Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

Keleseɛne Mbusua—Bɛzinza

Keleseɛne Mbusua—Bɛzinza

Keleseɛne Mbusua—Bɛzinza

“Ɔwɔ kɛ yɛmaa yɛ nye gyinla zolɛ na yɛyɛ yɛ nye gyɛlɛmgbɛɛnye.”—1 TƐS. 5:6.

1, 2. Saa abusua ne bɛahola ali konim na bɛazinza wɔ sunsum nu a, duzu a ɔwɔ kɛ bɛyɛ a?

PƆƆLO ka “[Gyihova] kenle kpole anu ɛzulolɛ ne” anwo edwɛkɛ la, ɔhɛlɛle Keleseɛnema mɔɔ ɛnee wɔ Tɛsalonaeka la kɛ: “Ayi mɔ, bɛmɛ bɛnde awozinli nu na Kenle ne ali bɛ nvunu kɛ awule la. Bɛ muala bɛle wienyi nu menli, mɔɔ kile kɛ bɛle alehyenlɛ nu menli.” Pɔɔlo vale zɔle zo kɛ: “Yemɔti, bɛmmamaa yɛdafe kɛ ebia mɔ la; ɔwɔ kɛ yɛmaa yɛ nye gyinla zolɛ na yɛyɛ yɛ nye gyɛlɛmgbɛɛnye.”—Dww. 2:31; 1 Tɛs. 5:4-6.

2 Pɔɔlo folɛdulɛ ne mɔɔ ɔvale ɔhɔmanle Tɛsalonaekama la fɛta maa Keleseɛnema mɔɔ wɔ “awieleɛ mekɛ ne” anu la kpalɛ. (Dan. 12:4) Mekɛ mɔɔ Seetan ewiade ne ɛlɛba ye awieleɛ la, ɔlɛbɔ mɔdenle ɛsesebɛ yeahwe nɔhalɛ azonvolɛ dodo biala mɔɔ ɔbahola la yeavi Nyamenle ɛzonlenlɛ nwo. Saa yɛdi Pɔɔlo folɛdulɛ ne mɔɔ se yɛmaa yɛ nye ɛla ɛkɛ sunsum nu la azo a, ɛnee yɛle nrɛlɛbɛvolɛma. Saa Keleseɛne mbusua bɛali konim wɔ bɛ nye mɔɔ bɛmaa yeangyinla zo la anu a, ɛnee ɔwɔ kɛ bɛdi ɛzonle mɔɔ la bɛ nwo zo la anwo gyima kɛmɔ Ngɛlɛlera ne ka la. Gyima boni a ɔwɔ kɛ kunlima, yelɛma, nee ngakula yɛ boa bɛ mbusua amaa ‘bɛ nye agyinla zolɛ’ anzɛɛ bɛazinza a?

Kunlima—Bɛzukoa “Mboaneneavolɛ Kpalɛ ne”

3. Kɛmɔ 1 Temɔte 5:8 ka la, duzu a boka ɛzonlelilɛ mɔɔ nrenya lɛ kɛ abusua tile la anwo a?

3 Baebolo ne ka kɛ: “Raalɛ biala amenle a le ɔ hu.” (1 Kɔl. 11:3) Nrenya tileyɛlɛ wɔ abusua ne anu kile duzu? Tileyɛlɛ nwo edwɛkɛ ko mɔɔ Ngɛlɛlera ne ka la a le kɛ: “Saa awie ɛngola ye mbusua nea, bɔbɔ ɔngola ye [sua nu amra] boɛ nea a, ɛnee yekpo diedi ne na yezɛkye yedɛla sonla mɔɔ ɛnlɛ diedi la.” (1 Tem. 5:8) Nɔhalɛ nu, ɔwɔ kɛ nrenya ne fa nwonane afoa nu ninyɛne maa ye abusua ne. Noko saa ɔbahola yeaboa ye abusua ne yeamaa bɛazinza wɔ sunsum nu a, ɛnee ɔwɔ kɛ ɔyɛ dɔɔnwo ɔtɛla nwonane afoa nu ninyɛne mɔɔ ɔbava yeamaa bɛ la. Ɔwɔ kɛ ɔboa ye abusua ne sunsum nu, na ɔmaa abusuabɔlɛ mɔɔ bɛ nee Nyamenle lɛ la anu mia kpalɛ. (Mrɛ. 24:3, 4) Kɛzi ɔbahola yeayɛ ɛhye ɛ?

