Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

Sunsum Nwuanzanwuanza Ne Gyima Wɔ Ninyɛne Ɛbɔlɛ Nu!

Sunsum Nwuanzanwuanza Ne Gyima Wɔ Ninyɛne Ɛbɔlɛ Nu!

Sunsum Nwuanzanwuanza Ne Gyima Wɔ Ninyɛne Ɛbɔlɛ Nu!

“Gyihova vale ɔ nloa bɔle anwuma, Na ɔvale ɔ nloa nu sunsum a ɔbɔle nuhua ɛlɔne ne a.”—EDW. 33:6, NW.

1, 2. (a) Kɛzi ninyɛne mɔɔ menli ze ye wɔ anwuma nee azɛlɛ ne anwo la ɛhɔ ɔ nyunlu ɛ? (b) Kpuyia boni a ɔwɔ kɛ yɛye ɔ nloa a?

ƐVOLƐ ɛya dɔɔnwo mɔɔ ɛze ɛhɔ la ɛnee abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛvoma die di kɛ nwɔlɔra ekpunli ko mɔɔ bɛfɛlɛ ye yɛ Milky Way ne la ala a wɔ ewiade a. Ɛnee ninyɛne mɔɔ wɔ ewiade la anwo adwenle ekyi bie ala a bɛlɛ a. Kɛkala menli die di kɛ nwɔlɔra ekpunli mɔɔ bo mgbe mgbe ɛya la a wɔ ewiade ye anu a, na nwɔlɔra mɔɔ wɔ bie mɔ anu la bo anda. Mekɛ mɔɔ menli ɛlɛfa milahyinli kpalɛ mɔɔ maa bɛnwu moa bɛali gyima la ɛnee bɛlɛnwu nwɔlɔra ekpunli dɔɔnwo baboka mɔɔ bɛze ye dɛba la anwo.

2 Kɛmɔ ɛnee abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛvoma ɛnze ninyɛne mɔɔ wɔ anwuma la anwo ninyɛne dɔɔnwo wɔ ɛvolɛ mɔɔ bo ɛya mɔɔ ɛze ɛhɔ anu la, zɔhane ala a ɛnee bɛnze azɛlɛ ne anwo ninyɛne dɔɔnwo a. Nɔhalɛ nu, menli mɔɔ dɛnlanle aze wɔ ɛvoya mɔɔ ɛze ɛhɔ anu la ɛnee ze ninyɛne dɔɔnwo tɛla menli mɔɔ lumuale bɛ nyunlu la. Noko, ɛnɛ, menli ze kɛzi azɛlɛ ne kola bɔ ngoane nwo bane la anwo ninyɛne dɔɔnwo tɛla dɛba ne. Ɔda ali kɛ, yɛbazukoa azɛlɛ ne nee anwuma anwo ninyɛne dɔɔnwo kenlebie. Noko ɔfɛta kɛ yɛbiza kɛ, Adenle boni a ninyɛne ɛhye mɔ kɔsɔɔti luale zo rale a? Yɛbahola yɛanwu kpuyia ɛhye nyelebɛnloa ɔluakɛ Bɔvolɛ ne ɛla ye ali wɔ Ngɛlɛlera Nwuanzanwuanza ne anu.

Abɔdeɛ Yɛ Nwanwane

3, 4. Adenle boni azo a Nyamenle luale bɔle ewiade a, na kɛzi ye gyima wula ye anyunlunyia ɛ?

3 Bɛhilehile kɛzi bɛbɔle ewiade ye la anu wɔ Baebolo nu edwɛkɛ mɔɔ lumua la anu: “Mɔlebɛbo ne Nyamenle bɔle anwuma nee aze.” (Mɔl. 1:1) Mekɛ mɔɔ ɛnee debie biala ɛnle ewiade la, Gyihova luale ye sunsum nwuanzanwuanza—ye gyimayɛlɛ tumi—ne azo ɔbɔle anwuma, aze, nee debie biala mɔɔ wɔ ewiade la. Sonla mɔɔ di adwinli la fa ɔ sa nee adwinli mbulalɛ a yɛ ninyɛne a, noko Nyamenle ɛdeɛ ɔsoa sunsum nwuanzanwuanza ne ɔmaa ɔyɛ ye gyima mɔɔ yɛ nwanwane la.

