk’ezo, naaba atarikuhakanisa obuhabuzi bwa Paulo.

Kandi haagira owaakora ekibi ky’amaani, nk’okuhamba, okutoroboza omwana, okuteera omuntu, obushuma bw’amaani, nari okwita, Omukristaayo yaatabaaza omu b’obushoboorozi naaba atarikuhakanisa obuhabuzi bwa Paulo.

Eshuura 14, akacweka 14

 31 EBISHUBA BYA SITAANE

Sitaane atwire naateeraho kubeihabeiha abantu, kuruga ira omu kibanja Edeni. (Okutandika 3:1-6; Okushuuruurwa 12:9) Naamanya ngu yaakiikamya emiteekateekyere yaitu, naabaasa kutureetera kukora ebibi. (2 Abakorinso 4:4; Yakobo 1:14, 15) Naakoresa eby’obutegyeki, ediini, eby’obushuubuzi, eby’okweshemeza, obwegyese, n’ebindi bingi, kujanjaaza emiteekateekyere ye, n’okugireetera kureebeka nk’etaine nshonga.​—Yohaana 14:30; 1 Yohaana 5:19.

Sitaane naamanya ngu taine bwire bwingi bw’okubeihabeiha abantu. N’ahabw’ekyo naateeraho nk’oku arikubaasa kuhabisa baingi. Okukira munonga naayenda kuhabisa abarikuheereza Yehova. (Okushuuruurwa 12:12) Twaba tutegyendesereize, Omuregi naabaasa kushiisha emiteekateekyere yaitu mporampora. (1 Abakorinso 10:12) Nk’eky’okureeberaho, Yehova naayenda ngu abaraataahe omu bushwere babugumemu. (Matayo 19:5, 6, 9) Kwonka baingi obunaku obu nibareeba endagaano y’obushwere nk’etari nkuru, eyorobi kuhenda. Kandi vidiyo z’ensi n’emizaano y’aha tiivi nibihimbisiriza emiteekateekyere nk’egyo. Twine kuhamya ngu emiteekateekyere y’ensi erikukwata aha bushwere tiyaatushiisha.

Omuringo ogundi ogu Sitaane arikukoresa kutubeihabeiha, n’okureetera abantu kwenda kwetegyeka. (2 Timoseo 3:4) Twaba tutegyendesereize, nitubaasa kurekyera aho kuha ekitiinisa abaine obushoboorozi abu Yehova atooraine. Nk’eky’okureeberaho, ow’eishe-emwe naabaasa kutandika kwanga kugyendera aha buhabuzi bw’abareeberezi. (Abaheburaayo 12:5) Nari munyaanyazi-itwe naabaasa kutandika kubangaanisa aha ntebeekanisa ya Yehova erikworeka ngu omushaija niwe ahikire kuba omutwe gw’eka.​—1 Abakorinso 11:3.

Twine kumariirira kutaikiriza emiteekateekyere y’Omuregi kutushiisha. Omu mwanya gw’ekyo, nitwenda kugira emiteekateekyere nk’eya Yehova, kandi tugume tutaire “omutima aha by’omu iguru.”​—Abakolosai 3:2; 2 Abakorinso 2:11.

Eshuura 16, akacweka 9

 32 OBUJANJABI

Twena nituba nitwenda ngu tugire amagara marungi, kandi twarwara nituba nitwenda kutunga obujanjabi burungi. (Isaaya 38:21; Mako 5:25, 26; Luka 10:34) Obunaku obu abashaho n’abandi bantu bataireho emiringo mingi y’obujanjabi. Twaba nitucwamu obujanjabi obu turaikirize, ni kikuru kukuratira emisingye ya Baibuli. Twine kwijuka ngu Obukama bwa Ruhanga nibwo bwonka oburaamarireho kimwe endwara zoona. Titurikwenda kuta omutima munonga aha magara gaitu, reero ekyo kikaturemesa kuramya Yehova.​—Isaaya 33:24; 1 Timoseo 4:16.

Twine kwetantara obujanjabi bwona oburikureebeka nk’oburimu amaani ga baadaimoni. (Eky’Ebiragiro 18:10-12; Abaleevi 19:26) N’ahabw’ekyo tutakaikiriize obujanjabi nari omubazi gwona, twine kubanza kuteeraho kumanya ebirikukwata aha bujanjabi obwo nari omubazi ogwo n’ebindi ebirikutwarirwamu. (Enfumu 14:15) Titushemereire kwebwa ngu Sitaane naayenda kutubuzabuza kugira ngu twejumbe omu bikorwa bya baadaimoni. Twayekyengyera obujanjabi ngu nibubaasa kuba bwine akakwate na baadaimoni, ni kirungi kubwetantara.​—1 Petero 5:8.

Eshuura 16, akacweka 18

^ kacw. 98 Abashaho abamwe nibabaasa kureeba ebicweka bina ebikuru nk’obucweka bukye obw’eshagama. N’ahabw’ekyo nikibaasa kukwetengyesa kubashoboororera gye ngu ocwiremu kutateebwamu eshagama yoona nari ebicweka byayo bina ebikuru, ebirikutwariramu obutafaari oburikutukura, obutafaari oburikwera, ebirikureetera eshagama kwekwata, n’orwizi rwayo.