Guruka oze aha biriho

Guruka oze aha birimu

Ahabw’enki Twine Kugira Amatsiko?

Ahabw’enki Twine Kugira Amatsiko?

Ahabw’enki Twine Kugira Amatsiko?

HAKABA nihaija kubaho ki, ku ogire ngu Daniel owaaba yaagambirwe owaabaire aine ekookoro akaguma aine amatsiko maingi? Akaba naija kukira ekookoro ye? Na hati akaabaire akiriho ahuriire? Nangwa n’abantu abarikurengyesereza omu kushagika amatsiko nibamanya ngu ekyo tikikaabaireho. Kandi egi n’enshonga nkuru. Amatsiko tigashemereire kuhimbisirizibwa ekirenga. Amatsiko tigarikutamba buri kimwe.

Omu kubuuzibwa omu makuru aha CBS Dr.  Nathan Cherney akarabura aha kabi akari omu kurengyesereza amaani agu amatsiko gaine waaba noogaaniira n’abarwaire: “Turatungireho embeera kushanga abashaija barikutonganisa abakazi baabo ngu tibakozire ekirikumara kugira emiteekateekyere mirungi.” Dr. Cherney akoongyeraho ati: “Emiteekateekyere egwire egi ehabiise abantu, kandi abantu ku barikuba batakizire, nooba nooshusha nibo baremirwe kurwanisa ekookoro yaabo, kandi buzima ekyo tikihikire.”

Amazima gari ngu, abo abarikuba baine endwara z’amaani nibaba bari omu rutaro rw’amaani. Okubareetera kweshinja orikwongyerera aha buremeezi obu baine, buzima ti kintu eki abakundwa baabo baakwenzire kukora. Mbwenu shi tushemereire kuteekateeka ngu amatsiko tigaine mugasho?

Ngaaha buzima. Omushaho niwe omwe naakora aha ndwara z’obuhurizi arikuta omutima aha kujanjaba obusaasi bw’omurwaire kubaasa kwehurira gye obwire bwona obu arikuba akiriho, beitu kutari kutamba endwara ye nari kwongyezayo amagara ge. Abashaho nk’abo nibaikiririza omu bujanjabi oburikureetera omuntu kushemererwa nangwa n’obu yaakuba arwaire munonga. Hariho obuhame burikumara ngu amatsiko nigabaasa kukora ekyo nangwa n’okukiraho.

Obukuru bw’Amatsiko

“Amatsiko n’omubazi gw’amaani,” nikwo omunyamakuru w’eby’emibazi Dr.  W. Gifford-Jones arikugira. Akashwijuma okucondooza kwingi okwakozirwe kworeka obukuru bw’okushagika omuntu orwaire munonga omu nyehurira. Nikitebeerezibwa ngu obushagiki nk’obu nibuhwera abantu kuguma baine amatsiko n’emiteekateekyere mirungi. Okucondooza kumwe okwakozirwe omuri 1989 kukooreka ngu abarwaire abaatungire obushagiki nk’obu bakamaraho obwire bwingi, kwonka okucondooza okw’ebiro ebi tikurikugamba munonga aha nshonga egi. Kwonka, okucondooza nikworeka ngu abarwaire abarikutunga obushagiki bw’abandi nibagira amaganya makye, kandi nibaba baine obusaasi bukye kukira abataine bushagiki.

Yetegyereze okucondooza okundi okurikworeka ebirikukwata aha kuba endeebera birungi n’okwehwa amatsiko aha bikwatiraine n’endwara z’omutima (CHD). Abashaija 1,300 bakacondoozibwaho yaaba baine emiteekateekyere mirungi nari beehwaire amatsiko. Okukuratiriza bwanyima y’emyaka kukooreka ngu ebicweka ebirengire 12 ahari igana aha bashaija abo bakaba baine endwara z’emitima. Abeehwaire amatsiko bakaba bari baingi kukira abaine amatsiko. Laura Kubzansky, omuhwezi w’omuhangu omu by’amagara n’entwaza y’abantu aha Ishomero rya Harvard ery’eby’amagara, naagira ati: “Obuhame bwingi oburikugira ngu emiteekateekyere mirungi neehwera amagara gaawe neeyegamira aha miteekateekyere y’abantu beitu kutari kucondooza kw’abashaho aha bikwatiraine n’endwara z’omutima.”

Okucondooza nikworeka ngu abarikuba beehwaire amatsiko tibarikurahuka kukira bwanyima y’okushemezibwa kukira abo abaine amatsiko. Nangwa n’okuhangaara nikukira kukwatanisibwa n’okugira amatsiko. Okucondooza kumwe kukaba nikukwata aha ku abakuzire barikukwatwaho emiteekateekyere ehikire n’egwire erikukwata ahari bukuru. Abantu abakuzire ku baahairwe omugisha gw’okuzaana emizaano ya kompyuta, bakatandika kukoresa ebigambo ebirikworeka ngu n’abanyabwengye, kandi ngu baine okumanya, bakatandika kugyenda n’okwongyera kugira amaani. Nangwa, ebirungi ebirikurugamu nibingana n’ebirikuruga omu kutendeka omubiri kumara saabiiti 12!

