Guruka oze aha biriho

Guruka oze aha birimu

EKICWEKA EKY’OKWEGA 51

Yehova Naajuna Abarikwehurira Kubi

Yehova Naajuna Abarikwehurira Kubi

“[Yehova] aba haihi ab’emitima ehendekire, ajuna ab’omutima ogweteisiize kimwe.”​—ZAB. 34:18.

EKYESHONGORO 30 Taata, Ruhanga Kandi Munywani Wangye

EBIRAAGAMBWEHO *

1-2. Nituza kushwijuma ki omu kicweka eki?

OBUMWE, nitubaasa kuteekateeka aha buhangaazi bukye n’ebiro byaitu ebirikuba biijwire ‘enaku nsha.’ (Yob. 14:1) N’ahabw’ekyo obumwe eki nikitureetera kwehurira kubi. Abaheereza ba Yehova baingi ira nabo bakeehurira batyo. Nangwa n’abamwe bakaba nibenda ngu bafe. (1 Bag. 19:2-4; Yob. 3:1-3, 11; 7:15, 16) Kwonka, Yehova ou baabaire nibeesiga, akaguma naabahuumuriza kandi naabagumya. Ebirikubakwataho bikahandiikwa kutuhuumuriza n’okubyegyeraho.​—Rom. 15:4.

2 Omu kicweka eki, nituza kureeba bamwe aha baheereza ba Yehova abaagumisiriize okugyezibwa kw’amaani, nka Yosefu mutabani wa Yakobo, Naomi efaakazi n’omukaamwana Ruusi, Omuleevi owaahandiikire Zaaburi eya 73, n’entumwa Petero. Yehova akabagumya ata? Kandi nitubaasa kubeegyeraho mashomo ki? Eby’okugarukamu nibituhamiza ngu Yehova naaba ari “haihi ab’emitima ehendekire,” kandi naajuna ab’emitima ecuramiriirwe.​—Zab. 34:18.

YOSEFU AKEEMERA OBUTARI BURINGAANIZA

3-4. Yosefu akaraba mu mbeera ki obu yaabaire akiri omutsigazi?

3 Yosefu akaba aine emyaka nka 17 obu yaaroota ebirooto bibiri ebyabaire nibiruga ahari Ruhanga. Ebirooto ebi bikaba nibyoreka ngu eizooba rimwe Yosefu naija kugira omwanya gw’ekitiinisa omu ka yaabo. (Kut. 37:5-10) Kwonka bwanyima y’okuroota ebirooto ebyo, embeera ze zikahindukira kimwe. Beene ishe omu mwanya gw’okumuha ekitiinisa bakamuguza omu buhuuku. Akahendera ari omu ka ya Potifaari omukuru w’abaserukare omuri Misri. (Kut. 37:21-28) Omu bugufu, Yosefu akaruga aha kuba omwana omukundwa yaaba omuhuuku w’omuserukare omukaafiire omuri Misri.​—Kut. 39:1.

4 Kwonka embeera za Yosefu zikeeyongyera kuba mbi. Muka Potifaari akoomesereza Yosefu ngu akaba naayenda kumuhamba. Potifaari atabandize kucondooza, akata Yosefu omu kihome, baamukomesa enjegyere. (Kut. 39:14-20; Zab. 105:17, 18) Teekateeka aha ku Yosefu yaayehuriire ahabw’okumwomesereza ngu akaba naayenda kuhamba. Kandi teekateeka aha ku okwomesereza okwo kwajumiise eiziina rya Yehova. Buzima Yosefu akaba ahikire kwehurira kubi!

5. Niki ekyahweraire Yosefu kuteehurira kubi ekirenga akahwamu amaani?

5 Obu Yosefu yaabaire ari omuhuuku na bwanyima ari omu kihome, akaba aine eby’okucwamu bikye n’obugabe bukye bw’okugyenda. Niki ekyamuhweraire kuguma atuurize? Omu mwanya gw’okuta omutima aha bi yaabaire atakibaasa kukora, akeezirika kukora omurimo ogu yaabaire ahairwe. Kandi ekikuru munonga, Yosefu akaba naareeba ngu Yehova niwe arikukirayo obukuru omu magara ge. N’ekyarugiremu, Yehova akaha Yosefu omugisha omu buri kimwe eki yaabaire naakora.​—Kut. 39:21-23.