4 Ngɛlɛlera ne ka Nyamenle sunsum nwuanzanwuanza ne anwo edwɛkɛ wɔ sɛkɛlɛneɛ adenle zo kɛ “Nyamenle asa ɛrɛlɛsɛka.” (Ade. 8:19; Mat. 12:28) Ninyɛne mɔɔ Gyihova luale ye sunsum nwuanzanwuanza ne azo bɔle—“ɔ sa anloa gyima”—wula ye anyunlunyia kpole. Edwɛndolɛnli Devidi dole edwɛne kɛ: “Anwumaneamra ɛlɛkile Nyamenle anyunlunyia ne; anwomanyunlu bɔ ɔ sa anloa gyima ne nolo.” (Edw. 19:1) Nɔhalɛ nu, ninyɛne mɔɔ Nyamenle ɛbɔ mɔɔ ɛnyelɛ nwu bɛ la di daselɛ kɛ Nyamenle sunsum nwuanzanwuanza ne lɛ tumi kpole. (Wulo. 1:20) Kɛzi ɔyɛ ɛhye ɛ?

Nyamenle Tumi Bedevinli Ne

5. Kilehile Gyihova sunsum nwuanzanwuanza ne tumi mɔɔ ɔfa ɔbɔ ninyɛne la anu.

5 Yɛ ewiade ne mɔɔ awie ɛnze ɔ nloa la di Gyihova tumi nee ye anwosesebɛ bedevinli ne anwo daselɛ. (Bɛgenga Ayezaya 40:26.) Suzu sɛnzɛne ne anwo nea. Ɔvi azɛlɛ ye azo mɔɔ kɔ yɛ sɛnzɛne ne mɔɔ le ɛwɔlɔra la anwo la bo mayɛlɛ mgbe 93 yɛɛ ye wuluwulu bayɛ degree celsius mgbe 15. Ɔwɔ nuhua kɛ wuluwulu ne le kpole ɛdeɛ, noko ɛleka mɔɔ sɛnzɛne ne wɔ la fɛta maa azɛlɛ ne amaa ngoane ahola adɛnla azɛlɛ ye azo dahuu. Ɔda ali kɛ ɛnee tumi nee anwosesebɛ kpole nwo hyia na bahola babɔ sɛnzɛne ne nee nwɔlɔra mɔɔ ɛha la kɔsɔɔti. Gyihova lɛ anwosesebɛ mɔɔ ɔkola ɔfa ɔyɛ ɛhye mɔ a.

6, 7. (a) Duzu ati a yɛkola yɛka kɛ Nyamenle vale ye sunsum ne bɔle ninyɛne pɛpɛɛpɛ ɛ? (b) Duzu a kile kɛ tɛ ewiade ye angome a rale a?

6 Ninyɛne mɔɔ di daselɛ kɛ Nyamenle vale ye sunsum ne bɔle ninyɛne pɛpɛɛpɛ la dɔɔnwo ɛbɔ yɛ ɛyia. Kɛ neazo la: Fa ye kɛ wɔva bɔlo dɔɔnwo mɔɔ bɛ kɔla le ngakyile la wɔgua ɛlɛka bie anu. Ɛkpusu ɛlɛka ne kpalɛ ɛmaa bɔlo ne mɔ fonlɔfonla nu. Akee ɛwola ɛgua ye aze arɛlevilɛ nu. Asoo ɛdie ɛdi kɛ bɔlo ne mɔ bagua ye ekpunli ekpunli kɛmɔ bɛ kɔla de la? Buluwu a buluwu, akɔlɛ ɛnlome a akɔlɛ ɛnlome, nee mɔ bokɛboka nwo la ɔ? Kyɛkyɛ! Ninyɛne mɔɔ bɛndɔ alagye bɛnhyehyɛ ye kpalɛ la ta yɛ basabasa. Menli die edwɛkɛ ɛhye to nu kɛ ɔle nɔhalɛ. *

