Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

Duzu A Sunsum Nu Sonla Mɔɔ Awie Bayɛ La Kile A?

Duzu A Sunsum Nu Sonla Mɔɔ Awie Bayɛ La Kile A?

“Nyamenle . . . ɛmaa bɛ kɔsɔɔti bɛnyia adwenle ko ne ala mɔɔ ɛnee Kelaese lɛ la bie.”​—WLO. 15:5.

EDWƐNE: 17, 13

1, 2. (a) Adwenle boni a menli dɔɔnwo lɛ ye wɔ sunsum nu ninyɛne mɔɔ bɛmaa yeahyia bɛ la anwo a? (b) Sunsum nu ninyɛne mɔɔ yɛbamaa yɛahyia yɛ la anwo kpuya titili boni mɔ a yɛbazuzu nwo a?

ADIEMA raalɛ ko mɔɔ wɔ Canada la ka kɛ: “Kɛmɔ sunsum nu ninyɛne hyia me la ati ɔmaa me nye die, na ɔboa me ɔmaa medi sɔnea mɔɔ meyia ye dahuu la azo.” Adiema nrenyia bie mɔɔ wɔ Brazil la ka kɛ: “Kɛmɔ yɛbɔ mɔdenle kɛ yɛbamaa sunsum nu ninyɛne ahyia yɛ la ati, yemaa yɛ nye ɛlie kpalɛ wɔ ɛvolɛ 23 mɔɔ yɛva yɛgya la anu.” Adiema bie mɔɔ vi Philippines la ka kɛ, “Kɛmɔ sunsum nu ninyɛne hyia me la ati, yemaa menyia anzodwolɛ na ɔmaa mekola me nee mediema mɔɔ vi maanle ngakyile nu la tu.”

2 Ɔda ali kɛ, saa sunsum nu ninyɛne kyia yɛ a, ɔboa yɛ wɔ ndenle dɔɔnwo azo. Ɔti bɛmaa yɛbiza yɛ nwo kɛ, ‘Kɛ ɔkɛyɛ na yɛayɛ menli mɔɔ sunsum nu ninyɛne hyia yɛ amaa yɛanyia nyilalɛ mɔɔ bɛha nwolɛ edwɛkɛ la bie ɛ?’ Ɔti, kolaa na yɛabua zɔhane kpuya ne la, ɔwɔ kɛ yɛte mɔɔ Baebolo ne ka fale sunsum nu ninyɛne mɔɔ yɛbamaa yeahyia yɛ abo la anwo. Wɔ edwɛkɛ ɛhye anu, yɛbabua kpuya titili nsa ɛhye mɔ. (1) Saa bɛka kɛ awie le sunsum nu sonla a ɔkile duzu? (2) Neazo boni mɔ a baboa yɛ amaa yɛ sunsum nu gyinlabelɛ ne ayɛ kpalɛ a? (3) Kɛzi “Kelaese adwenle” ne mɔɔ yɛbanyia bie la baboa yɛ amaa yɛayɛ sunsum nu menli ɛ?

SUNSUM NU SONLA A LE NWANE?

3. Ngakyile boni a Baebolo ne ka kɛ ɔwɔ nwonane nu sonla nee sunsum nu sonla avinli a?

3 Ɛzoanvolɛ Pɔɔlo vale “sonla mɔɔ Nyamenle sunsum ne kile ye adenle” (sunsum nu sonla) totole “sonla mɔɔ di ye atiakunluwɔzo nzi” (nwonane nu sonla) anwo boale yɛ amaa yɛanwu awie mɔɔ le sunsum nu sonla la. (Kenga 1 Kɔlentema 2:14-16.) Ngakyile boni a wɔ nu a? Bɛha nwonane nu sonla anwo edwɛkɛ kɛ, ‘ɔnlie Nyamenle sunsum ne ɔndo nu, na ɔle ngoaseasɛm ɔmaa ye; yɛɛ ɔnrɛnwu bɛ.’ Noko sunsum nu sonla a le awie mɔɔ “neɛnlea ninyɛne kɔsɔɔti anu” na ɔlɛ “Kelaese adwenle” ne bie la. Pɔɔlo maa yɛ anwosesebɛ kɛ yɛyɛ sunsum nu menli. Ndenle boni bieko azo a nwonane nu nee sunsum nu menli le ngakyile a?

