Guruka oze aha biriho

Guruka oze aha birimu

Otaikiriza Obweremwa bw’Abandi Kukuteeza Entsibo

Otaikiriza Obweremwa bw’Abandi Kukuteeza Entsibo

“Musaasirane.”​—KOL. 3:13.

EKYESHONGORO: 53, 28

1, 2. Baibuli ekagamba eta aha kukanya kw’abaheereza ba Ruhanga?

ABAHEEREZA ba Yehova omu nsi nibakora ekibiina ky’omutaano. N’amazima, ekibiina kya Yehova kirimu abantu abatahikiriire abaine obweremwa. Kwonka nabwo, omwoyo gwa Ruhanga gutwire nigubahiga kweyongyera kukura n’okutunguuka. Yetegyereze bimwe aha bintu birungi ebi Yehova atwire naakora hamwe n’abaheereza be n’obu baraabe batahikiriire.

2 Obu ebiro by’emperu byatandika omuri 1914, abaheereza ba Ruhanga bakaba bari bakye. Kwonka Yehova akaha omugisha omurimo gwabo gw’okubuurira. Omu myaka eyaakuratsireho, abantu obukaikuru n’obukaikuru bakeega amazima baaba Abajurizi ba Yehova. Ira Yehova akagamba aha kutunguuka oku okw’omutaano ati: “Orikukira boona obuto aryarugwamu oruganda, n’orikukira boona obukye arugyemu eihanga ry’amaani. Niinye Mukama; kandi ndyakirahutsya omu bunaku bwakyo.” (Isa. 60:22) Ebigambo by’obunabi ebi buzima bihikiriire omu biro by’emperu. N’ahabw’ekyo, abaheereza ba Ruhanga abari omu nsi, ni baingi kukira abantu b’amahanga agamwe.

3. Abaheereza ba Ruhanga boorekire bata rukundo?

3 Omu bunaku obu, Yehova ahwereire abaheereza be kugira rukundo omutwarize gwe omukuru. (1 Yoh. 4:8) Yesu owaabaire aine rukundo nk’eya Ruhanga, akagira abakuratsi be ati: “Nimbaha ekiragiro kisya nti: Mukundane . . . Ku muriguma nimukundana, nibwo abantu boona baribamanya ku muri abeegi bangye.” (Yoh. 13:34, 35) Omu bunaku obu, abaheereza ba Yehova boorekire ngu nibakundana n’obu amahanga garikuba nigeejumba omu ntaro. Nk’eky’okureeberaho, omu Rutaro rw’Ensi Yoona orwa II rwonka, hakafeeramu abantu obukaikuru 55. Kwonka, Abajurizi ba Yehova tibarayejumbire omu kwita abantu. (Shoma Miika 4:1, 3.) Eki kikabahwera kuguma bari “mwere ahabw’eshagama y’abantu boona.”​—Byak. 20:26.

4. Ahabw’enki okweyongyera kw’abaheereza ba Yehova nikutangaaza?

4 Okutunguuka kw’abaheereza ba Ruhanga nikubaho omu nsi egi embi, erikwebemberwa Sitaane. (2 Kor. 4:4) Sitaane niwe ari enyima y’eby’obutegyeki, nk’oku arikukora omu by’empurizana. Kwonka tarikubaasa kwemereza omurimo gw’okubuurira amakuru marungi. Beitu ahabw’okumanya ngu obwire bwe obutsigaireyo ni bukye, naateeraho kwiha abantu omu kuramya okw’amazima, kandi naakoresa emiringo mingi.​—Kush. 12:12.

NOIJA KUHAMIRA AHARI YEHOVA ABANDI BAAKORA ENSHOBE?

5. Ahabw’enki abandi obumwe nibatugwisa kubi? (Reeba ekishushani aha kutandika.)

5 Ekibiina Ekikristaayo nikigamba munonga aha bukuru bw’okukunda Ruhanga n’abantu bagyenzi baitu. Yesu akooreka ngu ekyo nikwo kyakubaire. Arikugarukamu ekibuuzo ekirikukwata aha kiragiro ekirikukira ebindi, akagira ati: “Kunda Mukama Ruhanga waawe n’omutima gwawe gwona, n’amagara gaawe goona, n’obwengye bwawe bwona. Eki nikyo kiragiro kikuru kandi eky’okubanza. Ekya kabiri ekirikukishusha n’eki: Kunda mutaahi waawe nk’oku oyekunda.” (Mat. 22:35-39) N’obu kiraabe kiri kityo, Baibuli neekyoreka butunu ngu ahabw’ekibi ky’Adamu, twena nituzaarwa tutahikiriire. (Shoma Abarooma 5:12, 19.) N’ahabw’ekyo obumwe abandi omu kibiina nibabaasa kutugwisa kubi kurabira omu bigambo nari ebikorwa. Eki nikibaasa kutureetera kugumirwa kukunda Yehova n’abaheereza be. Nitwija kukora ki ekyo kyabaho? Nangwa n’abaheereza ba Ruhanga ira bakaba bagamba nari bakora ebirikukora kubi abandi, kandi nitubaasa kugira eki twayegyera aha ki Baibuli erikugamba aha nshonga egi.