6. Ebirooto bya Yosefu nibibaasa kuba byamuhweraire bita kuguma ahami?

6 Kandi Yosefu naabaasa kuba yaagumire naateekateeka aha birooto by’obunabi ebi yaabaire yaarootsire, reero yaaguma ahami. Bikaba nibyoreka ngu naija kugaruka kureeba ab’eka ye, kandi ngu embeera ye neija kutereera. Kandi eki nikyo kyabaireho. Obu Yosefu yaabaire aine emyaka nka 37, ebirooto bye eby’obunabi bikatandika kuhikiirira omu muringo ogurikutangaaza!​—Kut. 37:7, 9, 10; 42:6, 9.

7. Kurugiirira ahari 1 Petero 5:10, niki ekiraatuhwere kwemera okugyezibwa?

7 Amashomo agu turikwega. Ebyahikire ahari Yosefu nibitwijutsya ngu ensi egi neetwanga, kandi ngu abantu nibaija kututwariza kubi. Nangwa n’ow’eishe-emwe naabaasa kutugwisa kubi. Kwonka twareeba Yehova nk’Orukiri rwaitu, nari Obuhungiro bwaitu, titurikwija kuhwamu amaani nari kurekyera aho kumuheereza. (Zab. 62:6, 7; shoma 1 Petero 5:10.) Kandi ijuka ngu, Yosefu naabaasa kuba yaabaire aine emyaka nka 17 obu Yehova yaakoragana nawe omu muringo gw’omutaano. Ekirikumanyisa ngu Yehova aine obwesigye n’omu baheereza be abakiri bato. Obunaku obu, abato baingi bari nka Yosefu. Nabo nibaikiririza omuri Yehova. Abamwe batairwe omu bihome omu muringo gutahikire ahabw’okuguma bahamiire ahari Ruhanga.​—Zab. 110:3.

ABAKAZI BABIRI ABAABAIRE BARENGIRWE AMAGANYA

8. Niki ekyahikire ahari Naomi na Ruusi?

8 Ahabw’enjara nyingi, Naomi n’ab’omu ka ye bakaruga owaabo Yuda baaba abashuhuuki omuri Moabu. Ku baabaire bari okwo, Elimeleki iba wa Naomi yaafa yaamutsigira abatabani babiri. Bwanyima, abatabani bombi bakashwera abakazi Abamoabu Ruusi na Orupa. Bwanyima y’emyaka nka ikumi, batabani ba Naomi nabo bakafa batakazaire. (Rus. 1:1-5) Teebereza amaganya agu abakazi abo bonshatu baagizire! Nangwa Ruusi na Orupa bakaba nibabaasa kugaruka kushwerwa. Kwonka shi n’oha owaabaire naija kureeberera omukaikuru Naomi? Akagira obujune bwingi yaahika n’aha kugira ati: “Murekye kuunyeta Naomi, kureka muunyete Maara, ahabw’okuba ow’Obushoboorozi Bwona akankorera ebirikushaarira munonga.” Naomi bwanyima y’okugwerwa obugwe obu bwona, akacwamu kugaruka Betelehemu, kandi Ruusi akagyenda nawe.​—Rus. 1:7, 18-20.

Yehova akahamiza Naomi na Ruusi ngu naabaasa kuhwera abaheereza be kusingura obusaasi n’okwehurira kubi. Mbwenu shi naiwe naabaasa kukuhwera? (Reeba akacweka 8-13) *

9. Kurugiirira ahari Ruusi 1:16, 17, 22, Ruusi akagumya ata Naomi?

9 Rukundo y’akaramata niyo yaahweraire Naomi omu busaasi bwe. Nk’eky’okureeberaho, Ruusi akooreka ngu ainiire Naomi rukundo y’akaramata arikuguma nawe. (Shoma Ruusi 1:16, 17, 22.) Ku baahikire Betelehemu, Ruusi akaguma naakora munonga kuhumba sayiri y’okumubaisaho na Naomi. N’ekyarugiremu, omukazi muto ogwo akekorera eiziina rirungi.​—Rus. 3:11; 4:15.