4, 5. Subane boni mɔ a nwonane nu sonla da ye ali a?

4 Bɛmaa yɛlimoa yɛzuzu subane mɔɔ nwonane nu sonla da ye ali la anwo. Ewiade ne lɛ subane titili bie, bɛfa bɛ adwenle bɛsie bɛ nwonane nu atiakunluwɔzo zo. Pɔɔlo vɛlɛle ye kɛ, “sunsum ne mɔɔ kɛkala yɛ gyima wɔ anzosesebɛ mralɛ nu la.” (Ɛfɛ. 2:2) Sunsum ɛhye maa menli dɔɔnwo nyia subane bie​—bɛdi menli dɔɔnwo ne anzi. Bɛfa bɛ adwenle bɛsie nwonane nu atiakunluwɔzo zo. Ɔti, ɔmaa menli dɔɔnwo yɛ mɔɔ bɛnea a ɔle kpalɛ ɔmaa bɛ la na bɛmbɔ mɔdenle kɛ bɛbava Nyamenle ngyinlazo ne mɔ bɛayɛ gyima. Awie mɔɔ le nwonane nu sonla anzɛɛ sunsum nu ninyɛne ɛngyia ye la dwenle kɛ ye dibilɛ, ezukoa anzɛɛ nwolɛ adenle mɔɔ ɔlɛ la hyia tɛla debie biala.

5 Duzu bieko a bamaa yɛanwu awie mɔɔ le nwonane nu sonla la ɛ? Awie biala mɔɔ fa ɔ nwo wula “nwonane ne gyima ne mɔ” biala anu la boka nwo. (Gal. 5:19-21) Wɔ Pɔɔlo kɛlata mɔɔ limoa ɔhɛlɛle Kɔlente asafo ne la anu, ɔdiedianle subane gyɛne mɔɔ nwonane nu menli da ye ali la. Bie mɔ a le: mgbakyemgbakyenu, afoa mɔɔ bɛgyinla, manzonlehwenlɛ, bɛ gɔnwo mɔɔ bɛfa ye bɛkɔ kɔɔto, tileyɛlɛ mɔɔ bɛmbu ye bie, adidikpoku nee nzabolɛ. Saa nwonane nu sonla yia sɔnea a, ɔngola ɔ nloa gyinla. (Mrɛ. 7:21, 22) Dwuudu hanle menli mɔɔ bɛ subane ɛzɛkye bɔkɔɔ la anwo edwɛkɛ kɛ “bɛnlɛ sunsum nu gyinlabelɛ.”​—Dwu. 18, 19.