Ku ogire ngu okaba ori omuri Israeli omu bunaku bwa Eli n’abatabani, okaba noija kutwaza ota? (Reeba akacweka 6)

6. Eli akaremwa ata kufubira abatabani?

6 Nk’eky’okureeberaho, Omunyamurwa omukuru Eli akaba aine abatabani babiri abatarayorobeire ebiragiro bya Yehova. Nitushoma tuti: “Batabani ba Eli bakaba bari abantu abataine mugasho, abatarikumanya” Yehova. (1 Sam. 2:12) N’obu ishebo yaakozire kihango omu kwenegyeza okuramya okw’amazima, abatabani babiri bakakora ebibi by’amaani. Eki Eli akaba naakimanya kandi akaba ashemereire kubahana, kwonka akaba atarikwefeerayo. N’ekyarugiremu, Ruhanga akacwera eka ya Eli orubanja. (1 Sam. 3:10-14) Omu biro by’omumaisho, baijukuru be bakaba batarikwija kwikirizibwa kuheereza nk’abanyamurwa abakuru. Ku ogire ngu okaba oriho omu bunaku bwa Eli, okaba noija kutwara ota Eli ahabw’okushwekyerera ebibi by’abatabani? Okaba noija kuteerwa entsibo orekyere aho kuheereza Ruhanga?

7. Daudi akakora bibi ki eby’amaani, kandi Ruhanga akakora ki?

7 Yehova akaba naakunda Daudi kandi akaba naamusiima omu mutima gwe. (1 Sam. 13:13, 14; Byak. 13:22) Kwonka bwanyima Daudi akashambana na Batisheba, reero yaagira enda. Eki kikabaho obu iba orikwetwa Uriya yaabaire naaheereza omu mahe. Ku yaagarukire kakye omu ka, Daudi akateeraho kumugyemesereza kuteerana na Batisheba, kugira ngu obundi Uriya ateekateekye ngu enda n’eye. Uriya akanga kukora eki Omugabe yaamugambiire, n’ahabw’ekyo Daudi akakora entebeekanisa ngu Uriya aitirwe omu rutaro. Daudi akashashurira ebibi bye, yaaguma naatunga oburemeezi omu ka ye. (2 Sam. 12:9-12) Kwonka, Ruhanga akagirira embabazi omushaija ogu owaagyendeire omu maisho ge “n’omutima gw’amazima.” (1 Bag. 9:4) Ku ogire ngu okaba ori omwe aha baheereza ba Ruhanga obunaku obwo, okaba noija kutwaza ota? Ebibi bya Daudi bikaba nibiija kukuteeza entsibo?

8. (a) Entumwa Petero akaremwa ata kuhamira aha bigambo bye? (b) Petero bwanyima y’okukora enshobe, ahabw’enki Yehova yaagumiizemu naamukoresa?

8 Ondiijo orikugambwaho omu Baibuli n’entumwa Petero. Yesu akaba amutooraine kuba omwe aha ntumwa ze, kwonka nabwo Petero obumwe akaba akora nari agamba ebintu ebi yaabaire ayefuuza bwanyima. Nk’eky’okureeberaho, hariho obu haabaho embeera egumire, entumwa bakatsigaho Yesu. Petero enyimaho akaba agizire ngu n’obu abandi boona baakumutsigaho, we tarikwija kumutsigaho. (Mak. 14:27-31, 50) Kwonka, obu Yesu yaakwatwa, entumwa ze boona otwariiremu na Petero, bakamuhunga. Kandi omurundi ogurengire ahari gumwe akeehakana Yesu ngu tarikumumanya. (Mak. 14:53, 54, 66-72) Kwonka, Petero akeeteisa kandi Yehova akagumizamu naamukoresa. Ku ogire ngu okaba ori omwegi wa Yesu obunaku obwo, ebikorwa bya Petero bikaba nibibaasa kukuremesa kuhamira ahari Yehova?

