Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

Kpuya Mɔɔ Vi Kengavoma Ɛkɛ

Kpuya Mɔɔ Vi Kengavoma Ɛkɛ

Nzɔne a azetuduvoma ɛnwu ye mɔɔ kile kɛ bɛvale mekɛ ekyii bie a bɛzɛkyele Gyɛleko a?

Dwɔhyua 6:10-15, 20 ka kɛ, kenle ko biala Yizilayɛ sogyama bɔ suakpole Gyɛleko anwo mgbɔlɔka yia, bɛyɛle ɛhye too kenle nsia. Kenle nsuu ne azo, bɛbɔle suakpole ne anwo mgbɔlɔka fane nsuu. Akee Nyamenle maanle Gyɛleko bane ne dele guale aze gɔɔ, na Yizilayɛma honle vale sua ne. Kɛ mɔɔ Baebolo ne kile la, asoo azetuduvoma ɛnwu debie mɔɔ kile kɛ amgba bɛvale mekɛ ekyii bie a bɛhonle bɛvale Gyɛleko a?

Wɔ tete ne, saa sogyama bɔ suakpole bie anwo mgbɔlɔka yia kɛ bɛteta ye a, ɛnee bɛva ye aze bɛwie. Saa sogyama ne tɛnla bane ne anzi kyɛ a, ɔmaa sua ne azo amra di aleɛ mɔɔ bɛva bɛzie la anu dɔɔnwo. Saa akee sogyama ne ko fa sua ne a, bɛfa debie biala mɔɔ bɛkulo la nee aleɛ biala mɔɔ ɛha la. Ɛhye ati a azetuduvoma nwu aleɛ ekyi bie anzɛɛ bɛnnwu bie fee wɔ Palɛsetanye azua mɔɔ bɛhonle bɛvale bɛ wɔ adenle ɛhye azo la. Noko Gyɛleko ɛdeɛ ne le ngakyile. Biblical Archaeology Review ne ka kɛ: “Saa ɛye ninyɛne mɔɔ bɛfa ndɛtɛlɛ bɛnwo la ɛfi nu a, debie mɔɔ bɛnyianle ye dɔɔnwo wɔ ɛzɛkyelɛ ne anu la a le abɛlɛ, atoko nee mɔɔ bokɛboka nwo la.” Ɔtoa zo kɛ: “Ɔnda ɔnzi kɛ ɛbanyia aleɛ zɔhane mɔ.”

Baebolo ne se Yizilayɛma anva Gyɛleko aleɛ biala ɔluakɛ Gyihova duale bɛ. (Dwɔhyua 6:17, 18) Eza ɔka kɛ Yizilayɛma tetale Gyɛleko wɔ mekɛ mɔɔ ɛnee bɛbu bɛyɔba bɛwie na aleɛ dɔɔnwo wɔ sua ne azo la. (Dwɔhyua 3:15-17; 5:10) Yemɔti kɛ mɔɔ Baebolo ne ka la, aleɛ dɔɔnwo mɔɔ ɛnee wɔ sua ne azo la kile kɛ Gyɛleko ɛtetalɛ ne angyɛ.