6. Kɛ ɔkɛyɛ na yɛanwu awie mɔɔ ɔle sunsum nu sonla la ɛ?

6 Ɛnee saa bɛka kɛ awie le sunsum nu sonla a, ɔkile duzu? Awie mɔɔ le sunsum nu sonla la dwenle ɔ nee Nyamenle agɔnwolɛvalɛ ne anwo kpalɛ, ɔnle kɛ nwonane nu sonla la. Sonla zɛhae maa Nyamenle sunsum ne kile ye adenle, na ɔbɔ mɔdenle kɛ ‘ɔbazukoa Nyamenle.’ (Ɛfɛ. 5:1) Ɛhye kile kɛ bɛbɔ mɔdenle kɛ bɛbanyia Gyihova adwenle wɔ ninyɛne nwo na bɛanwu ninyɛne kɛ mɔɔ Gyihova nwu ye la. Bɛze Nyamenle kpalɛ. Bɛnle kɛ awie mɔɔ ɔndwenle sunsum nu ninyɛne nwo la, bɛbɔ mɔdenle kɛ bɛbava Gyihova ngyinlazo ne mɔ bɛabɔ bɛ ɛbɛla. (Edw. 119:33; 143:10) Kɛ anrɛɛ ɔbava ye adwenle yeazie nwonane ne gyima azo la, awie mɔɔ sunsum nu ninyɛne hyia ye la bɔ mɔdenle kɛ ɔbala “sunsum ne ma” ali. (Gal. 5:22, 23) Amaa yɛade edwɛkɛ “sunsum nu ninyɛne hyia ye” abo kpalɛ la, fa ɛhye kɛ neazo: Bɛka awie mɔɔ ze gualilɛ nye zo kpalɛ la anwo edwɛkɛ kɛ yebe wɔ gualilɛ nu. Zɔhane ala a yɛkola yɛka kɛ awie mɔɔ sunsum nu ninyɛne hyia ye la dwenle sunsum nu ninyɛne nwo a.

7. Duzu a Baebolo ne ka ye wɔ menli mɔɔ sunsum nu ninyɛne hyia bɛ la anwo a?

7 Gyisɛse hanle kɛ, menli mɔɔ sunsum nu ninyɛne hyia bɛ la anye die. Mateyu 5:3 ka kɛ: “Anyelielɛ a le bɛdabɛ mɔɔ bɛze bɛ sunsum nu ngyianlɛ la, ɔluakɛ anwuma Belemgbunlililɛ ne le bɛ ɛdeɛ.” Wulomuma 8:6 ka nvasoɛ mɔɔ wɔ sunsum nu ninyɛne mɔɔ yɛbamaa yɛahyia yɛ la anwo edwɛkɛ kɛ: “Adwenle mɔɔ gyi nwonane nu ninyɛne zo la wie ewule na adwenle mɔɔ gyi sunsum nu ninyɛne zo la wie ngoane nee anzodwolɛ.” Saa yɛmaa sunsum nu ninyɛne kyia yɛ a, ɔbamaa anzodwolɛ ara yɛ nee Nyamenle avinli kɛkala na yɛanyia anyelazo kɛ yɛbadɛnla aze dahuu kenle bie.

8. Duzu ati a ɔwɔ kɛ yɛbɔ mɔdenle amaa yɛ sunsum nu gyinlabelɛ ne ayɛ kpalɛ dahuu ɛ?

8 Noko yɛde ewiade ɛtane nu. Kɛmɔ menli da subane ɛtane ali wɔ ɛleka biala la ati, ɔwɔ kɛ yɛbɔ mɔdenle kpalɛ kɛ yɛbamaa yɛ sunsum nu gyinlabelɛ ayɛ kpalɛ na yɛabɔ nwolɛ bane. Saa awie sunsum nu gyinlabelɛ ne sɛkye a, ewiade ne bamaa yeanyia ye subane ne nee ye adwenle ne bie. Duzu a bahola aboa yɛ amaa ɛhye anzi a? Kɛ ɔkɛyɛ na yɛanyia anyuhɔlɛ wɔ sunsum nu ɛ?

NEAZO NGAKYILE MƆƆ ƆWƆ KƐ YƐSUKOA

9. (a) Duzu a bahola aboa yɛ amaa yɛanyia anyuhɔlɛ wɔ sunsum nu a? (b) Nwane mɔ a yɛbazuzu bɛ neazo ne anwo a?

9 Saa kakula nea mɔɔ ye awovolɛ yɛ la na ɔsukoa bɛ neazo kpalɛ ne a ɔbanyi yeayɛ kpanyinli kpalɛ. Zɔhane ala a yɛbahola yɛanyia anyuhɔlɛ wɔ sunsum nu ɔlua neazo mɔɔ bɛdabɛ mɔɔ bɛle sunsum nu menli yɛ mɔɔ yɛbazukoa la. Noko, bɛdabɛ mɔɔ bɛdi bɛ atiakunluwɔzo nzi la neazo ne le kɔkɔbɔlɛ maa yɛ. (1 Kɔl. 3:1-4) Baebolo ne ka neazo nwiɔ ne anwo edwɛkɛ. Noko, kɛmɔ yɛkulo kɛ yɛ nee Nyamenle agɔnwolɛvalɛ ne anu mia kpalɛ la ati, bɛmaa yɛnlea bɛdabɛ mɔɔ bɛyɛle neazo kpalɛ mɔɔ yɛbahola yɛazukoa bɛ la. Yɛbazuzu neazo mɔɔ Gyekɔbo, Mɛle nee Gyisɛse yɛle la anwo.