10. Yehova akooreka ata ngu naakunda enshoberwa nka Naomi na Ruusi?

10 Yehova akaba ahaire Abaisraeli ekiragiro ky’okugirira embabazi enshoberwa nka Naomi na Ruusi. Akagambira abaheereza be ngu baaba nibashaaruura ebihingwa, batsigyemu eby’omu rubaju rw’omusiri kugira ngu abooro baije babihumbe. (Lev. 19:9, 10) N’ahabw’ekyo Naomi na Ruusi bakaba bataine kushabiiriza eby’okurya. Bakaba nibabaasa kubitunga omu muringo ogutarikubaihaho ekitiinisa kyabo.

11-12. Boazi akareetera ata Naomi na Ruusi okushemererwa?

11 Mukama w’omusiri ogu Ruusi yaabaire naahumbamu akaba ari Boazi omushaija omutungi. Akakwatwaho ku yaareebire oku Ruusi yaabaire ahamiire ahari nyinazaara Naomi n’oku yaabaire naamukunda, reero yaacwamu kucungura obuhunguzi bw’eka yaabo, kandi yaatwara Ruusi kuba omukazi we. (Rus. 4:9-13) Boazi na Ruusi bakazaara omwana baamweta Obedi, owaizire kuba ishenkuru w’Omugabe Daudi.​—Rus. 4:17.

12 Teebereza okushemererwa oku Naomi yaagizire obwo akiikiire omwereere Obedi, kandi arikusiima Yehova omu kushaba! Kwonka hakiriyo ebirungi bingi ebi Naomi na Ruusi baraatungye. Ku baraazoorwe, nibaija kumanya ngu Obedi akaba ishenkuruza wa Yesu Kristo, Mesia owaabaire araganisiibwe!

13. Ebyahikire ahari Naomi na Ruusi nitubaasa kubyegyeraho mashomo ki makuru?

13 Amashomo agu turikwega. Twaba nitugyezibwa, nitubaasa kwehurira kubi munonga, nangwa tuhendekye n’omutima. Obundi tureebe ngu tihariho buryo bw’okwihaho oburemeezi bwaitu. Omu bwire obwo, nituba twine kwesigira kimwe Tataitwe ow’omu iguru, n’okuguma haihi n’ab’eishe-emwe bagyenzi baitu. N’amazima, Yehova naabaasa kutaihaho okugyezibwa okwo. Nangwa tarazoire iba wa Naomi n’abatabani. Kwonka naija kutuhwera kugumisiriza, obundi kurabira omu bikorwa by’embabazi eby’eka yaitu ey’eby’omwoyo.​—Enf. 17:17.

OMULEEVI OWAABAIRE ARI HAIHI KUGWA

Omuhandiiki wa Zaaburi 73 akaba ari haihi kugwa ahabw’okureeba abatarikuheereza Yehova bari nk’abasinguzi. Naitwe ekyo nikibaasa kutubaho (Reeba akacweka 14-16)

14. Niki ekyareeteire Omuleevi omwe kucweka entegye?

14 Omuleevi niwe yaahandiikire Zaaburi eya 73. N’ahabw’ekyo, akaba aine omugisha gw’omutaano ogw’okuheereza aha iramizo rya Yehova. Kwonka nabwo, hariho obu yaayehurira kubi omu buheereza bwe. Ahabw’enki? Akatandika kwegomba abantu babi ab’amaryo, ti ahabw’okugira ngu bakaba bari babi, beitu ahabw’okureeba obutungi bwabo. (Zab. 73:2-9, 11-14) Bakaba nibareebeka nk’abaine buri kimwe, nk’obugaiga, amagara marungi, kandi bataine kwerarikirira. Obusinguzi bwabo omu bwire obwo bukareetera omuhandiiki wa Zaaburi kucweka entegye reero yaagira ati: “Nkeruhiza busha okushemeza omutima gwangye, n’okunabisa engaro zangye omu kutashiisha.” Buzima, akaba ari omu kabi kahango ak’eby’omwoyo.