4. Kɛ ɔkɛyɛ na nrenya ahola aboa ye abusua ne wɔ sunsum nu ɛ?

4 Kɛmɔ ‘kunli ne lɛ tumi wɔ ɔ ye anwo zo kɛmɔ Kelaese lɛ Asɔne ne azo tumi la ati,’ ɔwɔ kɛ agyalɛ nrenya suzu kɛzi Gyisɛse nleanle asafo ne azo la anwo na ɔsukoa. (Ɛfɛ. 5:23) Suzu kɛzi Gyisɛse hilehilele abusuabɔlɛ mɔɔ ɛnee la ye nee ye ɛdoavolɛ ne mɔ avinli la anwo. (Bɛgenga Dwɔn 10:14, 15.) Duzu a bamaa nrenya mɔɔ kpondɛ kɛ ɔboa ye abusua ne wɔ sunsum nu la ali konim a? Yemɔ a le ɛhye: Ɛnee Gyisɛse le “mboaneneavolɛ kpalɛ,” yemɔti sukoa mɔɔ ɔhanle nee mɔɔ ɔyɛle la na fa “ɔ gyakɛ.”—1 Pita 2:21.

5. Kɛzi Mboaneneavolɛ Kpalɛ ne ze asafo ne ɛ?

5 Yɛbahola yɛaha kɛ, abusuabɔlɛ mɔɔ la mboaneneavolɛ nee ye mboane avinli la gyi ndelebɛbo nee anwodozo zo. Mboaneneavolɛ ne ze debie biala mɔɔ fane ye mboane ne anwo la na mboane ne mɔ noko ze ye yɛɛ bɛ rɛle wɔ ye nu. Bɛze ɔ ne yɛɛ bɛtie. Gyisɛse hanle kɛ: “Meze me mboane ne na bɛdabɛ noko bɛze me.” Tɛ asafo ne anwo ndelebɛbo ekyi bie yɛɛ ɔlɛ a. Giliki edwɛkɛkpɔkɛ mɔɔ bɛhile ɔ bo “meze” la kile “awie anwo edwɛkɛ dɔɔnwo mɔɔ bɛze.” Ɛhɛe, Mboaneneavolɛ Kpalɛ mumua ne ze ye mboane ne. Ɔze ko biala ngyianlɛ, ye sinlidɔlɛ, nee ye anwosesebɛ. Debie biala ɛnle ɛkɛ mɔɔ fane ye mboane ne anwo mɔɔ yɛ Neazovolɛ ne ɛnze a. Na mboane ne mɔ noko ze mboaneneavolɛ ne kpalɛ na bɛfa bɛ nwo bɛto ye adehilelɛ zo.

6. Kɛzi kunlima bahola azukoa Mboaneneavolɛ Kpalɛ ne ɛ?

6 Saa kunli bali ye tileyɛlɛ ne anwo gyima kɛmɔ Kelaese yɛle la a, ɛnee ɔwɔ kɛ ɔbu ɔ nwo kɛ mboaneneavolɛ na ɔbu menli mɔɔ wɔ ɔ bo la kɛ mboane. Ɔwɔ kɛ ɔbɔ mɔdenle ɔnwu ye abusua ne kpalɛ. Asoo kunli bahola anyia zɛhae ndelebɛbo ne? Ɛhɛe, saa ɔ nee ye abusua ne anu amra kɔsɔɔti di adwelie kpalɛ, ɔtie bɛ ngyegyelɛ, ɔdumua wɔ abusua ne gyimayɛlɛ nu, na ɔmaa kpɔkɛ mɔɔ ɔbazi ye wɔ abusua ɛzonlenlɛ, debiezukoalɛ nee daselɛlilɛ ɛhɔlɛ, ɛnwomenlelielɛ nee anyelielɛ ninyɛne nwo la kyia ye a. Saa Keleseɛne kunli sukoa Nyamenle Edwɛkɛ ne na ɔnwu menli mɔɔ wɔ ɔ sa nu la boɛ a, ɔda ali kɛ ye abusua ne banyia anwodozo wɔ ye tileyɛlɛ ne anu na ɔ nye balie kɛ bɛyɛ ko wɔ nɔhalɛ ɛzonlenlɛ nu la.

7, 8. Kɛ ɔkɛyɛ na kunli azukoa Mboaneneavolɛ Kpalɛ ne ala ɛlɔlɛ ali ahile menli mɔɔ ɔnea bɛ la ɛ?