7 Noko akee, saa yɛnea anwuma a, duzu a yɛnwu ye a? Yɛnwu nwɔlɔra ekpunli ekpunli yɛɛ nwɔlɔra ngakyile dɔɔnwo mɔɔ bɛhyehyɛ bɛ pɛpɛɛpɛ na bɛ kɔsɔɔti bɛlɛdi mɛla zo la. Ɛhye ɛnrɛhola ɛnrɛra arɛlevilɛ nu, debie mɔɔ bɛanyɛ nwolɛ ngyehyɛleɛ kpalɛ la ɛnrɛhola ɛnrɛra ye zɔ. Ɛhye ati, ɔwɔ kɛ yɛbiza kɛ, Tumi boni a bɛluale zo bɛyɛle ninyɛne pɛpɛɛpɛ wɔ ewiade ye mɔɔ yɛwɔ nu la anu a? Abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛnwunlɛ ɛnrɛmaa yɛnrɛnwu tumi holɛ ko mɔɔ bɛvale bɛbɔle yɛ ewiade ne la. Noko akee, Baebolo ne ɛmaa yɛnwu ye kɛ Nyamenle sunsum nwuanzanwuanza, tumi bedevinli ne mɔɔ wɔ ewiade ye la ɔ. Edwɛndolɛnli ne dole edwɛne kɛ: “Gyihova vale ɔ nloa bɔle anwuma, na ɔvale ɔ nloa nu sunsum a ɔbɔle nuhua ɛlɔne ne a.” (Edw. 33:6, NW) Noko saa yɛfa yɛ nye mgbane yɛnea anwuma a, nwɔlɔra “ɛlɔne” ne anu ekyi bie ala a yɛkola yɛnwu bɛ a!

Gyima Mɔɔ Ɔyɛle Wɔ Azɛlɛ Ne Ɛbɔlɛ Nu

8. Yɛze Gyihova abɔdeɛ nwo debie yɛkɔdwu ni?

8 Ninyɛne mɔɔ Gyihova ɛyɛ la anwo debie ekyi bie ala a yɛze a, dɔɔnwo wɔ ɛkɛ mɔɔ yɛnze ye a. Nɔhavo Dwobu hanle mɔɔ yɛze ye wɔ Nyamenle abɔdeɛ nwo la anwo edwɛkɛ kɛ: “Nea, ɛhye mɔ bɔbɔ le ye tumi ne anu ekyi bie; ɔ ne ekyi bie a yɛte a.” (Dwo. 26:14) Ɛvoya dɔɔnwo pɛle nu la, Belemgbunli Sɔlɔmɔn mɔɔ ɛnee dwenle Gyihova abɔdeɛ nwo kpalɛ la hanle kɛ: “Yeyɛ debie biala kɛnlɛma wɔ ye mekɛ nloa; eza yeva mɔɔ ɛnlɛ awieleɛ yewula sonla adwenle nu noko, amaa sonla annwu mɔɔ Nyamenle ɛyɛ, ɔvi mɔlebɛbo mɔɔ kɔ awieleɛ.”—Nolo. 3:11; 8:17.

9, 10. Tumi boni a Nyamenle vale bɔle azɛlɛ ne a, na ninyɛne mɔɔ ɔyɛle wɔ ninyɛnebɔlɛ kenle nsa ne mɔɔ lumua anu la bie a le boni?

9 Noko Gyihova ɛla ninyɛne mɔɔ ɔhyia kɛ yɛnwu ye wɔ ye gyima nwo la ali wienyi. Kɛ neazo la, Ngɛlɛlera ne bɔ amaneɛ kɛ ɛnee Nyamenle sunsum ne ɛlɛyɛ gyima ɛsesebɛ wɔ azɛlɛ ye azo wɔ ɛvolɛ dɔɔnwo mɔɔ ɛze ɛhɔ la anu. (Bɛgenga Mɔlebɛbo 1:2.) Wɔ zɔhane mekɛ ne, ɛnee azɛlɛ resee, kɛnlaneɛ, nee anwoma kpalɛ ɛnle ewiade.