9. Ahabw’enki nooyesiga Ruhanga ngu n’omuringaaniza?

9 Abaagambwaho ni bamwe aha baakozire kubi abandi. Hariho abandi baingi abaabaire nibaheereza Yehova ira n’obunaku obu abaakozire ebirikusaasa abandi. Kwonka ekibuuzo kiri ngu, ku kyakukubaho noija kutwaza ota? Noija kwikiriza enshobe zaabo zikuteeze entsibo, otsigyeho Yehova n’abaheereza be, otwariiremu ab’omu kibiina kyawe? Nari noija kumanya ngu Yehova aine embabazi naabaasa kuba ahaire omusiisi ogwo obwire bw’okweteisa? Aha rubaju orundi, obumwe abo abarikuba bakozire ebibi by’amaani nibanga kusiima embabazi za Yehova kandi banga kweteisa. Omu mbeera nk’ezo, noija kugira obuhame ngu Yehova naija kucwera enkozi z’ebibi nk’ezo orubanja obundi abaihe omu kibiina?

GUMA OHAMIIRE AHARI YEHOVA

10. Yesu akaba naamanya ki aha bikwatiraine n’obweremwa bwa Yuda Iskaryota na Petero?

10 Baibuli erimu ebirikukwata aha baheereza ba Ruhanga abaamuhamiireho n’obu baraabe baabaire nibareeba obweremwa bw’abandi. Nk’eky’okureeberaho, Yesu bwanyima y’okumara ekiro kyona naashaba Ishe, akatoorana entumwa 12. Yuda Iskaryota akaba ari omwe ahari abo. Kwonka Yuda bwanyima ku yaareebize Yesu, Yesu taraikiriize ekyo kushiisha omukago gwe na Ishe Yehova, kandi n’obu Petero yaamwehakana tarateirwe ntsibo. (Luk. 6:12-16; 22:2-6, 31, 32) Yesu akaba naamanya ngu Yehova nari abaheereza be okutwarira hamwe tibo barikukora enshobe ezo. Yesu akagumizamu naakora gye omurimo gwe n’obu abakuratsi be baraabe baamureebize. Yehova akamushumbuusha yaamuzoora kuba Omugabe omu Bukama bw’omu iguru.​—Mat. 28:7, 18-20.

11. Baibuli ekagamba ki kare aha mbeera y’abaheereza ba Yehova?

11 Yesu akaba aine ahu arikwihirira kugira obwesigye omuri Yehova n’abaheereza be, kandi na hati hakiriho. Buzima, ku turikureeba ebintu ebi Yehova arikuhwera abaheereza be kukora omu biro ebi eby’emperu, nikitutangaaza. Tihariho abantu abandi abarikubuurira amazima omu nsi yoona, ahakuba abandi Yehova tarikubahwera nk’oku arikuhwera ekibiina kye. Isaaya 65:14 nihashoboorora embeera nungi ey’eby’omwoyo ei abaheereza ba Yehova barimu: “Reeba abaheereza bangye baryayeshongora ahabw’obunanukye bw’omu mutima.”

12. Tushemereire kureeba tuta enshobe z’abandi?

12 Abaheereza ba Yehova nibashemererwa ahabw’ebirungi ebi barikukora ahabw’okugira ngu nibaba nibeebemberwa Yehova. Okutaana n’ekyo, abantu abari omu nsi ya Sitaane tibaine kushemererwa, kandi tibaine matsiko aha biro by’omumaisho. Buzima nikiba kigwereire kimwe kucwera Yehova orubanja nari ekibiina kye ahabw’enshobe za bamwe aha baheereza be. Twine kuguma tuhamiire ahari Yehova n’entebeekanisa ye, kandi twegye oku twine kureeba enshobe z’abandi nari oku twine kutwaza abandi baashobya.

OKU TWINE KUTWAZA ABANDI BAASHOBYA

13, 14. (a) Ahabw’enki twine kugumisiririza abandi? (b) Ni kiraganiso ki eki twine kuguma nitwijuka?

13 Mbwenu shi nitubaasa kutwaza tuta abaheereza ba Ruhanga baatwaza nari baakora ebirikutugwisa kubi? Omusingye gwa Baibuli nigugira guti: “Otarirahuka kugira ekiniga, ahabw’okuba ekiniga kituura omu mutima gw’abashema.” (Mub. 7:9) Twine kukimanya ngu hahingwireho emyaka nka 6,000 kwiha obu okuhikiirira kurugaho omuri Edeni. Abantu abatahikiriire nibakora enshobe. N’ahabw’ekyo, nikiba kitahikire kuteekateeka ngu abaikiriza bagyenzi baitu tibaine kukora enshobe, kandi tukaikiriza n’enshobe zaabo kuturemesa kutunga okushemererwa okurikuruga omu kuheereza Ruhanga omu biro ebi eby’emperu. Kandi neeba eri enshobe y’amaani kwikiriza obweremwa bw’abandi kututeeza entsibo tukaruga omu kibiina kya Yehova. Twaikiriza ekyo kubaho, nitwija kufeerwa omugisha gw’okukora ebi Ruhanga arikukunda, n’ogw’okutunga amagara agatahwaho omu nsi ensya.