Duzu a yɛbahola yɛazukoa yɛavi Gyekɔbo neazo ne anu a? (Nea ɛdendɛkpunli 10)

10. Kɛzi Gyekɔbo hilele kɛ ɔle sunsum nu sonla ɛ?

10 Mɔɔ limoa, yɛnlea Gyekɔbo neazo ne. Kɛ mɔɔ ɔde wɔ yɛ nuhua dɔɔnwo anwo la, ɛnee ɛbɛlabɔlɛ ɛnla aze ɛmmaa Gyekɔbo. Ɛnee ɔ diema Yisɔ kulo kɛ ɔku ye. Ɔ ye papa bɔle mɔdenle kɛ ɔbasisi ye fane dɔɔnwo. Ɔnva nwo kɛ ɛnee Gyekɔbo nee bɛdabɛ mɔɔ bɛle nwonane nu menli a de la, ɛnee ɔle sunsum nu sonla. Diedi mɔɔ Gyekɔbo nyianle ye wɔ ɛwɔkɛ mɔɔ Gyihova bɔle Ebileham anu la hɔle zo yɛle se. Ɛnee Gyekɔbo ze kɛ zɔhane ɛwɔkɛ ne mɔɔ bara nu la balua ye abusua ne azo, ɔti ɔnleanle bɛ boɛ. (Mɔl. 28:10-15) Gyekɔbo edwɛkɛ nee ye nyɛleɛ hilele kɛ ɔze Nyamenle ngyinlazo ne mɔ nee ye ɛhulolɛdeɛ. Kɛ neazo la, mɔɔ Gyekɔbo dele nganeɛ kɛ Yisɔ kulo kɛ ɔku ye la, ɔhanle ɔhilele Nyamenle kɛ: “Mesɛlɛ wɔ, die me . . . Ɛhanle kɛ, ‘Mebayɛ wɔ boɛ na meamaa ɛ bo zo amra anwo azo kɛ ɛnweazo anwea.’” (Mɔl. 32:6-12) Ɔda ali kɛ, ɔnyianle diedi wɔ ɛwɔkɛ mɔɔ Gyihova bɔle ɔ nee ɔ nlenyia mɔ la anu, na ɛnee ɔkulo kɛ ɔmaa ye nyɛleɛ nee Nyamenle ɛhulolɛdeɛ nee ye bodane yia.

Duzu a yɛbahola yɛazukoa yɛavi Mɛle neazo ne anu a? (Nea ɛdendɛkpunli 11)