7 Mboaneneavolɛ kpalɛ eza kulo ye mboane ne. Saa yɛsukoa Edwɛkpa mɔɔ fane Gyisɛse ɛbɛlabɔlɛ nee ye ɛzonlenlɛ gyima ne anwo la a, ɔmaa yɛnyia anyezɔlɛ yɛmaa ɛlɔlɛ mɔɔ Gyisɛse lale ye ali hilele ye ɛdoavolɛ ne mɔ la. ‘Ɔwule ɔmanle’ mboane ne mɔ bɔbɔ. Ɔwɔ kɛ kunlima sukoa Gyisɛse na bɛkulo menli mɔɔ bɛlɛnea bɛ la. Kɛ anrɛɛ ɔbayɛ ɔ ye atisesebɛ la, kunli mɔɔ kulo kɛ ɔnyia Nyamenle anyunlu ɛlolɛ la kɔ zo kulo ɔ ye “kɛmɔ Kelaese hulole Asɔne” anzɛɛ asafo ne la. (Ɛfɛ. 5:25) Ɔwɔ kɛ ɔtendɛ kɛnlɛma ɔkile ye na ɔdwenle ɔ nwo ɔluakɛ ɔfɛta enililɛ.—1 Pita 3:7.

8 Ɔwɔ kɛ abusua tile ne fa Nyamenle ngyinlazo a tete ngakula ne mɔ a. Noko akee, ɔnle kɛ ɔ rɛle fi kɛ ɔbala ɛlɔlɛ ali yeahile ɔ mra. Ɔwɔ kɛ ɔfa ɛdenrɛdenrɛlɛ ɔmaa wɔ ɛlɔlɛ nu. Ngakula ne mɔ bie mɔ wɔ ɛkɛ a, ɔkyɛ na bɛade edwɛkɛ bo. Wɔ ɛhye anu, ɔwɔ kɛ selɛ ne nyia abotane kpalɛ. Saa mrenya di Kelaese neazo ne anzi dahuu a, ɔmaa bɛ awuke nu yɛ ɛleka mɔ anwobanebɔlɛ wɔ. Bɛ mbusua ne mɔ banyia sunsum nu anwobanebɔlɛ mɔɔ Edwɛndolɛnli ne hanle nwolɛ edwɛkɛ la.—Bɛgenga Edwɛndolɛ 23:1-6.

9. Kɛmɔ tete selɛ Nowa yɛle la, ɛzonlelilɛ boni a Keleseɛne kunlima lɛ a, na duzu a baboa bɛ na bɛali nwolɛ gyima a?

9 Tete selɛ Nowa dɛnlanle aze wɔ ye mekɛ zo ewiade ne awieleɛ. Noko mekɛ mɔɔ Gyihova ‘vale azuyilɛ zɛkyele ɛtane ewiade ne la, ɔgyakyile ye nee menli nsuu bie.’ (2 Pita 2:5) Ɛnee ɔwɔ kɛ Nowa boa ye abusua ne ɔmaa bɛnyia bɛ ti wɔ Azuyilɛ ne anu. Wɔ awieleɛ mekɛ ɛhye anu, Keleseɛne mbusua tile noko wɔ gyinlabelɛ ko ne ala anu. (Mat. 24:37) Nea kɛzi nwolɛ hyia kɛ bɛbazukoa “mboaneneavolɛ kpalɛ ne” na bɛabɔ mɔdenle bɛali ye neazo ne anzi a!

Yelɛma—‘Bɛkyekye Bɛ Awuke’

10. Yelɛ nwo aze mɔɔ ɔka yeamaa ɔ hu la kile duzu?

10 Ɛzoanvolɛ Pɔɔlo hɛlɛle kɛ: “Yelɛma, bɛha bɛ nwo aze bɛmaa bɛ hu mɔ, kɛmɔ bɛyɛ bɛmaa Awulae la.” (Ɛfɛ. 5:22) Edwɛkɛ ɛhye ɛngile kɛ bɛbɛlɛ mraalɛ aze. Kolaa na bɛabɔ raalɛ mɔɔ lumua, Yive la, nɔhalɛ Nyamenle ne hanle kɛ: “Ɔnle kpalɛ kɛ menwɔmaa sonla angomekye kɛdɛnla; mebabɔ ye ɛsaso boavolɛ meamaa ye.” (Mɔl. 2:18) Kɛ “ye ɛsaso” nee ye “boavolɛ” la, raalɛ gyima a le kɛ ɔbaboa ɔ hu yeamaa yeali ye abusua ne anu ɛzonlelilɛ nwo gyima. Nɔhalɛ nu, ɔle gyinlabelɛ mɔɔ enililɛ wɔ nu.

