Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

Nwu Ngakyile Mɔɔ Wɔ Menli Nu La

Nwu Ngakyile Mɔɔ Wɔ Menli Nu La

“Bɛbanwu ngakyile mɔɔ wɔ sonla mɔɔ di pɛlepɛle nee mɔɔ yɛ amumuyɛ la avinli la.”​—MAL. 3:18.

EDWƐNE: 127, 101

1, 2. Duzu ngyegyelɛ a Nyamenle menli yia ye ɛnɛ a? (Nea mɔlebɛbo nvoninli ne mɔ.)

DƆKETAMA nee nɛɛsema dɔɔnwo yɛ bɛdabɛ mɔɔ bɛnyia ewulenzane la ayile. Bɛnea bɛ wuliravolɛma ne, ɔluakɛ bɛkulo kɛ bɛboa bɛ. Noko akee, mekɛ mɔɔ bɛlɛyɛ ɛhye la, ɔwɔ kɛ bɛdabɛ mumua ne bɛbɔ bɛ nwo bane amaa ewule ne bie anga bɛ. Zɔhane ala a, yɛdayɛ noko yɛ nee menli mɔɔ bɛ nyɛleɛ nee bɛ subane nee Baebolo ngyinlazo ɛnnyia la de na yɛ nee bɛ yɛ gyima a. Ɛhye kola yɛ ngyegyelɛ maa yɛ.

2 Wɔ mekɛ ɛhye mɔɔ li awieleɛ la anu, menli mɔɔ ɛngulo Nyamenle la bu bɛ nye gua ye ngyinlazo mɔɔ fale kpalɛ nee ɛtane nwo la azo. Kɛlata mɔɔ tɔ zo nwiɔ mɔɔ ɛzoanvolɛ Pɔɔlo hɛlɛle hɔmaanle Timote la ka subane mɔɔ menli mɔɔ bɛhwe bɛ nwo bɛvi Nyamenle anwo bala ye ali dɔɔnwo wɔ mekɛ mɔɔ awieleɛ ne ɛlɛbikye la. (Kenga 2 Timote 3:1-5, 13.) Subane ɛhye mɔ mɔɔ ɛbu la bahola azi yɛ nwo, noko bɛdabɛ mɔɔ bɛda subane nee nyɛleɛ ɛhye mɔ ali la bahola anyia yɛ nwo zo tumi. (Mrɛ. 13:20) Wɔ edwɛkɛ ɛhye anu, yɛbazuzu kɛzi subane mɔɔ menli bala ye ali wɔ awieleɛ mekɛ ɛhye anu la le ngakyile fi subane mɔɔ Nyamenle menli bala ye ali la anwo. Eza yɛbanwu kɛzi yɛbabɔ yɛ nwo bane yɛavi subane ɛtane nwo wɔ mekɛ mɔɔ yɛlɛkilehile bɛ Gyihova anwo debie la.

3. Nwane mɔ a subane mɔɔ wɔ 2 Timote 3:2-5 la fale bɛ nwo a?

3 Ɛzoanvolɛ Pɔɔlo hɛlɛle kɛ, “wɔ mekɛ mɔɔ li awieleɛ la anu, mekɛ mɔɔ anu yɛ se la bara.” Akee ɔdiedianle subane ɛtane 19 mɔɔ menli bala ye ali wɔ mekɛ ɛhye anu la. Subane mɔɔ ɔdiedianle la le kɛ mɔɔ wɔ Wulomuma 1:29-31 la, noko Pɔɔlo vale edwɛkɛ agbɔkɛ bie mɔ lile gyima wɔ Timote kɛlata ne anu mɔɔ ɛnle Kilisiene Giliki Ngɛlɛlera ne ɛleka gyɛne la. Mɔɔ Pɔɔlo tiedia subane ɛtane ne mɔ la, ɔhanle kɛ “menli bayɛ . . . ” Noko tɛ awie biala a da zɛhae subane ne mɔ bie ali a. Kilisienema da subane ngakyile ali.​—Kenga Malakae 3:18.