10 Baebolo ne kɔ zo ka ninyɛne mɔɔ Nyamenle yɛle ye wɔ ninyɛnebɔlɛ kenle ne mɔ anu la anwo edwɛkɛ. Ɛhye mɔ ɛnle dɔnehwele 24 kenle, emomu, ɔle mekɛ tendenle. Wɔ ninyɛnebɔlɛ kenle ne mɔɔ lumua la anu, Gyihova manle wienyi bɔle ɔ bo kɛ ɔba. Ɛnee wienyi ne bara bɔkɔɔ wɔ mekɛ mɔɔ bɛbanwu sɛnzɛne ne nee siane ne wɔ azɛlɛ ye azo la. (Mɔl. 1:3, 14) Ɔbɔle ɔ bo kɛ ɔbɔ anwomanyunlu wɔ ninyɛnebɔlɛ kenle ne mɔɔ tɔ zo nwiɔ la anu. (Mɔl. 1:6) Akee nzule, wienyi yɛɛ anwoma rale azɛlɛ ne azo, noko ɛnee azɛlɛ resee ɛnle ɛkɛ. Wɔ ninyɛnebɔlɛ kenle ne mɔɔ tɔ zo nsa la mɔlebɛbo, Gyihova luale ye sunsum nwuanzanwuanza ne azo manle azɛlɛ resee rale. (Mɔl. 1:9) Ɛnee ninyɛne mɔɔ yɛ nwanwane la bahɔ zo wɔ kenle nsa ne nee mekɛ mɔɔ doa zo la anu.

Abɔdeɛ Mɔɔ Ngoane Wɔ Nu Ɛbɔlɛ

11. Duzu a abɔdeɛ mɔɔ ngoane wɔ nu mɔɔ ɔle kpomgbondee nee kɛnlɛma la maa yɛnwu ye a?

11 Nyamenle sunsum ne hyehyɛle abɔdeɛ mɔɔ ngoane wɔ nu la kpalɛ. Nyamenle luale ye sunsum nwuanzanwuanza ne azo bɔle mbaka nee nyɛmoa ngakyile wɔ ninyɛnebɔlɛ kenle ne mɔɔ tɔ zo nsa kɔdwu nsia ne anu. (Mɔl. 1:11, 20-25) Ɛhye ati, abɔdeɛ mɔɔ ngoane wɔ nu la maa yɛnwu ninyɛne mɔɔ le kpomgbondee na ye kɛnlɛma da ye ali kɛ bɛhyehyɛ ye kpalɛ la.

12. (a) Abɔdeɛ nyia bɛ subane fi ni? (b) Duzu a yɛsukoa yɛfi ninyɛne mɔɔ ngoane wɔ nu mɔɔ bɛkola bɛfa bɛ subane bɛwo bɛ mra la anu a?

12 Suzu ninyɛne kɔsɔɔti mɔɔ ngoane wɔ nu wɔ azɛlɛ ye azo—ngɛkɛba ngyikyi, ndile, nyevizonle, nee sonla nwo nea. Ɔwɔ nuhua kɛ asolo bɛ nuhua ko biala ɛdeɛ, noko adehilelɛ mɔɔ wɔ bɛ ngoane ngɛkɛba ne mɔ anu mɔɔ maa bɛkola bɛfa subane bie bɛwo bɛ mra la bikye nwolɛ kpalɛ. * Kɛmɔ Gyihova Nyamenle bodane ne kile la, ninyɛne mɔɔ wɔ azɛlɛ ye azo la bahɔ zo ayɛ bɛ gyima wɔ nwanwane adenle zo. (Edw. 139:16) Deɛ ɛhye mɔɔ bɛhyehyɛ ye pɛpɛɛpɛ la di daselɛ bieko kɛ Nyamenle asa “ɛrɛlɛsɛka” anzɛɛ ye sunsum nwuanzanwuanza ne a ɔvale ɔbɔle a.