11. Duzu a kile kɛ ɛnee Mɛle le sunsum nu sonla ɛ?

11 Akee maa yɛzuzu Mɛle neazo ne noko anwo. Duzu ati a Gyihova kpale Mɛle kɛ Gyisɛse mame ɛ? Ɔda ali kɛ ɛnee sunsum nu ninyɛne hyia ye la ati ɔ. Kɛzi yɛkola yɛnwu ye ɛ? Ayɛlɛyelɛ edwɛkɛ mɔɔ yɛ anyelielɛ mɔɔ ɔhanle wɔ mekɛ mɔɔ ɔhɔkpɔlale ye mbusuafoɔ Zɛkalaya nee Ɛlezabɛte la maa yɛnwu kɛ ɛnee ye sunsum nu gyinlabelɛ le kpalɛ. (Kenga Luku 1:46-55.) Edwɛkɛ mɔɔ Mɛle hanle la kile kɛ ɛnee ɔ nye die Nyamenle Edwɛkɛ ne anwo kpalɛ yɛɛ ɛnee ɔze Hibulu Ngɛlɛlera ne anu edwɛkɛ kpalɛ. (Mɔl. 30:13; 1 Sa. 2:1-10; Mal. 3:12) Eza yɛ ye nzonlɛ kɛ, ɛnee bɔ zo mɔɔ ɔ nee Dwosefi bɛgya fofolɛ a, noko bɛanyia nla nu ngitanwolilɛ biala kɔkpula kɛ bɛwole Gyisɛse la. Duzu a ɛnee ɛhye kile a? Ɔkile kɛ ɛnee Gyihova ɛhulolɛdeɛ nwo hyia bɛ mu nwiɔ kpole kpalɛ tɛla bɛ atiakunluwɔzo mɔɔ bɛbali ɔ nzi la. (Mat. 1:25) Mekɛ ɛlɛkɔ la, Mɛle yɛle mɔɔ ɛlɛkɔ zo wɔ Gyisɛse ɛbɛlabɔlɛ nu la nzonlɛ na ɔdiele nrɛlɛbɛ edwɛkɛ mɔɔ ɔhanle la kpalɛ. Eza ‘ɔvale edwɛkɛ ɛhye mɔ amuala ɔziele ye ahonle nu kpalɛ.’ (Luku 2:51) Ɔda ali kɛ ɛnee ɔ nye die ɛwɔkɛ ngakyile mɔɔ Nyamenle ɛbɔ ye wɔ Mɛzaya ne anwo la anwo. Asoo Mɛle neazo ne ɛmboa yɛ ɔmmaa yɛndwenle kɛzi yɛbava Nyamenle ɛhulolɛdeɛyɛlɛ yɛalimoa yɛ ɛbɛlabɔlɛ nu la anwo ɔ?

12. (a) Adenle boni azo a Gyisɛse zɔho ɔ Ze a? (b) Kɛzi yɛbahola yɛazukoa Gyisɛse neazo ne ɛ? (Nea mɔlebɛbo nvoninli ne.)

12 Noko, wɔ menli mɔɔ dɛnlanle aze kɔsɔɔti la anu, nuhua ne boni a yɛle neazo mɔɔ di munli kɛ sunsum nu sonla ɛ? Yemɔ a le Gyisɛse. Wɔ ye ɛbɛlabɔlɛ nee ye ɛzonlenlɛ gyima ne kɔsɔɔti anu, ɔhilele kɛ ɔkulo kɛ ɔsukoa ɔ Ze, Gyihova. Ɔmaanle ye adwenle, nganeɛdelɛ nee nyɛleɛ nee Nyamenle ɛhulolɛdeɛ nee ye ngyinlazo ne mɔ yiale. (Dwɔn 8:29; 14:9; 15:10) Kɛ neazo la, fa kɛzi Ayezaya hanle Gyihova anwunvɔnezelɛ ne anwo edwɛkɛ la toto mɔɔ Maake hanle vanenle Gyisɛse nganeɛdelɛ nwo la anwo. (Kenga Ayezaya 63:9; Maake 6:34.) Asoo yɛsukoa Gyisɛse na yɛsiezie yɛ nwo kɛ dahuu yɛbaze menli mɔɔ hyia moalɛ la anwunvɔne ɔ? Bieko, Gyisɛse dule ɔ nwo maanle bɔle edwɛkpa ne nolo na ɔhilehilele awie mɔ. (Luku 4:43) Nganeɛdelɛ nee nyɛleɛ ɛhye mɔ kɔsɔɔti kile kɛ awie le sunsum nu sonla.

13, 14. (a) Duzu a yɛbahola yɛazukoa yɛavi menli mɔɔ bɛle sunsum nu menli la ɛkɛ ɛnɛ a? (b) Maa neazo.