KƐZI YƐBU YƐ NWO LA

4. Saa bɛka kɛ awie tu ɔ nloa nu a, ɔkile duzu?

4 Mɔɔ ɔhanle kɛ menli dɔɔnwo bayɛ angomedi nee ezukoa nwo anyebolo ɔwiele la, Pɔɔlo eza hɛlɛle kɛ, anwomemaazo, adubɛnwo anzɛɛ bɛ nloa nu mɔɔ bɛtu la le subane mɔɔ maa awie te nganeɛ kɛ ɔ nwo hyia tɛla awie mɔ ɔlua ye anwofɛlɛko, mɔɔ ɔkola ɔyɛ, ninyɛne mɔɔ ɔlɛ anzɛɛ dibilɛ mɔɔ ɔlɛ la ati. Menli mɔɔ lɛ subane ɛhye mɔ la kulo kɛ bɛkanvo bɛ na bɛyeyɛ bɛ. Abɔlɔba ko hɛlɛle ɛhye vanenle awie mɔɔ ɔle mgbanyizonle la anwo kɛ: “Wɔ ye ahonle nu, ɔlɛ afɔlemokyea ekyi bie wɔ ɛkɛ mɔɔ ɔbɔ ɔ ti aze ɔmaa ɔ nwo.” Bie mɔ ɛha kɛ, bɛkyi awie mɔɔ ɔle mgbanyizonle la, menli mɔɔ bɛle anwomemaazo bɔbɔ la nwu kɛ awie le mgbanyizonle a bɛ nye ɛnlie ɔ nwo.

5. Kɛzi nɔhavoma bie mɔ bɔbɔ yɛle anwomemaazo ɛ?

5 Gyihova kyi anwomemaazo. Ɔkyi “anyehoanlɛ ɛbulɛ.” (Mrɛlɛbulɛ 6:16, 17) Anwomemaazo twe menli fi Nyamenle anwo. (Edw. 10:4) Ɔle Abɔnsam subane. (1 Tim. 3:6) Noko, ɔyɛ alɔbɔlɛ kɛ Nyamenle nɔhalɛ azonvolɛ bie mɔ yɛle anwomemaazo. Dwuda belemgbunli Ɛzaya lile nɔhalɛ mekɛ tendenle. Noko, Baebolo ne ka kɛ: “Mɔɔ ye tumi ne wiele kpole yɛ la, Ɛzaya memanle ɔ nwo zo na ɔzɛkyele ɔ nwo. Ɔbɔle adalɛ ɔhilele [Gyihova] ye Nyamenle ne na ɔhɔwolole [Gyihova] Ɛzonlenlɛ Sua ne anu kɛ ɔkakpu ɛyɛlɛ wɔ ɛyɛlɛ azukponle ne azo.” Nzinlii, Belemgbunli Hɛzikaya noko yɛle mgbanyizonle wɔ mekɛ ekyi bie anu.​—2 Ek. 26:16; 32:25, 26.

6. Duzu a anrɛɛ ɔbahola yeamaa Devidi amemaa ɔ nwo zo a, noko kɛmɔti a yeanyɛ zɔ ɛ?

6 Menli bie mɔ yɛ anwomemaazo ɔluakɛ bɛ nwo yɛ fɛ, bɛlie duma, bɛze edwɛne to, bɛ nwo yɛ se anzɛɛ bɛlɛ dibilɛ. Tɛ ahyɛlɛdeɛ ɛhye mɔ ko ala a ɛnee Devidi lɛ a, emomu ɔ muala; noko ɔbɛlɛle ɔ nwo aze wɔ ye ngoane mekɛ kɔsɔɔti anu. Mɔɔ Devidi hunle Golayate na bɛvale Belemgbunli Sɔɔlo ara raalɛ ne bɛmaanle ye kɛ ɔ ye la, ɔhanle kɛ: “Na mame bɔbɔ a le nwane, yɛɛ wɔ Yizilayɛ maanle ye anu, egya sua nu amra bɔbɔ a le nwane mɔ, kɛ medame menwɔyɛ belemgbunli ara raalɛ ɔ hu a?” (1 Sa. 18:18) Duzu a boale Devidi maanle ɔbɛlɛle ɔ nwo aze a? Devidi nyianle subane, ahyɛlɛdeɛ ngakyile yɛɛ nwolɛ adenle dɔɔnwo ɔluakɛ Nyamenle ‘dole ɔ nye aze’ anzɛɛ bɛlɛle ɔ nwo aze diele ye. (Edw. 113:5-8) Ɛnee Devidi ze kɛ debie kpalɛ biala mɔɔ ɔlɛ la vi Gyihova ɛkɛ.​—Fa toto 1 Kɔlentema 4:7 anwo.