14 Kubaasa kuguma twine okushemererwa n’amatsiko gahami, nitwenda kuguma nitwijuka ekiraganiso kya Yehova ekirikuhuumuriza eki: “Reeba nimpanga eiguru risya n’ensi nsya; ebya ira tibiriijukwa, n’obu kwakuba okuteebwaho omutima.” (Isa. 65:17; 2 Pet. 3:13) Otaikiriza enshobe z’abandi kukuremesa kutunga emigisha.

15. Yesu akagira ngu twine kukora ki abandi baakora enshobe?

15 Kwonka, obu tutakataahire omu nsi ensya, omuntu yaatushobeza twine kuteekateeka aha ki Yehova arikwenda ngu tukore. Nk’eky’okureeberaho, eki turikwenda kuguma nitwijuka, n’eki Yesu yaagambire obu yaagira ati: “Ku murisaasira abantu eby’okushisha byabo, naimwe Shoimwe ow’omu iguru aryabasaasira; kwonka ku muriba mutarikusaasira bantu eby’okushisha byabo, naimwe Shoimwe taribasaasira by’okushisha byanyu.” Kandi ijuka ngu Petero ku yaabuurize yaaba aine kusaasira “emirundi mushanju,” Yesu akagarukamu ati: “Tindikukugira nti, ohitsye emirundi mushanju, kureka nti, ohitsye emirundi makumi mushanju” na mushanju. N’ahabw’ekyo, Yesu akaba naamanyisa ngu butoosha twine kuba tweteekateekire kusaasira abandi, eki nikyo twine kwebembeza.​—Mat. 6:14, 15; 18:21, 22.

16. Yosefu akataho ky’okureeberaho ki ekirungi?

16 Yosefu mutabani wa Yakobo ou Rakeeli yaabandize kumuzaarira, akatuteeraho eky’okureeberaho kirungi aha bikwatiraine n’okugonjoora enshobe. Bakuru ba Yosefu aba mukaishe bakamugirira eihari ahabw’okugira ngu ishe akaba naamukunda munonga. N’ekyarugiremu bakacwamu kumuguza omu buhuuku. Bwanyima y’emyaka mingi omurimo murungi ogu Yosefu yaabaire akozire omuri Misri, gukamureetera kuba owa kabiri aha mutegyeki w’eihanga eryo. Ekicweka ekyo ku kyatairwe enjara, beene-ishe Yosefu bakaija Misri kugura eby’okurya kwonka tibaramumanyire. Yosefu akaba naabaasa kukoresa obushoboorozi bwe kuhoora enzigu ahabw’omuringo mubi ogu beene-ishe baamutwariizemu. Omu mwanya gw’ekyo, akagyeza beene-ishe kuhamya yaaba baabaire bahindwire emiteekateekyere yaabo. Yosefu ku yaareebire ngu buzima beene-ishe bahindukiire kimwe akabeemanyisa. Bwanyima akagira ati: “Mutatiina; niinyija kubaha eby’okubatunga n’abaana baanyu abato.” Baibuli neeyongyeraho eti: “Yaabahamiza, yaabagarura omutima omunda.”​—Kut. 50:21.

17. Oine kukora ki abandi baakushobeza?

17 Kandi n’eky’obwengye kwijuka ngu obu twena turikukora enshobe, nitubaasa kuba nitugwisa kubi abandi. Twamanya ngu tugwisize kubi abandi, Baibuli neetuhabura ngu tugyende tureebe ou tukozire kubi tugonjoore enshonga. (Shoma Matayo 5:23, 24.) Nitushemererwa munonga abandi baatusaasira enshobe zaitu, n’ahabw’ekyo naitwe twine kubasaasira. Abakolosai 3:13 nihatwehanangiriza ngu mugumizemu “nimugumisiririzana; kandi ku haraabe hariho oine eki arikufa na mugyenzi we, musaasirane; nk’oku Mukama yaabasaasiire, mube nikwo mwatwaza.” Rukundo y’Ekikristaayo neetuhwera kutaguma nitwijuka ebibi ebi abandi baatukozire 1 Abakorinso 13:5. Twaguma nitusaasira abandi, Yehova nawe naija kutusaasira. Buzima, aha bikwatiraine n’enshobe z’abandi, Abakristaayo bashemereire kutooreza omuringo ogu Tataitwe ow’okusaasira arikututwarizamu twakora enshobe.​—Shoma Zaaburi 103:12-14.