Azɛlɛ Ye Azo Abɔdeɛ Mɔɔ Anwo Hyia Kpalɛ

13. Kɛzi Nyamenle bɔle sonla ɛ?

13 Ɛvolɛ dɔɔnwo ɛpɛ nu, Nyamenle ɛbɔ ninyɛne mɔɔ ngoane wɔ nu nee mɔɔ ngoane ɛnle nu la dɔɔnwo, yemɔti azɛlɛ ne ɛnle mɔɔ “ɛnzɔho ɛhwee” bieko a. Noko ɛnee Gyihova ɛtɛwiele ninyɛne mɔɔ ɔbava ye sunsum ne yeabɔ la. Ɛnee ɔlɛba yearabɔ abɔdeɛ mɔɔ anwo hyia kpole kpalɛ wɔ azɛlɛ ne azo la. Mɔɔ ninyɛnebɔlɛ kenle ne mɔɔ tɔ zo nsia ɛlɛkɔ ye awieleɛ la, Nyamenle bɔle sonla. Kɛzi Gyihova yɛle ɛhye ɛ? Ɔluale ye sunsum nwuanzanwuanza ne nee ninyɛne mɔɔ wɔ azɛlɛ ne anu la azo.—Mɔl. 2:7.

14. Ngakyile boni a wɔ menli nee nane avinli a?

14 Mɔlebɛbo 1:27 ka kɛ: “Yemɔti Nyamenle bɔle sonla kɛ ɔdaye ye ɛsaso la; ɔdaye Nyamenle mumua ne ye ɛsaso a ɔnleanle ɔbɔle sonla a. Ɔbɔle bɛ nrenya nee raalɛ.” Sonla mɔɔ Nyamenle bɔle ye wɔ ye ɛsaso zo la kile kɛ Gyihova bɔle yɛ mɔɔ yɛbahola yɛala ɛlɔlɛ ali, yɛakpa mɔɔ yɛkulo, na bɔbɔ yɛ nee yɛ Bɔvolɛ ne anyia agɔnwolɛvalɛ. Yemɔti yɛ adwenle ne le ngakyile fi nane ne mɔ ɛdeɛ ne anwo kolaa. Gyihova bɔle sonla adwenle ne wɔ adenle mɔɔ bamaa yɛahola yɛava anyelielɛ yɛazukoa ɔ nwo nee ninyɛne mɔɔ yebɔ anwo debie dahuu la azo.

15. Nwolɛ adenle boni a Adam nee Yive nyianle a?

15 Wɔ alesama mɔlebɛbo, Nyamenle vale azɛlɛ ne nee ninyɛne ngɛnlɛma mɔɔ wɔ zo la kɔsɔɔti manle Adam nee Yive kɛ bɛzukoa nwolɛ debie na bɛ nye ɛlie. (Mɔl. 1:28) Gyihova manle bɛ aleɛ dɔɔnwo nee paladaese awuke. Ɛnee bɛlɛ adenle kɛ bɛbadɛnla aze dahuu na bɛawo mralɛ mɔɔ di munli la mgbe mgbe. Noko akee, yeamba ye zɔ.

Kile Ye Gyima Nwo Anyezɔlɛ

16. Ɔnva nwo kɛ yɛ awovolɛ mɔɔ lumua la dele atua la, anyelazo boni a yɛlɛ a?

16 Kɛ anrɛɛ Adam nee Yive bahile bɛ Bɔvolɛ ne anwo anyezɔlɛ na bɛadie ye la, angomedi ti bɛdele atua. Ɔlua ɛhye ati, alesama kɔsɔɔti mɔɔ ɛnli munli mɔɔ vi bɛ nu la ɛnwu amaneɛ. Noko, Baebolo ne kilehile kɛzi Nyamenle baye nyanelilɛ kɔsɔɔti mɔɔ vi yɛ awovolɛ mɔɔ lumua adenle ɛtane ne anu ɛra avi ɛkɛ la anu. Ngɛlɛlera ne eza maa ɔda ali kɛ Gyihova bamaa ye mɔlebɛbo bodane ne ara nu. Azɛlɛ ne bayɛ paladaese na menli mɔɔ anye die, bɛte kpɔkɛ na bɛlɛ dahuu ngoane la adɛnla zo. (Mɔl. 3:15) Amaa yɛanyia anyelazo kɛnlɛma ɛhye anu diedi dahuu la, yɛhyia Nyamenle sunsum nwuanzanwuanza ne moalɛ.