15. Kurugiirira ahari Zaaburi 73:16-19, 22-25, niki ekyahweraire Omuleevi owaahandiikire Zaaburi egi kutagumizamu naayehurira kubi?

15 Shoma Zaaburi 73:16-19, 22-25. Omuleevi akaza “omu mwanya gwa Ruhanga ogurikwera.” Ku yaabaire ari okwo, obundi ari n’abaheereza ba Ruhanga bagyenzi be, akashaba kandi yaashwijuma gye embeera ye aikaikaine. N’ekyarugiremu, akareeba ngu atandikire kugira emiteekateekyere y’obushema, eyaamureeteire kutoora omuhanda gugwire ogwabaire nigwija kumutaanisa na Yehova. Kandi akeetegyereza ngu ababi bari “aharikuterera” kandi muheru yaabo neija kuba ‘neetiinisa.’ Omuleevi omuhandiiki wa Zaaburi kubaasa kurekyera aho kwegomba n’okwehurira kubi, akaba aine kureeba ebintu nk’oku Yehova arikubireeba. Ku yaakozire atyo, akagaruka yaagira obusingye, kandi yaashemererwa. Akagira ati: “Tihariho ondiijo weena aha nsi ou nyiniire orushusho kureka Iwe [Yehova].”

16. Ni mashomo ki agu turikubaasa kwegyera aha Muleevi omwe?

16 Amashomo agu turikwega. Titwine kwegomba ababi abarikureebeka nk’abari omu mbeera nungi. Okushemererwa kwabo n’okw’aha ruguru kandi n’okw’akaanya kakye, ahakuba tibaine nyentsya ey’obutwire. (Mub. 8:12, 13) Twateeraho kubeegomba nituba nitwereetera enaku n’okufa omu by’omwoyo. N’ahabw’ekyo ku oraagire enyehurira y’okwegomba ababi abarikureebeka nk’abasinguzi, kora eki Omuleevi yaakozire. Yorobera obuhabuzi bwa Ruhanga obwa rukundo, kandi guma nookwatanisa n’abandi abarikukora ebi Ruhanga arikukunda. Waaba nookunda Yehova kukira ekindi kyona, noija kutunga okushemererwa okwabuzima. Kandi noija kuguma omu muhanda ogurikuhitsya omu ‘magara agaabuzima.’​—1 Tim. 6:19.

PETERO AKEEHURIRA KUBI AHABW’OBWEREMWA BWE

Nitubaasa kuhwerwa nari kuhwera abandi twateekateeka aha ku Petero yaasingwire okwehurira kubi akagumizamu naaheereza Yehova (Reeba akacweka 17-19)

17. Ni nshonga ki ezaabaire nizireetera Petero kwehurira kubi?

17 Entumwa Petero akaba ari omushaija w’amaani, kwonka akaba naarahuka kugambisibwa n’okworeka enyehurira ze. Ahabw’enshonga egi, obumwe akaba agamba nari akora ebintu reero bwanyima abyefuuza. Nk’eky’okureeberaho, Yesu ku yaagambiire entumwa ngu naija kubonabona afe, Petero akamuteisa arikumugira ati: “Ekyo tikirikwija kukubaho na kakye.” (Mat. 16:21-23) Kwonka Yesu akahabura Petero. Obu abantu baija kukwata Yesu, Petero akasyorayo rurara atabandize kuteekateeka yaashara okutu kw’omuheereza w’omunyamurwa omukuru. (Yoh. 18:10, 11) Kandi nabwo, Yesu akahana entumwa Petero. Okwongyera ahari ekyo, Petero akaba yaayehimbisize ngu n’obu entumwa abandi boona baakugwa bakatsigaho Yesu, ngu we tarikubaasa kumutsigaho! (Mat. 26:33) Kwonka n’obu Petero araabe yaabaire naayeyesiga, akatiina abantu yaayehakana Mukama we emirundi eshatu ngu tarikumumanya. Petero ahabw’okwehurira kubi, akashohora “aheeru, yaarira munonga.” (Mat. 26:69-75) Naabaasa kuba yaabaire naayebuuza yaaba Yesu naija kumusaasira.