7. Duzu a baboa yɛ amaa yɛabɛlɛ yɛ nwo aze a?

7 Ɛnɛ, Gyihova menli bɔ mɔdenle kɛ bɛbala mɛlɛbɛnwoaze subane ali kɛ mɔɔ Devidi yɛle la. Gyihova mɔɔ le Anwuma Anwumanli ne mɔɔ yɛnwu kɛ ɔbɛlɛ ɔ nwo aze la si yɛ nwo. (Edw. 18:35) Ɔwɔ kɛ yɛtie folɛdulɛ ɛhye mɔɔ vi Nyamenle ɛkɛ la: “Bɛwula anwunvɔnezelɛ, atiakunlukɛnlɛma, mɛlɛbɛnwoaze, bɛtɛɛyɛlɛ, nee abotane.” (Kɔl. 3:12) Eza yɛze kɛ, ɛlɔlɛ ‘ɛndu ɔ nwo, ɔmmemaa ɔ nwo zo.’ (1 Kɔl. 13:4) Saa yɛbɛlɛ yɛ nwo aze a, ɔbamaa menli abikye Gyihova. Kɛ mɔɔ yelɛma kola dua bɛ nyɛleɛ zo nyia bɛ hu mɔ mɔɔ bɛnga edwɛkɛ kpɔkɛ ko bɔbɔ la, zɔhane ala a saa Nyamenle menli bɛlɛ bɛ nwo aze a, ɔbamaa awie mɔ abikye ye a.​—1 Pita 3:1.

KƐZI YƐ NEE AWIE MƆ DI LA

8. (a) Kɛzi bie mɔ bu awovolɛ mɔɔ bɛyɛ bɛ nwo anzosesebɛ ɛnɛ la ɛ? (b) Duzu folɛ a Ngɛlɛlera ne tu ngakula a?

8 Pɔɔlo hilehilele kɛzi menli nee bɛ gɔnwo mɔ bali wɔ mekɛ ɛhye mɔɔ li awieleɛ la anu. Ɔhɛlɛle kɛ, mekɛ mɔɔ li awieleɛ la, ngakula bayɛ bɛ awovolɛ anwo anzosesebɛ. Ɛnɛ, mbuluku, sini nee tɛlevihyɛne gyimalilɛ ngakyile ka maa ɔyɛ kɛ asɛɛ ngakula mɔɔ bɛyɛ bɛ awovolɛ anwo anzosesebɛ la ɛnle ɛtane yɛɛ nvonleɛ biala ɛnle nwo. Alesama ɛnwu nɔhalɛ edwɛkɛ ɛhye ɔvi mekɛ tendenle. Kɛ neazo la, wɔ tete Gilisi, saa awie fa debie bɔ ye awovolɛ a, nwolɛ adenle biala mɔɔ ɔlɛ ye wɔ maanle ne anu la fi ɔ sa. Wulomuma mɛla kile kɛ, saa awie fa debie bɔ ye papa a, ɔle kɛ yehu sonla ala la. Hibulu nee Kilisiene Giliki Ngɛlɛlera ne mɔ tu ngakula folɛ kɛ bɛli bɛ awovolɛ eni.​—Ade. 20:12; Ɛfɛ. 6:1-3.

9. Duzu a baboa ngakula amaa bɛadie bɛ awovolɛ a?

9 Amaa ngakula anyɛ anzosesebɛ la, ɔwɔ kɛ bɛdwenle mɔɔ bɛ awovolɛ ɛyɛ ɛmaa bɛ la anwo. Saa ngakula yɛ zɔ a, ɔbamaa bɛala anyezɔlɛ ali na bɛanyia ɛhulolɛ kɛ bɛbadie bɛ. Saa ngakula ka bɛ awovolɛ anwo edwɛkɛ kpalɛ a, ɔbamaa ngakula gyɛne noko anyia bɛ awovolɛ anwo adwenle kpalɛ. Nɔhalɛ nu, saa awovolɛ ɛnlɛ bɛ mra anwo ɛlɔlɛ a, ɔbamaa yeayɛ se kɛ ngakula ne mɔ bavi bɛ ahonle nu adie bɛ. Noko, saa kakula nwu kɛ ye awovolɛ kulo ye kpalɛ a, ɔbamaa yeayɛ tieyɛ saa bɔbɔ ɔyɛ se kɛ ɔbayɛ zɔ a. Austin ka kɛ, “Ɔyɛ a mekulo kɛ mete atua, noko me awovolɛ lile mɛla mɔɔ ndelebɛbo wɔ nu la, bɛhilehilele deɛmɔti bɛlile mɛla bie mɔ la anu bɛhilele me, eza bɛ nee me di adwelie kpalɛ. Ɛhye maanle menyɛle tieyɛ. Menwunle kɛ bɛdwenle me nwo, na yemɔ maanle menyianle ɛhulolɛ kɛ mebayɛ mɔɔ sɔ bɛ nye la.”