Ahabw’enki amatsiko, okuba endeebera birungi, n’emiteekateekyere mirungi n’eby’omugasho aha magara? Shana obundi abanyasaayansi n’abashaho tibakeetegyereize gye oku ebiteekateeko n’omubiri gw’omuntu birikukora kubaasa kuha eby’okugarukamu ebihikire. Kwonka, abahangu abarikucondooza aha nshonga egi, nibabaasa kutunga ekihikire. Nk’eky’okureeberaho, omuhangu omwe ow’obwongo, naagira ati: “Nikikureetera kwehurira gye n’okushemererwa n’okugira amatsiko. Ezi n’embeera nungi ezirikutuubya amaganya, kandi omubiri niguba gye omu mbeera ezi. Eki n’ekintu kimwe eki abantu barikubaasa kwekorera kubaasa kuguma baine amagara marungi.”

Eki nikireebeka nk’ekintu kisya aha bashaho, abarikwetegyereza emiteekateekyere y’abantu, n’abanyasaayansi, kwonka eki ti kisya aha beegi ba Baibuli. Emyaka nka 3,000 enyima, omugabe omunyabwengye Sulemaani akahandiika ati: ‘Omutima ogushemereirwe n’omubazi murungi, kwonka omutima ogucuramiriirwe nigureetera omuntu kuhwa aha magufa.’ (Enfumu 17:22) Yetegyereze oburingaaniza oburi aha. Omushororongo ogu tigurikugira ngu omutima gushemereirwe nigwija kukiza endwara zoona beitu nigukora gye “n’omubazi murungi.”

Kandi n’eky’oburyo kubuuza ngu, amatsiko ku garaabe gari omubazi, ahabw’enki abashaho batarikuhandiikira abarwaire? Kandi amatsiko n’ag’omugasho kukira aha kugira amagara marungi kyonka.

Endeebera Birungi, Okwehwa Amatsiko, n’Amagara Gaawe

Abacondooza bashangire ngu abantu endeebera birungi nibagasirwa omu miteekateekyere mirungi yaabo. Nibakira kukora gye aha ishomero, aha murimo, n’omu by’emizaano. Nk’eky’okureeberaho, okucondooza kukakorwa aha tiimu y’abazaani ey’abakazi. Abarikubatendeka bakashoboorora gye okubaasa kw’abazaani aba. Kandi n’abakazi abo nabo bakabuuzibwa kwetegyereza orurengo rwabo orw’amatsiko. Aha muheru kikeetegyerezibwa gye ngu okukora gye kw’abakazi aba kukaba nikurugiirira aha matsiko agu baine. Ahabw’enki amatsiko gaine amaani gatyo?

Kandi okwehwa amatsiko nakwo kukacondoozibwaho. Omu myaka ya 1960, okucondooza kukakorwa aha ntwaza y’enyamaishwa, barikwihirira aha zitendekirwe omu mwanya gw’okutwaza kurugiirira aha ‘bwengye obwazihangirwemu.’ Bakeetegyereza ngu n’abantu nibabaasa kutunga endwara nk’egyo. Nk’eky’okureeberaho, abantu abaacondoorizibweho bakabateeraho ebirikuyomba munonga, reero baayega kwihaho ebirikuyomba barikwimata ipeesha. Bakaba abasinguzi omu kwihaho ebirikuyomba.

Aba guruupu eya kabiri bakagambirwa kukora ekintu nikyo kimwe, kwonka okwimata ipeesha tihaine eki kyakozire. Nk’oku orikubaasa kuteebereza, baingi omu guruupu eya kabiri bakatandika kugira enyehurira z’okutatebeekana. Omu kucondooza okwakuratsireho, bakaba nibeeziringa kugira eki baakora. Bakaba nibahamya ngu tihariho ntaaniso. Nangwa n’omu guruupu eya kabiri, endeebera birungi bakanga kugira omutwarize ogu ogw’okutakwatwaho.

Dr. Martin Seligman, owaahweraire omu kucondooza okwo, akacwamu kuguhindura omurimo gw’okuguma naacondooza aha ndeebera birungi n’abeehwaire amatsiko. Akata omutima omu miteekateekyere einwe abantu abatarikwefeerayo. Akagira ngu emiteekateekyere nk’egyo ey’okwehwa amatsiko neeremesa abantu kukora n’ebintu ebya butoosha. Seligman naahendera arikugamba aha mitwarize y’okwehwa amatsiko ati: “Emyaka abiri n’etaano ei mmazire nincondooza, empaire obuhame ngu twaba twine omucwe gw’okwikiriza, nk’abantu abeehwaire amatsiko, orwo n’orubanja rwaitu, nigwiza kuturemeraho, kandi nigwija kukwata ahari buri kimwe eki turikukora, nitwija kutunga oburemeezi bwingi kukira oku turikuteekateeka.”

Kandi, okucondooza okwo nikubaasa kuba kusya aha bandi obunaku obu, kwonka ti kusya aha beegi ba Baibuli. Yetegyereze enfumu erikugira ngu ‘waayehurira kubi aha izooba ry’okuhikiirirwa, amaani gaawe nigaija kuba makye.’ (Enfumu 24:10) Eego, Baibuli neeyoreka butunu ngu okwehurira kubi, n’emiteekateekyere mibi, n’ekintu ekirikumaramu amaani. Kwonka shi noobaasa kukora ki kurwanisa okwehwa amatsiko reero okaba endeebera birungi kandi oine amatsiko?

[Ekishushani]

Amatsiko nigarugamu ebirungi bingi