18. Yesu akahwera ata Petero kusingura okwehurira kubi?

18 Kwonka, Petero taraikiriize kurengwa okwehurira kubi. Bwanyima y’okuteera entsibo akagwa, akaimukaho yaagumizamu naaheereza n’entumwa ezindi. (Yoh. 21:1-3; Byak. 1:15, 16) Niki ekyamuhweraire kuruga omu mbeera egyo? N’ahabw’okuba Yesu enyima akaba yaashabiire Petero ngu okwikiriza kwe kutahwaho, kandi akamuhiga kugarukayo akagumya ab’eishe-emwe. Yehova akagarukamu okushaba okwo okwabaire nikuruga aha mutima. Bwanyima Yesu akeeyoreka Petero, obundi arikwenda kumugumya. (Luk. 22:32; 24:33, 34; 1 Kor. 15:5) Bwanyima y’entumwa kumara ekiro kyona barikujuba eby’enyanja bikabura, Yesu akabeeyoreka. Aha izooba eryo, Yesu akaha Petero omugisha gw’okworeka rukundo ei yaabaire ainiire Yesu. Yesu akaba asaasiire munywani we ogu, kandi akamwongyera omurimo ogundi.​—Yoh. 21:15-17.

19. Ebiri omuri Zaaburi 103:13, 14 nibituhwera bita kureeba enshobe zaitu nk’oku Yehova arikuzireeba?

19 Amashomo agu turikwega. Omuringo ogu Yesu yaatwariizemu Petero nigworeka ngu Yesu aine embabazi, kandi nawe naatooreza Ishe omu muringo oguhikiriire. N’ahabw’ekyo twakora enshobe, titwine kwecwera orubanja nk’abatakiine amatsiko. Twine kwijuka ngu Sitaane naayenda ngu tugire enyehurira nk’ezo. Omu mwanya gw’ekyo, itwe n’abarikutushagiza ka tuteereho kwereeba nk’oku Tataitwe ow’omu iguru arikutureeba.​—Shoma Zaaburi 103:13, 14.

20. Nituza kwega ki omu kicweka ekirikukurataho?

20 Eby’okureeberaho bya Yosefu, Naomi na Ruusi, Omuleevi, na Petero nibituhamiza ngu Yehova ari “haihi ab’emitima ehendekire.” (Zab. 34:18) Obumwe naareka okugyezibwa n’okwehurira kubi kutuhikaho. Kwonka ku turikwemera okugyezibwa tukasingura turikuhwerwa Yehova, okwikiriza kwaitu nikwongyera kuhama. (1 Pet. 1:6, 7) Omu kicweka ekirikukurataho, nituza kureeba oku Yehova arikushagika abaheereza be abamuhamiireho abarikuba nibeehurira kubi, obundi ahabw’obweremwa bwabo nari ahabw’embeera zaabo ezigumire.

EKYESHONGORO 7 Yehova, Niiwe Maani Gaitu

^ kacw. 5 Yosefu, Naomi na Ruusi, Omuleevi, n’entumwa Petero bakagyezibwa kyabareetera kwehurira kubi munonga. Omu kicweka eki, nituza kureeba oku Yehova yaabahuumuriize kandi akabagumya. Nituza n’okureeba eki turikubaasa kubeegyeraho n’omuringo gw’embabazi ogu Ruhanga yaabahwerairemu.

^ kacw. 56 ENSHOBOORORA Y’EKISHUSHANI: Naomi, Ruusi, na Orupa bakagira obusaasi kandi baayehurira kubi ahabw’okufeerwa baibabo. Bwanyima, Ruusi na Naomi bakashemererwa na Boazi ahabw’okuzaarwa kwa Obedi.