17. Adwenle boni a ɔwɔ kɛ yɛkoati a?

17 Ɔwɔ kɛ yɛsɛlɛ Gyihova ɛkɛ sunsum nwuanzanwuanza. (Luku 11:13) Saa yɛyɛ zɔ a ɔbamaa diedi mɔɔ yɛlɛ kɛ abɔdeɛ le Nyamenle asa anloa gyima la anu amia. Ɛnɛ, menli dɔɔnwo ɛnlie Nyamenle ɛnli. Ngakyihakyililɛ ngilehilelɛ mɔɔ ɛnli munli na ɔngyi ndelebɛbo kpalɛ zo la noko ɛbu. Ɔnle kɛ adwenle ɛhye mɔɔ ɛnli munli mɔɔ menli dɔɔnwo lɛ la maa yɛ adwenle tu fonyia anzɛɛ ka yɛ ɛzulolɛ. Ɔwɔ kɛ Keleseɛnema kɔsɔɔti siezie bɛ nwo gyinla adalɛ ngilehilelɛ zɛhae nee atipɛnema ngyegyelɛ mɔɔ ɔ nee ye lua la anloa.—Bɛgenga Kɔlɔsaema 2:8.

18. Saa yɛlɛsuzu kɛzi ewiade nee alesama rale la anwo a, duzu ati a saa yɛka kɛ Bɔvolɛ biala ɛnle ɛkɛ a ɛnee yɛ nzuzulɛ ne ɛnli munli a?

18 Saa yɛfa nɔhalɛlilɛ yɛneɛnlea ninyɛne mɔɔ kile kɛ bɛbɔle ewiade la anu a ɔbamaa yɛanyia diedi wɔ Baebolo ne nee Nyamenle mumua ne anu. Saa menli dɔɔnwo ɛlɛsuzu kɛzi ewiade ne nee alesama rale la anwo a, bɛte nganeɛ kɛ ndelebɛbo ɛnle nu kɛ bɛbalie bɛali kɛ tumi bie mɔɔ ɛnyelɛ ɛnnwu ye la wɔ ɛkɛ. Noko saa yɛgyinla adwenle ɛhye azo yɛsuzu ninyɛne nwo a, yɛ nzuzulɛ ne ɛnrɛli munli. Bieko, ɛnee yɛlɛbu yɛ nye yɛagua “ninyɛne mɔɔ ɛnlɛ ɔ nloa” mɔɔ bɛgyinlanle bodane zo bɛyɛle ye pɛpɛɛpɛ la azo. (Dwo. 9:10; Edw. 104:25) Kɛ Keleseɛnema la, yɛdie yɛdi kɛ sunsum nwuanzanwuanza ne mɔɔ Gyihova fa ye nrɛlɛbɛ kile ye adenle la a le tumi mɔɔ bɛvale bɛbɔle ninyɛne a.

Ɔmaa Yɛdie Nyamenle Yɛdi

19. Duzu a di daselɛ kɛ Nyamenle wɔ ɛkɛ na ye sunsum ne yɛ gyima ɛ?

19 Ɔngyia kɛ yɛkɛnwu abɔdeɛ nwo ninyɛne kɔsɔɔti na yɛahola yɛanyia diedi wɔ Nyamenle anu, yɛahulo ye na yɛazulo ye. Noko saa menli nwiɔ bayɛ agɔnwolɛ a ɔwɔ kɛ bɛnwu bɛ nwo kpalɛ, zɔhane ala a saa yɛbanyia diedi wɔ Gyihova anu a ɔwɔ kɛ yɛnwu ye kpalɛ a. Diedi mɔɔ yɛlɛ ye wɔ Nyamenle anu la yɛ kpole saa yɛsukoa ɔ nwo ninyɛne dɔɔnwo a. Nɔhalɛ nu, yɛ nzɛlɛlɛ mɔɔ ɔbua yɛɛ nvasoɛ mɔɔ yɛnyia yɛfi ye ngyinlazo ne mɔ mɔɔ yɛdi zo anu la maa yɛnwu kɛ ɔwɔ ɛkɛ ne amgba. Gyihova kile yɛ adenle, ɔbɔ yɛ nwo bane, ɔyila mɔdenle mɔɔ yɛbɔ wɔ ye ɛzonlenlɛ gyima ne anu la azo, na ɔmaa yɛ sa ka ninyɛne mɔɔ yɛhyia nwo la. Ɛhye twe yɛ bikye ye kpalɛ. Bɛdi daselɛ kɛ Nyamenle wɔ ɛkɛ na eza bɛdi sunsum nwuanzanwuanza ne gyimalilɛ nwo daselɛ.