13 Ɛnɛ, yɛlɛ mediema mrenyia nee mraalɛ dɔɔnwo mɔɔ sunsum nu ninyɛne hyia bɛ na bɛlɛbɔ mɔdenle kɛ bɛbazukoa Kelaese la. Bie a ɛbanwu kɛ bɛbɔ mɔdenle wɔ ɛzonlenlɛ gyima ne anu, bɛdie nyɛvolɛ yɛɛ bɛse anwunvɔne kpalɛ. Bɛnli munli ɛdeɛ, noko bɛbɔ mɔdenle kpalɛ kɛ bɛbanyia subane mgbalɛ na bɛayɛ mɔɔ Gyihova kulo kɛ bɛyɛ la. Rachel, adiema raalɛ bie mɔɔ wɔ Brazil la ka kɛ: “Ɛnee mekulo kɛ mesiezie me nwo kɛ mɔɔ ewiade ne anu amra yɛ la. Ɔti, ɛnee menziezie me nwo kpalɛ. Noko nɔhalɛ ne mɔɔ menzukoale la maanle menyɛle nzenzaleɛ mɔɔ fɛta la, amaa meayɛ sunsum nu sonla. Nzenzaleɛ mɔɔ menyɛle la ɛnla aze, noko me nye liele yɛɛ me ɛbɛlabɔlɛ gyinlanle kpɔkɛ zo.”

14 Asolo Reylene mɔɔ vi Philippines la ngyegyelɛ ɛdeɛ ne. Ɔvale ye adwenle ɔziele nwoma kpole ɛzukoalɛ nee gyima kpalɛ zo amaa yealie duma. Ɔka kɛ: “Me adwenle bɔle ɔ bo kɛ ɔfi sunsum nu ninyɛne zo. Noko, menwunle kɛ debie ɛlɛminli wɔ me ɛbɛlabɔlɛ nu, debie mɔɔ anwo hyia kpalɛ tɛla me gyima la. Ɔti, menvale me adwenle menziele Gyihova ɛzonlenlɛ zo bieko.” Ɔvi mekɛ zɔhane, Reylene ɛmaa ye neazo ɛhile kɛ ɔlɛ Gyihova ɛwɔkɛ mɔɔ wɔ Mateyu 6:33, 34 la anu diedi. Ɔka kɛ: “Meze ye wienyi kɛ Gyihova banlea me!” Bie a ɛze menli mɔɔ ɛlɛyɛ neazo zɛhae la bie mɔ wɔ wɔ asafo ne anu. Asoo debie ɛnga yɛ kɛ yɛzukoa nɔhavoma ɛhye mɔ wɔ mekɛ mɔɔ bɛlɛtoa Kelaese la ɔ?​—1 Kɔl. 11:1; 2 Tɛs. 3:7.

NYIA “KELAESE ADWENLE NE” BIE

15, 16. (a) Amaa yɛayɛ kɛ Kelaese la, duzu a ɔwɔ kɛ yɛyɛ a? (b) Kɛ ɔkɛyɛ na yɛanyia “Kelaese adwenle” ne bie ɛ?

15 Kɛ ɔkɛyɛ na yɛdayɛ mumua ne yɛahola yɛazukoa Kelaese ɛ? Baebolo ne ka ye wɔ 1 Kɔlentema 2:16 kɛ yɛnyia “Kelaese adwenle” ne bie. Yɛɛ Wulomuma 15:5 ka kɛ, yɛnyia “adwenle ko ne ala mɔɔ ɛnee Kelaese lɛ la bie.” Ɔti amaa yɛayɛ kɛ Kelaese la, ɔwɔ kɛ yɛsukoa kɛ yɛbadwenle, yɛade nganeɛ na yɛayɛ yɛ ninyɛne kɛ ɔdaye la. Gyisɛse dwenlenle agɔnwolɛvalɛ mɔɔ ɔ nee Nyamenle lɛ la anwo ɔdɛlale debie biala. Ɔti saa yɛsukoa Gyisɛse a, ɔbamaa yɛayɛ kɛ Gyihova la. Yemɔti a nwolɛ hyia kɛ yɛbanyia Gyisɛse adwenle ne bie la.