10, 11. (a) Subane ɛtane boni mɔ a kile kɛ menli ɛnlɛ ɛlɔlɛ ɛmmaa bɛ nwo a? (b) Kɛzi nɔhalɛ Kilisienema kulo awie mɔ ɛ?

10 Pɔɔlo eza diedianle subane ɛtane gyɛne mɔɔ maa yɛnwu kɛ menli ɛngulo bɛ nwo la. Nɔhalɛ nu, boniayɛ a li “awovolɛ nwo anzosesebɛ” nyunlu a, ɔluakɛ ɔmaa bɛnwu subane mɔɔ menli mɔɔ bɛngile anyezɔlɛ bɛmmaa atiakunlukɛnlɛma mɔɔ awie mɔ da ye ali kile bɛ lɛ ye la. Eza menli ɛnrɛli nɔhalɛ. Bɛ nee bɛ ɛnyɛ ngyehyɛleɛ, ɛhye kile kɛ bɛngulo kɛ bɛ nee awie mɔ siezie bɛ avinli. Bɛbayɛ menli mɔɔ bɛka munzule edwɛkɛ yɛɛ bɛye awie mɔ bɛmaa, bɛka Nyamenle nee awie mɔ anwo edwɛkɛ ɛtane mɔɔ ɛnle nɔhalɛ la. Akee yɛbanyia menli mɔɔ bɛle dumasɛkyevoma, mɔɔ bɛka awie mɔ anwo edwɛkɛ ɛtane bɛfa bɛsɛkye bɛ duma la. *

11 Bɛdabɛ mɔɔ bɛsonle Gyihova la lɛ nɔhalɛ ɛlɔlɛ maa bɛ gɔnwo mɔ, bɛnle kɛ menli mɔɔ ɛnlɛ ɛlɔlɛ la. Ɛhye ɛyɛ nɔhalɛ dahuu. Gyisɛse hanle kɛ mɛla mɔɔ limoa mɔɔ anwo hyia kpalɛ wɔ Mosisi Mɛla ne anu la a le mɛla mɔɔ se, yɛhulo Nyamenle la, mɔɔ tɔ zo nwiɔ la se yɛhulo yɛ gɔnwo mɔ, agaʼpe ɛlɔlɛ. (Mat. 22:38, 39) Gyisɛse eza hanle kɛ ɛlɔlɛ mɔɔ nɔhalɛ Kilisienema bɛanyia amaa bɛ nwo la a bamaa bɛanwu bɛ a. (Kenga Dwɔn 13:34, 35.) Ɔwɔ kɛ Kilisienenli da ɛlɔlɛ ɛhye bie ali kile ye agbɔvolɛ bɔbɔ.​—Mat. 5:43, 44.

12. Kɛzi Gyisɛse lale ɛlɔlɛ ali hilele awie mɔ ɛ?

12 Gyisɛse lale ɛlɔlɛ kpole ali hilele awie mɔ. Ɔhɔle azua azua zo ɔbɔle edwɛkpa ne mɔɔ fale Nyamenle Belemgbunlililɛ ne anwo la nolo ɔhilele awie mɔ. Ɔyɛle anyezinlirama, abuburama, kokobɛvolɛma nee anzondiliravolɛma ayile. Ɔdwazole mowuamra. (Luku 7:22) Gyisɛse vale ye ngoane bɔle afɔle maanle alesama, ɔnva nwo kɛ bɛ nuhua dɔɔnwo kpɔle ye la. Gyisɛse zukoale ɛlɔlɛ mɔɔ ɔ Ze lɛ la kpalɛ. Gyihova Alasevolɛ da ɛlɔlɛ kpalɛ ali kile menli wɔ ewiade amuala.