11. Kɛzi yelɛ mɔɔ yɛ neazo kpalɛ la ‘kyekye ye awuke ɛ’?

11 Yelɛ mɔɔ yɛ neazo kpalɛ la yɛ gyima boa ye sua nu amra. (Bɛgenga Mrɛlɛbulɛ 14:1.) Raalɛ nrɛlɛbɛvolɛ bu nziezielɛ ɛhye kpalɛ, noko raalɛ koasea ɛmbu tileyɛlɛ ngyehyɛleɛ ne fee. Emomu, kɛ anrɛɛ ɔbala anzosesebɛ subane mɔɔ ɛbu ewiade ye anu bie ali la, ɔbɛlɛ ɔ nwo aze ɔmaa ye bokavolɛ. (Ɛfɛ. 2:2) Mekɛ mɔɔ yelɛ koasea ka ɔ hu anwo edwɛkɛ ɛtane mekɛ biala la, raalɛ nrɛlɛbɛvolɛ bɔ mɔdenle kɛ ɔbamaa ɔ mra nee awie mɔ abu ɔ hu. Yelɛ zɛhae ɛnlua bɛ nzo abo ɛdendɛlɛ nee kpolerazulɛ zo ɛngile kɛ ɔmbu ɔ hu tileyɛlɛ ne. Eza ɔwɔ kɛ ɔnea ezukoa zo boɛ. Raalɛ koasea sɛkye ye abusua ne ezukoa mɔɔ bɛkɛvɛ bɛkɛnyia ye la. Yelɛ mɔɔ le boavolɛ la ɛnle zɔ. Ɔ nee ɔ hu yɛ ko wɔ ezukoa edwɛkɛ nu. Ɔmaa ɔ nye da ɛkɛ yɛɛ ɔnzɛkye ezukoa. Ɔmpiepia ɔ hu ɔmmaa ɔnyɛ gyima mɔɔ bo zo.

12. Duzu a yelɛ bahola ayɛ aboa ye abusua ne amaa bɛazinza a?

12 Yelɛ mɔɔ yɛ neazo kpalɛ la boa ye abusua ne ɔmaa bɛsinza ɔlua ɔ hu mɔɔ ɔboa ye ɔmaa ɔfa sunsum nu ndetelɛ ɔmaa bɛ mra ne mɔ la azo. (Mrɛ. 1:8) Ɔboa Abusua Ɛzonlenlɛ ngyehyɛleɛ ne kpalɛ. Yeanga ye zɔ, ɔboa ɔ hu ɔmaa ɔfa folɛdulɛ nee anzohwenlɛ ɔmaa bɛ mra ne mɔ. Nea kɛzi ɔle ngakyile ɔfi raalɛ mɔɔ ɔmboa, na ɔ mra nwu amaneɛ wɔ sunsum nee nwonane nu la anwo a!

13. Duzu ati a ɔwɔ kɛ raalɛ boa ɔ hu wɔ teokelase gyima dɔɔnwo mɔɔ ɔyɛ la anu ɛ?

13 Saa kunli yɛ gyima ɛsesebɛ wɔ Keleseɛnema asafo ne anu a, kɛzi yelɛ mɔɔ le boavolɛ la te nganeɛ ɛ? Ɔ nye die! Saa ɔ hu le sonvolɛ, kpanyinli, anzɛɛ bie a ɔboka Asopiti Ngitanwolilɛ Kɔmatii ne anzɛɛ Maangyeba Suazilɛ Kɔmatii ne anwo a, ɔ nye die nwolɛ adenle ne anwo. Ɔwɔ kɛ ɔfa ninyɛne ɔbɔ afɔle na yeahola yealua ye ɛdendɛlɛ nee ye nyɛleɛ zo yeaboa ɔ hu kpalɛ. Noko ɔze kɛ ɔ hu anwo mɔɔ ɔfa ɔwula teokelase gyimalilɛ dɔɔnwo nu la boa maa abusua ne amuala sinza wɔ sunsum nu.

14. (a) Duzu a bahola ayɛ ngyegyelɛ amaa yelɛ boavolɛ a, na kɛ ɔkɛyɛ na yeali ngyegyelɛ ne anwo gyima ɛ? (b) Kɛzi yelɛ bahola aboa ye abusua ne anu amra kɔsɔɔti amaa bɛ nye alie ɛ?

14 Saa raalɛ ɔ hu si kpɔkɛ mɔɔ ