Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

Nyia Anyuhɔlɛ Kɛ Sunsum Nu Sonla!

Nyia Anyuhɔlɛ Kɛ Sunsum Nu Sonla!

“Bɛhɔ zo bɛmaa sunsum ne ɛhile bɛ adenle.”​—GAL. 5:16.

EDWƐNE: 22, 75

1, 2. Duzu a adiema nrenyia ko nwunle ye wɔ ye sunsum nu gyinlabelɛ nwo a? Duzu a ɔyɛle ye wɔ nwo a?

BƐZƆNENLE Robert la ɛnee ɔtɛnyianle ɛvolɛ 20, noko yeanva nɔhalɛ ne anyebolo zo. Ɔka kɛ: “Meanyɛ ɛtane biala, noko ɛnee me ahonle ɛnle mɔɔ meyɛ la anu. Ɛnee ɔle kɛ asɛɛ me nwo yɛ se wɔ sunsum nu, mekɔ debiezukoalɛ ne amuala, ɔyɛ a meyɛ adekpakyelɛ boavolɛ wɔ ɛvolɛ ne anu. Noko, ɛnee debie bie ɛlɛminli.”

2 Robert mumua ne annwu nvonleɛ ne kɔkpula kɛ ɔgyale la anzi. Ɔyɛ a, ɔ nee ɔ ye biza bɛ nwo Baebolo nu kpuya. Ɔ ye ze Baebolo ne anu kpalɛ, ɔti ɔkola ɔbua kpuya ne mɔ, noko fane dɔɔnwo ne ala Robert ɛnnwu mɔɔ ɔka a, na ɛnee ɔyɛ ye nyiane. Ɔka kɛ: “Ɛbaha kɛ menze ɛhwee. Mendwenlenle nwolɛ kɛ, ‘Saa mebahola meaboa me ye wɔ sunsum nu a, ɛnee ɔwɔ kɛ meyɛ nwolɛ debie.’” Na Robert yɛle zɔ. Ɔka kɛ: “Menzukoale Baebolo ne too mendele mɔɔ nuhua edwɛkɛ ngakyile ne mɔ abo kile la. Menyianle ndelebɛbo, na mɔɔ hyia kpalɛ la, me nee Gyihova agɔnwolɛvalɛ ne yɛle kpalɛ.”

3. (a) Duzu a yɛkola yɛsukoa yɛfi Robert edwɛkɛ ne anu a? (b) Ninyɛne titili boni mɔ a yɛbazuzu nwo kɛkala a?

3 Yɛbahola yɛazukoa debie yɛavi Robert edwɛkɛ ne anu. Bie a yɛlɛ Baebolo ne anu ndelebɛbo bie yɛɛ yɛkɔ debiezukoalɛ dahuu, noko ninyɛne ɛhye mɔ ɛngile kɛ yɛle sunsum nu menli. Anzɛɛ bie a yɛnyi yɛyɛ sunsum nu menli dɛbadɛba, noko saa yɛneɛnlea yɛ nwo nu a yɛbanwu ninyɛne bie mɔ mɔɔ yɛbahola yɛanyia anyuhɔlɛ wɔ nu a. (Fel. 3:16) Amaa yɛahɔ zo yɛanyia anyuhɔlɛ la, yɛbabua kpuya titili nsa wɔ edwɛkɛ ɛhye anu: (1) Duzu a baboa yɛ amaa yɛanwu kɛzi yɛ sunsum nu gyinlabelɛ ne de la ɛ? (2) Duzu a ɔwɔ kɛ yɛyɛ na yɛ nwo ahɔ zo ayɛ se kpalɛ wɔ sunsum nu ɛ? (3) Saa yɛ sunsum nu gyinlabelɛ le kpalɛ a, kɛzi ɔbaboa yɛ alehyenlɛ biala ɛ?

ƆWƆ KƐ YƐNEƐNLEA YƐ NWO NU

4. Nwane mɔ a folɛdulɛ mɔɔ wɔ Ɛfɛsɛsema 4:23, 24 la fale bɛ nwo a?

4 Mɔɔ yɛrayɛle Nyamenle azonvolɛ la, yɛyɛle nzenzaleɛ. Nzenzaleɛ ɛhye hanle yɛ ɛbɛlabɔlɛ kɔsɔɔti. Na yeamba awieleɛ wɔ mekɛ mɔɔ bɛzɔnenle yɛ la. Bɛha bɛhile yɛ kɛ yɛhɔ zo yɛyɛ “fofolɛ wɔ tumi ne mɔɔ kile [yɛ] adwenle ne adenle la anu.” (Ɛfɛ. 4:23, 24) Kɛmɔ yɛ muala yɛnli munli la ati, ɔwɔ kɛ yɛkɔ zo yɛyɛ nzenzaleɛ. Menli mɔɔ ɛva ɛvolɛ dɔɔnwo ɛzonle Gyihova bɔbɔ la ɔwɔ nea bɛ sunsum nu gyinlabelɛ ne kpalɛ.​—Fel. 3:12, 13.

5. Kpuya boni mɔ a baboa yɛ amaa yɛanleɛnlea yɛ nwo nu a?

5 Amaa yɛ sunsum nu gyinlabelɛ ne ayɛ kpalɛ dahuu la, ɔwɔ kɛ yɛneɛnlea yɛ nwo nu. Saa yɛle ngakula o anzɛɛ mgbanyinli o, ɔwɔ kɛ yɛbiza yɛ nwo kpuya ɛhye mɔ: ‘Menwu nzenzaleɛ mɔɔ kile kɛ melɛyɛ sunsum nu sonla ɔ? Melɛbɔ mɔdenle kɛ mebayɛ kɛ Kelaese la ɔ? Duzu a me subane nee mɔɔ meyɛ ye wɔ debiezukoalɛ bo la da ye ali a? Duzu a me adawubɔlɛ maa bɛnwu ye kɛ nwolɛ hyia me wɔ me ɛbɛlabɔlɛ nu a? Duzu a kɛzi mesukoa debie, mesiezie me nwo anzɛɛ meyɛ ye wɔ folɛdulɛ nwo la maa bɛnwu ye wɔ me nwo a? Saa meyia sɔnea a, kɛzi meyɛ me nyɛleɛ ɛ? Mele Kilisienenli mɔɔ yenyi ɔ?’ (Ɛfɛ. 4:13) Saa yɛdwenle kɛzi yɛbabua kpuya ɛhye mɔ la anwo a, ɔbaboa yɛ yeamaa yɛanwu kɛzi yɛ sunsum nu gyinlabelɛ de la.

6. Amaa yɛanwu kɛzi yɛ sunsum nu gyinlabelɛ ne de la, ɔdwu mekɛ ne bie a duzu a yɛbahyia a?

6 Amaa yɛanwu kɛzi yɛ sunsum nu gyinlabelɛ ne de la, ɔdwu mekɛ ne bie a yɛbahyia awie mɔ moalɛ. Ɛzoanvolɛ Pɔɔlo hanle kɛ, nwonane nu sonla ɛnde ɔ bo kɛ, kɛzi ɔbɔ ye ɛbɛla la ɛmmaa Nyamenle anye ɛnlie. Noko, sunsum nu sonla te kɛzi Nyamenle nwu ninyɛne la abo. Ɔze kɛ Gyihova anye ɛnlie nwonane afoa nu ninyɛne nzi ɛlilɛ nwo. (1 Kɔl. 2:14-16; 3:1-3) Asafo nu mgbanyima mɔɔ lɛ Kelaese adwenle ne bie la ta nwu sɛkɛlɛneɛ mɔɔ kile kɛ awie ɛlɛbɔ ye ɛbɛla kɛ nwonane nu sonla la na bɛboa ye. Saa bɛtwe yɛ adwenle bɛsie zo a, asoo yɛdie bɛ folɛdulɛ ne yɛto nu na yɛfa yɛyɛ gyima? Saa yɛyɛ zɔ a, ɛnee yɛlɛkile kɛ yɛkulo kɛ yɛ sunsum nu gyinlabelɛ ne yɛ kpalɛ.​—Nol. 7:5, 9.

NYIA SUNSUM NU ANYUHƆLƐ

7. Duzu ati a Baebolo nu ndelebɛbo ala ɛnrɛmaa yɛnrɛyɛ sunsum nu sonla ɛ?

7 Kakye kɛ, Baebolo ne anu ndelebɛbo ala ɛnrɛmaa yɛnrɛyɛ sunsum nu sonla. Belemgbunli Sɔlɔmɔn nyianle Gyihova ndenle ne mɔ anwo ndelebɛbo dɔɔnwo. Ye edwɛkɛ rabokale Baebolo ne anwo. Noko awieleɛ bɔkɔɔ ne, yeanli nɔhalɛ yeammaa Gyihova kɛ sunsum nu sonla. (1 Arl. 4:29, 30; 11:4-6) Ɔti, duzu bieko a ɔwɔ kɛ yɛnyia yɛboka Baebolo nu ndelebɛbo nwo a? Ɔwɔ kɛ yɛkɔ zo yɛnyia sunsum nu anyuhɔlɛ. (Kɔl. 2:6, 7) Noko kɛzi yɛbayɛ ye ɛ?

8, 9. (a) Duzu a baboa yɛ amaa yɛ diedi nu amia ɛ? (b) Duzu ati a yɛsukoa debie na yɛdwenledwenle nwo a? (Nea mɔlebɛbo nvoninli ne.)

8 Pɔɔlo zele ɛvoya mɔɔ limoa Kilisienema kɛ ‘bɛbɔ mɔdenle bɛnyi sunsum nu.’ (Hib. 6:1) Amaa yɛdayɛ noko yɛava Pɔɔlo folɛdulɛ ne yɛali gyima la, duzu a ɔwɔ kɛ yɛyɛ a? Debie ko mɔɔ anwo hyia la a le kɛ yɛbazukoa Bɛzie Bɛ Nwo Wɔ Nyamenle Ɛhulolɛ Ne Anubuluku ne. Buluku zɔhane mɔɔ ɛbazukoa la bamaa wɔanwu kɛzi ɛbava Baebolo ngyinlazo wɔali gyima wɔ wɔ ɛbɛlabɔlɛ nu la. Saa wɔzukoa buluku zɔhane wɔwie dɛba a, ɛbahola wɔazukoa ninyɛne gyɛne mɔɔ bamaa wɔ diedi ne anu amia la ɔ? (Kɔl. 1:23) Asoo ɛfa asɔneyɛlɛ ɛdwenledwenle kɛzi ɛbava mɔɔ ɛlɛsukoa la wɔabɔ wɔ ɛbɛla la anwo?

9 Kakye kɛ mekɛ mɔɔ yɛlɛsukoa na yɛlɛdwenledwenle nwo la, ɔwɔ kɛ yɛmaa ɔyɛ yɛ bodane kɛ yɛbayɛ mɔɔ sɔ Gyihova anye la na yɛali ye mɛla ne mɔ azo. (Edw. 40:8; 119:97) Mekɛ ko ne ala, ɔwɔ kɛ yɛbɔ mɔdenle kɛ yɛbagyakyi ninyɛne mɔɔ ɔmmaa yɛnnyia anyuhɔlɛ wɔ sunsum nu la.​—Tae. 2:11, 12.

10. Duzu a mgbavolɛ nee mbɛlɛra bahola ayɛ amaa bɛanyia anyuhɔlɛ wɔ sunsum nu a?

10 Saa ɛle kpavolɛ anzɛɛ bɛlɛra a, asoo wɔva sunsum nu bodane wɔzie ɛ nye zo? Adiema nrenyia bie mɔɔ wɔ Bɛtɛle la ɛva ɛyɛ ye subane kɛ saa ɔkɔ maangyebakyi nyianu a, ɔ nee menli mɔɔ bɛbazɔne bɛ la bali adwelie kolaa na bɛabɔ gyimalilɛ ne abo. Bɛ nuhua dɔɔnwo le mgbavolɛ nee mbɛlɛra. Adiema ne biza bɛ sunsum nu bodane mɔɔ bɛva bɛzie bɛ nye zo la. Bɛ nuhua dɔɔnwo mualɛ kile kɛ bɛze mɔɔ bɛkulo kɛ bɛyɛ bɛsonle Gyihova la​—le kɛ dahuu ɛzonlenlɛ gyima ne foa gyɛne mɔɔ bɛbayɛ anzɛɛ bɛazonle wɔ ɛleka mɔɔ bɛhyia Belemgbunlililɛ nolobɔlɛma dɔɔnwo la. Noko, ɔyɛ a bɛ nuhua bie mɔ ɛnnwu mɔɔ bɛka a. Asoo yemɔ bahile kɛ bɛte nganeɛ kɛ ɔngyia kɛ bɛfa sunsum nu bodane bɛsie bɛ nye zo ɔ? Kɛ kpavolɛ anzɛɛ bɛlɛra la, biza ɛ nwo kɛ: ‘Asoo mefa me nwo mewula sunsum nu gyimalilɛ nu ɔluakɛ me awovolɛ anye la kɛ mebayɛ zɔ la ati ɔ? Asoo melɛbikye Nyamenle ɔlua agɔnwolɛvalɛ mɔɔ me nee ye banyia la azo ɔ?’ Nɔhalɛ nu, tɛ mgbavolɛ nee mbɛlɛra angome a bɛtu bɛ folɛ kɛ bɛva sunsum nu bodane bɛzie bɛ nye zo a. Saa yɛnyia bodane zɛhae a ɔbaboa yɛ kɔsɔɔti kɛ Gyihova azonvolɛ la, amaa yɛ sunsum nu gyinlabelɛ ne ayɛ kpalɛ.​—Nol. 12:1, 13.

11. (a) Amaa yɛanyia sunsum nu anyuhɔlɛ kpalɛ la, duzu a ɔwɔ kɛ yɛyɛ a? (b) Baebolo nu neazo boni a yɛbahola yɛazukoa a?

11 Saa yɛnwu ɛleka mɔɔ ɔwɔ kɛ yɛnyia anyuhɔlɛ wɔ nu la yɛwie a, ɔwɔ kɛ yɛyɛ ninyɛne mɔɔ baboa yɛ amaa yɛanyia anyuhɔlɛ la. Sunsum nu sonla mɔɔ yɛbayɛ la anwo hyia kpalɛ. Nɔhalɛ nu, ɔle ngoane nee ewule edwɛkɛ. (Wlo. 8:6-8) Noko, ɔngile kɛ ɔwɔ kɛ yɛdi munli na yɛahola yɛanyia anyuhɔlɛ wɔ sunsum nu. Gyihova sunsum ne kola boa yɛ ɔmaa yɛyɛ nzenzaleɛ mɔɔ fɛta la. Noko, ɔwɔ kɛ yɛbɔ mɔdenle. Mɔɔ John Barr mɔɔ ɛnee boka Neazo Eku ne anwo ka Luku 13:24 anwo edwɛkɛ mekɛ bie la, ɔhanle kɛ, “Menli dɔɔnwo ɛngola ɔluakɛ bɛmbɔ mɔdenle kpalɛ kɛ bɛbanyi.” Ɔwɔ kɛ yɛyɛ kɛ Gyekɔbo mɔɔ nee anwumabɔvolɛ ne pelele too ɔnyianle nyilalɛ la. (Mɔl. 32:26-28) Baebolo ɛzukoalɛ kola yɛ anyelielɛ, noko ɔnle kɛ yɛmaa yɛ nye da kɛ Baebolo ne bayɛ kɛ nwɔra buluku mɔɔ bɛkenga bɛdielie bɛ nye la. Ɔwɔ kɛ yɛbɔ mɔdenle kɛ yɛbanwu sunsum nu ninyɛne dɔɔnwo mɔɔ baboa yɛ la.

12, 13. (a) Duzu a baboa yɛ amaa yɛava Wulomuma 15:5 yɛali gyima ɛ? (b) Kɛzi ɛzoanvolɛ Pita neazo nee ye folɛdulɛ ne baboa yɛ ɛ? (d) Duzu a ɛbahola wɔayɛ amaa wɔanyia anyuhɔlɛ wɔ sunsum nu ɛ? (Nea ɛlɛka, “ Mɔɔ Ɛyɛ A Ɔbamaa Wɔanyi Sunsum Nu La.”)

12 Mekɛ mɔɔ yɛlɛbɔ mɔdenle kɛ yɛbanyia sunsum nu anyuhɔlɛ la, sunsum nwuanzanwuanza ne bamaa yɛahola yeahakyi yɛ adwenle. Ɔlua sunsum ne moalɛ zo, ngyikyingyikyi yɛbabɔ ɔ bo kɛ yɛdwenle kɛ Kelaese la. (Wlo. 15:5) Bieko, ɔbaboa yɛ yeamaa yɛadu nwonane nu atiakunluwɔzo bo na yɛagyakyi subane biala mɔɔ Nyamenle anye ɛnlie nwo la. (Gal. 5:16, 22, 23) Saa yɛnwu kɛ yɛlɛfa yɛ adwenle yɛazie nwonane afoa nu ninyɛne anzɛɛ anyelielɛ zo a, ɔnle kɛ yɛ sa nu to. Ɔwɔ kɛ yɛkɔ zo yɛsɛlɛ Gyihova kɛ ɔboa yɛ ɔmaa yɛdwenle ninyɛne mɔɔ le kpalɛ la anwo. (Luku 11:13) Kakye ɛzoanvolɛ Pita. Fane dɔɔnwo ne ala, yeanyɛ ye debie kɛ sunsum nu sonla. (Mat. 16:22, 23; Luku 22:34, 54-62; Gal. 2:11-14) Noko yeammaa ɔ sa nu ando. Ngyikyingyikyi, ɔlua Gyihova moalɛ zo, Pita nyianle Kelaese adwenle ne bie. Yɛbahola yɛayɛ zɔ.

13 Nɔhalɛ nu, nzinlii, Pita diedianle ninyɛne titili bie mɔ mɔɔ yɛbahola yɛayɛ nwolɛ gyima la. (Kenga 2 Pita 1:5-8.) Mekɛ mɔɔ yɛlɛbɔ “mɔdenle biala” kɛ yɛbanyia subane le kɛ bɛnwozohomolɛ, abotane, mediema ɛlɔlɛ la ɔbaboa yɛ yeamaa yɛahɔ zo yɛanyia anyuhɔlɛ kɛ sunsum nu menli. Duzu ati a ɛmbiza ɛ nwo dahuu kɛ, ‘Duzu a mebahola meayɛ nwolɛ gyima ɛnɛ, amaa meanyia anyuhɔlɛ wɔ sunsum nu ɛ?’

FA BAEBOLO NGYINLAZO YƐ GYIMA DAHUU

14. Saa yɛyɛ sunsum nu menli a, kɛzi ɔbaha yɛ ɛbɛlabɔlɛ ɛ?

14 Saa yɛnyia Kelaese adwenle ne bie a, ɔbaha yɛ ɛdendɛlɛ nee yɛ nyɛleɛ wɔ gyima anzɛɛ sukulu nu yɛɛ kpɔkɛ mɔɔ yɛsi ye alehyenlɛ biala la. Kpɔkɛzilɛ zɔhane mɔ bahile kɛ yɛkulo kɛ yɛtoa Kelaese. Kɛ sunsum nu menli la, yɛngulo kɛ debie biala sɛkye agɔnwolɛvalɛ mɔɔ yɛ nee yɛ anwuma Selɛ ne lɛ la. Saa yɛyia sɔnea ngakyile a, yɛ subane mɔɔ le kɛ Kelaese ɛdeɛ ne la bamaa yɛakpo bɛ. Saa yɛlɛsi kpɔkɛ bie a, yɛbagyinla na yɛabiza yɛ nwo kpuya ɛhye mɔ: ‘Baebolo ngyinlazo boni mɔ a baboa me amaa meazi kpɔkɛ a? Duzu a anrɛɛ Kelaese bayɛ wɔ tɛnlabelɛ ɛhye anu a? Kpɔkɛzilɛ boni a bazɔ Gyihova anye a?’ Amaa yɛatete yɛ nwo na yɛadwenle wɔ adenle ɛhye azo la, bɛmaa yɛva tɛnlabelɛ ɛhye mɔ kɛ neazo. Wɔ neazo ko biala anu, yɛbanwu Ngɛlɛlera ne anu ngyinlazo mɔɔ baboa yɛ amaa yɛazi kpɔkɛ kpalɛ la.

15, 16. Maa kɛzi Kelaese adwenle mɔɔ yɛbanyia ye la bamaa yɛazi (a) awie mɔɔ yɛkulo kɛ yɛgya ye nee (b) yɛ agɔnwolɛvalɛ nwo kpɔkɛ la.

15 Awie mɔɔ ɛkulo kɛ ɛgya ye la. Ngɛlɛlera ne anu ngyinlazo ne wɔ 2 Kɔlentema 6:14, 15. (Kenga.) Pɔɔlo edwɛkɛ ne kile kɛ agɔnwolɛvalɛ biala ɛnle sunsum nu sonla nee nwonane nu sonla avinli. Kɛzi ɛhye fale awie mɔɔ ɛkulo kɛ ɛgya ye la anwo ɛ?

16 Agɔnwolɛvalɛ. Yɛ Ngɛlɛlera ne anu ngyinlazo ne mɔɔ wɔ 1 Kɔlentema 15:33 la nzonlɛ. (Kenga.) Sunsum nu sonla nee menli mɔɔ bahola azɛkye ye sunsum nu gyinlabelɛ ne la ɛnrɛdu. Dwenle kɛzi ɛbahola wɔava ngyinlazo ɛhye wɔali gyima wɔ tɛnlabelɛ ngakyile nu la anwo. Kɛ neazo la, kɛzi ɛhye fale Yintanɛte zo agɔnwolɛvalɛ nwo ɛ? Anzɛɛ saa menli mɔɔ ɛnze bɛ la to ɛsalɛ fɛlɛ wɔ kɛ ɛmaa bɛli nwɔhoa wɔ Yintanɛte ne azo a, duzu a ɔwɔ kɛ ɛyɛ a?

Me kpɔkɛzilɛ bamaa meanyia sunsum nu anyuhɔlɛ ɔ? (Nea ɛdendɛkpunli 17)

17-19. Saa ɛle sunsum nu sonla a, kɛzi ɔbaboa wɔ yeamaa (a) wɔakpo ninyɛne mɔɔ nvasoɛ ɛnle zo la ɛ? (b) wɔava bodane wɔazie ɛ nye zo ɛ? (d) wɔali butule nwo gyima ɛ?