13. Kɛzi ɛlɔlɛ mɔɔ yɛda ye ali yɛkile awie mɔ la maa bɛbikye Gyihova ɛ?

13 Ɛlɔlɛ mɔɔ yɛda ye ali yɛkile awie mɔ la maa bɛbikye yɛ anwuma Selɛ ne. Kɛ neazo la, mekɛ mɔɔ nrenyia bie mɔɔ ɔvi Thailand nwunle ɛlɔlɛ mɔɔ mediema lale ye ali wɔ maanzinli nyianu bie abo la ɔ nye liele kpalɛ. Ɔhɔle sua nu la, ɔhanle kɛ bɛ nee ye ɛzukoa Baebolo ne fane nwiɔ dapɛne biala. Ɔlile ye mbusuafoɔ kɔsɔɔti daselɛ, na wɔ nyianu ne anzi siane nsia ɔyɛle ye Baebolo ɛgengalɛ mɔɔ limoa wɔ Belemgbunlililɛ Asalo. Amaa yɛanwu kɛ yɛkulo awie mɔ kpalɛ la, ɔwɔ kɛ yɛbiza yɛ nwo kɛ: ‘Asoo melɛbɔ mɔdenle kɛ mebaboa awie mɔ wɔ me abusua, asafo ne nee daselɛlilɛ nu ɔ? Asoo mebɔ mɔdenle menwu awie mɔ kɛmɔ Gyihova nwu bɛ la ɔ?’

BƐDI NEE BOANERALƐ

14, 15. Nane subane boni a menli dɔɔnwo da ye ali a, noko kɛzi bie mɔ ɛhakyi bɔkɔɔ ɛ?

14 Ɔwɔ kɛ yɛkpo subane ɛtane ngakyile mɔɔ menli da ye ali wɔ awieleɛ mekɛ ɛhye anu la. Kɛ neazo la, bɛ nuhua dɔɔnwo ɛngulo kpalɛyɛlɛ anzɛɛ kɛmɔ ngilebɛbo bie mɔ ka la, “bɛkyi” kpalɛ anzɛɛ “bɛdwazo bɛtia kpalɛyɛlɛ.” Bɛbayɛ menli mɔɔ ɛngomo bɛ nwo zo yɛɛ menli mɔɔ anwo yɛ ɛzulolɛ. Bie mɔ le tufoande, bɛnlɛ abotane anzɛɛ bɛ nye ɛnga aze.

15 Menli mɔɔ mekɛ bie ɛnee bɛ subane le kɛ nane la ɛhakyi bɔkɔɔ. Bɛhanle ɛhakyilɛ ɛhye anwo edwɛkɛ wɔ Baebolo ne anu. (Kenga Ayezaya 11:6, 7.) Yɛkenga ye wɔ ɛkɛ ne kɛ nanemgbole le kɛ bɛdi nee awenade nee sua nu ayɛmoa le kɛ mboane nee nlankɛ mralɛ badɛnla anzodwolɛ nu. Yɛ ye nzonlɛ kɛ, koyɛlɛ mɔɔ anzodwolɛ wɔ nu zɛhae la, ɛmba mgbane “ɔluakɛ [Gyihova] anwo adwenle bayi azɛlɛ ye tɛkɛɛ.” (Aye. 11:9) Ngapezo ɛhye mɔɔ fale menli nwo la ɛra nu, ɔluakɛ ayɛmoa ɛngola ɛnzukoa Gyihova anwo debie.

Baebolo ngyinlazo mɔɔ bɛfa bɛdi gyima la kakyi ɛbɛlabɔlɛ! (Nea ɛdendɛkpunli 16)

16. Kɛzi Baebolo ne ɛboa awie mɔ ɛmaa bɛhakyi bɛ subane ɛ?

16 Menli dɔɔnwo mɔɔ ɛnee bɛ nwo yɛ ɛzulolɛ kɛ bɛdi la nee awie mɔ de anzodwolɛ nu ɛnɛ. Ɛbahola wɔagenga bɛ anwubielɛ ne wɔ “Baebolo Ne Kakyi Sonla” mɔɔ wɔ jw.org azo la. Menli mɔɔ ɛranwu Gyihova na bɛlɛsonle ye la ɛnle kɛ bɛdabɛ mɔɔ bɛyɛ bɛ nwo kɛ bɛlɛ nyamenlezonlenlɛ nu noko bɛnva ye tumi ne bɛnli gyima, bɛyɛ bɛ nwo kɛ bɛsonle Nyamenle noko bɛ nyɛleɛ ɛngile zɔ la. Noko, menli mɔɔ ɛnee bɛ nwo yɛ ɛzulolɛ la ɛva “subane fofolɛ ne mɔɔ bɛbɔle ye wɔ Nyamenle ɛhulolɛ zo wɔ nɔhalɛ tenleneyɛlɛ nee nɔhalɛlilɛ nu la [ɛwula].” (Ɛfɛ. 4:23, 24) Saa menli sukoa Nyamenle anwo debie a, bɛnwu ye kɛ ɔwɔ kɛ bɛfa ye ngyinlazo ne mɔ bɛbɔ bɛ ɛbɛla. Ɔka bɛ ɔmaa bɛyɛ nzenzaleɛ wɔ bɛ diedi, bɛ subane nee bɛ nyɛleɛ nu. Ɔnla aze ɔmmaa bɛ kɛ bɛbayɛ nzenzaleɛ ɛhye mɔ, noko Nyamenle sunsum ne baboa bɛdabɛ mɔɔ bɛ ahonle nu bɛkulo kɛ bɛyɛ Nyamenle ɛhulolɛdeɛ la.

