Guruka oze aha biriho

Guruka oze aha birimu

Johannes Rauthe ari omu kubuurira, nk’omu myaka ya 1920

KURUGA OMU BI TWABIIKIRE

“Ninsharuura Ebirungi Kuhimbisisa Yehova”

“Ninsharuura Ebirungi Kuhimbisisa Yehova”

“ENTARO zoona ez’enyima . . . nizihinduka busha waazigyeragyeranisa n’orutaro oruriyo nirunyiinyiitira omuri Buraaya.” Okwo nikwo Watch Tower ey’Okwamwenda 1, 1915, yaashobooroire etyo aha rutaro orw’ensi yoona orw’okubanza, orwajanjaire omu mahanga 30. Ahabw’akatabanguko akaabaire kariho, Watch Tower ekagira eti: “Obuheereza [bw’Obukama] omu miringo etari emwe n’emwe buteganisiibwe na munonga omuri Germany na France.”

Abeegi ba Baibuli ahabw’okuteganisibwa orutaro orwo orwabaire ruri omu bicweka bingi eby’ensi, bakaba batarikwetegyereza gye emisingye y’Ekikristaayo erikukwata aha kutagira orubaju omu ndwano z’ensi. Kwonka bakaba bamaririire kugumizamu nibabuurira amakuru marungi. Wilhelm Hildebrandt ahabw’enda kugira eki yaakora omu buheereza bw’Obukama, akashaba obutabo The Bible Students Monthly omu Rufaransa. Akaba ari omuri France nk’omuserukare kuruga Germany, beitu atari mubuurizi w’obutwire. Omushaija ogu owaabaire naatwarwa nk’omuzigu ahabw’okujwara yunifoomu y’amahe akaba naaha abantu ba France abashobeirwe obutumwa bw’obusingye baaba nibahingura.

Ebaruha ezashohoreire omu Watch Tower nizooreka ngu Abeegi ba Baibuli abaabaire bari omu mahe omuri Germany, bakaba baine ekihika ky’okubuurira abantu amakuru marungi. Ow’eishe-emwe Lemke, owaabaire naaheereza omu mahe agarikurwanira aha maizi, akagira ngu bataano aha bu yaabaire naakora nabo bakakunda amazima. Akahandiika ati: “N’obu turikuba turi aha meeri yaitu, ninsharuura ebirungi kuhimbisisa Yehova.”

Georg Kayser akagyenda ari omuserukare arikuza kurwana omu rutaro yaagaruka owaabo ari omuheereza wa Ruhanga ow’amazima. Niki ekyabaireho? Akatunga akatabo Bible Student, n’omutima gwe gwona yaikiriza amazima g’Obukama, reero yaarekyera aho kurwana. Bwanyima akacwamu kutunga omurimo ogutarimu kukoresa eby’okurwanisa. Bwanyima y’orutaro, akaba payoniya omweziriki kumara emyaka mingi.

N’obu Abeegi ba Baibuli baraabe baabaire batarikwetegyereza bingi aha bikwatiraine n’okutagira rubaju, emiteekateekyere yaabo n’emitwarize yaabo ekaba neetaanira kimwe aha y’abo abaabaire nibakunda orutaro. N’obu ab’eby’obutegyeki n’abeebembezi b’ediini baraabe baabaire nibakora munonga kushagika orutaro, Abeegi ba Baibuli bakaba nibashagika “Mukama w’Obusingye.” (Isa. 9:6) N’obu bamwe baraabe baremirwe kwerindira kimwe kutagira rubaju, bakaba nibahamiza kimwe nk’oku Omwegi wa Baibuli Konrad Mörtter yaagizire: “Nketegyereza kuruga omu Kigambo kya Ruhanga ngu Omukristaayo tashemereire kwita.”—Kur. 20:13. *

Hans Hölterhoff naakoresa akagaari aka kuranga akatabo The Golden Age

Omuri Germany, ei baabaire baine ekiragiro ekitarikwikiriza abantu kugyendera aha muntu waabo ow’omunda, Abeegi ba Baibuli abarikurenga 20 bakanga kuza omu mahe omu muringo gwona. Bamwe aharibo bakaba nibagira ngu bagwire eiraro, nka Gustav Kujath owaatwairwe omu irwariro ry’emitwe bakamuha omubazi. Hans Hölterhoff, owaayangire ekihandiiko ky’okuza omu mahe, akatwarwa omu kihome, ahu yaahikire akanga emirimo yoona eine akakwate n’orutaro. Abarinzi bakamukoma omu mwenda baamuriita kuhitsya obu embaju ze zaahompatana. Bwanyima y’okukora ekyo kikanga kumuremesa kuguma ari omwesigwa, abarinzi bakateeraho kuguma nibamushungisa ngu afe. Kwonka, Hans akaguma ari omwesigwa kandi ahami omu rutaro rwona.

Ab’eishe-emwe abandi abaahairwe ekihandiiko ky’okuza omu mahe bakanga kukwata eby’okurwanisa baashaba kuheebwa emirimo etarimu kurwana. * Johannes Rauthe akooreka okumariirira nk’okwo reero baamutwara kukora aha gari y’omwika. Konrad Mörtter akaheebwa omurimo gw’okukora aha irwariro arikukora emirimo etarikwetengyesa bashaho, na Reinhold Weber akaba naakora nk’omushaho. August Krafzig akashemererwa ahabw’okugira ngu emirimo ye ekaba etarikumureetera kurwana omu rutaro. Abeegi ba Baibuli aba n’abandi bakaba bamaririire kuheereza Yehova barikwihirira aha ku baabaire nibeetegyereza rukundo n’obwesigwa.

Ahabw’oku Abeegi ba Baibuli baabaire nibatwaza, kikareetera abeebembezi b’amahe kubashwijuma munonga. Omu myaka eyaakuratsireho, Abeegi ba Baibuli omuri Germany bakatandika kutwarwa omu macwero g’emanja ahabw’omurimo gwabo gw’okubuurira. Ofiisi y’eitaagi omuri Germany kubaasa kubahwera, ekataho ofiisi erikukora aha nshonga z’ab’eishe-emwe omuri Magdeburg aha Beseeli.

Abajurizi ba Yehova mporampora bakaguma nibaboneza enyetegyereza yaabo erikukwata aha kutagira rubaju omu ndwano z’ensi. Orutaro rwa kabiri orw’ensi yoona ku rwatandikire, bakaguma bataine rubaju barikwangira kimwe kuza omu mahe. N’ahabw’ekyo, bakaba nibareebwa nk’abazigu b’eihanga rya Germany, kandi bakaba nibahiiganisibwa munonga. Kwonka omu biro by’omumaisho nituza kureeta ekirikutaana n’eki omu kicweka “Kuruga omu Bi Twabiikire.”—Kuruga omu bi twabiikire omuri Buraaya eya Rwagati.

^ kacw. 7 Reeba ebirikukwata aha Beegi ba Baibuli omuri Britain omu Rutaro rw’Ensi Yoona orwa I omu kicweka “Kuruga omu Bi Twabiikire—Tukaguma Tuhami omu ‘Bwire bw’Okugyezibwa’” omu Watchtower ey’Okwakataano 15, 2013.

^ kacw. 9 Oku baatwarize kukagambwaho omu kitabo kya mukaaga ekya Millennial Dawn (1904) n’omu Watch Tower ey’Orugyamani ey’Okwamunaana 1906. Watch Tower ey’Okwamwenda 1915 ekaiziramu enshoboorora nsya ngu Abeegi ba Baibuli baine kwangira kimwe kuza omu mahe. Kwonka, ekicweka eki tikiraiziire omu Watch Tower, ey’Orugyamani.