20. (a) Duzu ati a Nyamenle bɔle ewiade nee alesama a? (b) Saa yɛkɔ zo yɛdi Nyamenle sunsum nwuanzanwuanza ne adehilelɛ nzi a, duzu a bavi nu ara a?

20 Baebolo ne le daselɛ kɛnlɛma mɔɔ ɔkile kɛ Gyihova fa ye gyimayɛlɛ tumi ne yɛ gyima a. Ɔluakɛ “Sunsum Nwuanzanwuanza ne a wolole” ye kɛlɛvolɛma “manle bɛhanle zɔhane edwɛkɛ ne mɔɔ vi Nyamenle ɛkɛ ne la a.” (2 Pita 1:21) Ngɛlɛlera ne mɔɔ yɛbazukoa ye boɛ la bamaa yɛanyia diedi kpole wɔ Nyamenle anu kɛ yemɔ a ɔbɔle ninyɛne kɔsɔɔti a. (Yek. 4:11) Ɛlɔlɛ kpole mɔɔ Gyihova lɛ la a manle ɔrayɛle Bɔvolɛ a. (1 Dwɔn 4:8) Ɛhye ati, bɛmaa yɛbɔ mɔdenle kpalɛ yɛboa awie mɔ yɛmaa bɛzukoa yɛ anwuma Selɛ ne nee yɛ Gɔnwo ne mɔɔ lɛ ɛlɔlɛ la anwo ninyɛne dɔɔnwo. Wɔ yɛ afoa nu, saa yɛkɔ zo yɛmaa Nyamenle sunsum ne kile yɛ adenle a, yɛbanyia adenle yɛazukoa ɔ nwo debie dahuu. (Gal. 5:16, 25) Ɔrɛla ye kɛ yɛ nuhua ko biala bahɔ zo azukoa Gyihova nee ye nwanwane gyima mɔɔ yeyɛ la anwo debie na yɛala ɛlɔlɛ kpole mɔɔ ɔlale ye ali wɔ mekɛ mɔɔ ɔvale ye sunsum nwuanzanwuanza ne ɔbɔle anwuma, azɛlɛ, nee alesama la ali wɔ yɛ ɛbɛlabɔlɛ nu.

[Ɔ bo ɛkɛ ne edwɛkɛ ne mɔ]

^ ɛden. 6 Nea Is There a Creator Who Cares About You? buluku ne mukelɛ 24 nee 25.

^ ɛden. 12 Abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛvoma fɛlɛ adehilelɛ ɛhye DNA.

Ɛbahola Wɔahilehile Nu Ɔ?

• Duzu a anwuma nee aze mɔɔ wɔ ɛkɛ la maa yɛnwu ye wɔ Nyamenle sunsum ne anwo a?

• Nyamenle ɛsaso zo mɔɔ bɛbɔle yɛ la maa yɛnyia nwolɛ adenle boni mɔ?

• Duzu ati a ɔwɔ kɛ yɛneɛnlea ninyɛne mɔɔ di daselɛ kɛ bɛbɔle ewiade la anu a?

• Ndenle boni a yɛbahola yɛalua zo yɛamaa agɔnwolɛ mɔɔ yɛ nee Gyihova lɛ la anu amia a?

[Debiezukoalɛ kpuyia ne mɔ]

[Nvoninli wɔ mukelɛ 15]

Duzu a ninyɛne mɔɔ bɛyɛ ye pɛpɛɛpɛ wɔ ewiade la kile yɛ a?

[Edwɛkɛ Ɛvileka]

Nwɔlɔra: Anglo-Australian Observatory/David Malin Images

[Nvoninli ne mɔ wɔ mukelɛ 16]

Adenle boni azo a ninyɛne ɛhye mɔ dua wo bɛ ɛsaso a?

[Nvoninli wɔ mukelɛ 18]

Wɔziezie ɛ nwo kɛ ɛbahilehile wɔ diedi nu ɔ?