17 Gyimalilɛ ngakyile mɔɔ ɔmmaa bɛnyia anyuhɔlɛ wɔ sunsum nu. Kɔkɔbɔlɛ ne wɔ Pɔɔlo edwɛkɛ mɔɔ ɔhɛlɛle ɔ mediema Kilisienema la anu. (Kenga Hibuluma 6:1.) Duzu a le “gyima funli” mɔɔ ɔwɔ kɛ yɛtwe yɛ nwo yɛfi nwo a? Ɛhye mɔ a le gyimalilɛ ngakyile mɔɔ nvasoɛ ɛnle zo mɔɔ bɛmmaa yɛnnyia anyuhɔlɛ wɔ sunsum nu la. Ngyinlazo ɛhye bahola aboa yɛ amaa yɛabua kpuya ngakyile mɔɔ yɛbiza yɛ nwo wɔ ɛbɛlabɔlɛ nu le kɛ: ‘Asoo nvasoɛ wɔ gyimayɛlɛ ɛhye azo anzɛɛ nvasoɛ ɛnle zo? Asoo ɔwɔ kɛ mefa me nwo mewula gyima ɛhye anu? Duzu ati a ɔnle kɛ mefa me nwo mewula eku bie mɔɔ bɛlɛbɔ mɔdenle kɛ bɛbamaa ewiade tɛnlabelɛ ne ayɛ kpalɛ la anu ɛ?’

Me kpɔkɛzilɛ bamaa meava sunsum nu bodane ngakyile meazie me nye zo ɔ? (Nea ɛdendɛkpunli 18)

18 Sunsum nu bodane ngakyile. Bodane mɔɔ ɔwɔ kɛ yɛfa yɛsie yɛ nye zo la anwo folɛdulɛ kpalɛ wɔ Gyisɛse Boka Zo Ɛdendɛlɛ ne anu. (Mat. 6:33) Sunsum nu sonla fa sunsum nu bodane sie ɔ nye zo. Yɛkakye ngyinlazo ɛhye a, ɔbaboa yɛ amaa yɛabua kpuya le kɛ: ‘Saa mewie sukunwiɔ a, ɔwɔ kɛ mekɔ Yunivɛsiti ɔ? Asoo ɔwɔ kɛ medie gyima bie meto nu ɔ?’

Me kpɔkɛzilɛ bamaa meakpondɛ anzodwolɛ’ ɔ? (Nea ɛdendɛkpunli 19)

19 Butule. Kɛzi folɛ mɔɔ Pɔɔlo dule Wulomu asafo ne la boa yɛ ɔmaa yɛdi butule nwo gyima ɛ? (Wlo. 12:18) Kɛ Kelaese ɛdoavolɛma la, yɛbɔ mɔdenle kɛ yɛ nee “menli kɔsɔɔti [kɛdɛnla] anzodwolɛ nu.” Saa awie fa butule toa yɛ a, kɛzi yɛyɛ yɛ nyɛleɛ ɛ? Ɔyɛ se kɛ yɛbala ndelebɛbo ali, anzɛɛ bɛze yɛ kɛ yɛle menli mɔɔ “bɛkpondɛ anzodwolɛ” ɔ?​—Gye. 3:18.

20. Kɛmɔti a ɛkulo kɛ ɛnyia anyuhɔlɛ wɔ sunsum nu a?

20 Ɛhye mɔ le neazo ekyii mɔɔ kile kɛ Baebolo nu neazo bahola aboa yɛ amaa yɛazi kpɔkɛ mɔɔ kile kɛ Nyamenle sunsum ne a kile yɛ adenle la. Saa yɛle sunsum nu menli a, ɔbamaa yɛ nye alie dahuu na yɛ kunlu adwo yɛ nwo. Robert mɔɔ yɛhanle ɔ nwo edwɛkɛ wɔ mɔlebɛbo ne la ka kɛ: “Mɔɔ me nee Gyihova nyianle agɔnwolɛvalɛ kpalɛ la, menyɛle kunli nee selɛ kpalɛ. Me kunlu dwole me nwo yɛɛ me nye liele.” Saa yɛfa yɛsie yɛ nye zo kɛ yɛbanyia anyuhɔlɛ wɔ sunsum nu a, yɛbanyia nyilalɛ ko ne ala bie. Kɛ sunsum nu menli la, yɛbanyia ɛbɛlabɔlɛ mɔɔ yɛ ahunlundwolɛ kɛkala yɛɛ “nɔhalɛ ngoane ne” mɔɔ bara la.​—1 Tim. 6:19.