16 Kɛzi yɛbahola yɛayɛ ɛhye ɛ? Gyisɛse ɛdoavolɛma ne nwunle nwanwane gyima mɔɔ ɔyɛle, bɛdiele ɛdendɛlɛ mɔɔ ɔmaanle, bɛnwunle kɛzi ɔ nee menli ngakyile lile nee kɛzi ɔvale Nyamenle ngyinlazo ɔbɔle ye ɛbɛla la. Bɛhanle kɛ: “Yɛdi ninyɛne mɔɔ ɔyɛle . . . la kɔsɔɔti anwo daselɛ.” (Gyi. 10:39) Noko yɛmɛ yɛngola yɛnva yɛ nye yɛnnwu ye. Noko yɛlɛ Edwɛkpa mbuluku ne mɔ mɔɔ boa yɛ ɔmaa yɛnwu ye kpalɛ la. Saa yɛkenga Mateyu, Maake, Luku nee Dwɔn mbuluku ne mɔ na yɛdwenledwenle nwo a, ɔbamaa yɛanwu kɛzi Gyisɛse dwenle la kpalɛ. Ɛhye baboa yɛ amaa yɛali “ɔ gyakɛ anzi pɛpɛɛpɛ” na “yɛava adwenle ko ne ala yɛaziezie yɛ nwo” kɛmɔ Kelaese yɛle la.​—1 Pita 2:21; 4:1.

17. Saa yɛdwenle kɛ Kelaese a, kɛzi ɔbaboa yɛ ɛ?

17 Saa yɛsukoa kɛ yɛbadwenle kɛ Kelaese a, kɛzi ɔbaboa yɛ ɛ? Kɛmɔ aleɛ kpalɛ maa sonlabaka ne nyia anwosesebɛ la, saa yɛsukoa kɛ yɛbanyia Kelaese adwenle ne bie a, yɛ sunsum nu gyinlabelɛ ne bayɛ kpalɛ. Ngyikyingyikyi, yɛbanwu mɔɔ anrɛɛ Kelaese bayɛ ye wɔ tɛnlabelɛ biala anu la. Ɛhye bamaa yɛazi kpɔkɛ mɔɔ yɛ adwenle ɛnrɛbua yɛ fɔlɛ na Nyamenle anye alie nwo la. Asoo ɛnlie ɛndo nu kɛ nvasoɛ ɛhye mɔ ati, ɔwɔ kɛ ‘ɛsukoa Awulae Gyisɛse Kelaese ɔ’?​—Wlo. 13:14.

18. Duzu a wɔzukoa wɔvi sunsum nu sonla mɔɔ ɛbayɛ mɔɔ yɛzuzu nwolɛ la anu a?

18 Yɛzuzu mɔɔ awie yɛ a ɔkile kɛ ɔle sunsum nu sonla la anwo. Eza yɛnwu kɛ yɛbahola yɛazukoa menli mɔɔ yɛle neazo kpalɛ kɛ sunsum nu menli la. Awieleɛ bɔkɔɔ ne, yɛzukoa kɛzi awie nyia “Kelaese adwenle” ne bie a, ɔbamaa yeanyia anyuhɔlɛ kɛ sunsum nu sonla la. Noko, ninyɛne dɔɔnwo wɔ ɛkɛ mɔɔ yɛbahola yɛazukoa a. Kɛ neazo la, kɛ ɔkɛyɛ na yɛanwu ye kɛ yɛ sunsum nu gyinlabelɛ ne le kpalɛ ɛ? Duzu bieko a yɛbahola yɛayɛ amaa yɛanyia ye a? Na kɛzi yɛ sunsum nu gyinlabelɛ ne ka yɛ ɛbɛlabɔlɛ alehyenlɛ biala ɛ? Edwɛkɛ mɔɔ doa zo la babua kpuya ɛhye mɔ.