“TWE Ɛ NWO FI MENLI ZƐHAE MƆ ANWO”

17. Kɛ ɔkɛyɛ na menli mɔɔ ɛnlɛ subane kpalɛ la annyia yɛ nwo zo tumi ɛ?

17 Ngakyile mɔɔ wɔ menli mɔɔ sonle Nyamenle nee menli mɔɔ ɛnzonle ye anu la ɛlɛda ali kpole. Ɔwɔ kɛ yɛdayɛ mɔɔ yɛsonle Nyamenle la nea boɛ, amaa menli mɔɔ ɛnzonle Nyamenle la anva bɛ subane ɛtane ne anzɛkye yɛ. Nrɛlɛbɛ wɔ nu kɛ yɛbali folɛdulɛ mɔɔ wɔ 2 Timote 3:2-5 la azo, ɔse twe ɛ nwo fi menli zɛhae mɔ anwo. Nɔhalɛ nu, yɛnrɛhola yɛnrɛhwe yɛ nwo yɛnrɛvi menli mɔɔ lɛ subane ɛtane ɛhye mɔ la anwo bɔkɔɔ. Bie a yɛ nee bɛ yɛ gyima, kɔ sukulu anzɛɛ yɛ nee bɛ de. Noko, ɔnle kɛ yɛdwenle na yɛyɛ yɛ ninyɛne kɛ bɛdabɛ la. Duzu a baboa yɛ a? Ɔwɔ kɛ yɛsukoa Baebolo ne amaa yɛ nee Gyihova agɔnwolɛvalɛ ne anu amia na yɛava menli mɔɔ kulo ye la agɔnwolɛ.

18. Kɛzi yɛ ɛdendɛlɛ nee yɛ nyɛleɛ bahola aboa awie mɔ yeamaa bɛanwu Gyihova ɛ?

18 Eza ɔwɔ kɛ yɛboa awie mɔ yɛmaa bɛnwu Gyihova. Kpondɛ ndenle dua zo di daselɛ, sɛlɛ Gyihova kɛ ɔboa wɔ ɔmaa ɛha edwɛkɛ kpalɛ wɔ ye mekɛ kpalɛ nu. Ɔwɔ kɛ yɛmaa awie mɔ nwu ye kɛ yɛle Gyihova Alasevolɛ. Ɛhye bamaa yɛ subane kpalɛ ne awula Nyamenle anyunlunyia na tɛ yɛdayɛ ɔ. Bɛtete yɛ kɛ ‘yɛkpo ɛbɛlatane nee ewiade atiakunluwɔzo na yɛva adwenle mɔɔ anu la ɛkɛ, tenleneyɛlɛ nee nyamenlezonlenlɛ kpalɛ yɛdɛnla kɛkala ewiade ye anu.’ (Tae. 2:11-14) Saa yɛda subane kpalɛ nee nyamenlezonlenlɛ kpalɛ ali a, awie mɔ banwu yɛ na bie mɔ aha kɛ: “Maa yɛ nee wɔ ɛhɔ, ɔluakɛ yɛde kɛ Nyamenle nee bɛ lua.”​—Zɛk. 8:23.

^ ɛden. 10 Giliki edwɛkɛkpɔkɛ mɔɔ bɛhile ɔ bo “dumasɛkyevo” anzɛɛ “ɛzonletovo” la a le di·aʹbo·los. Wɔ Baebolo ne anu bɛfa bɛfɛlɛ Seetan atisesebɛ ne mɔɔ sɛkye Nyamenle duma la.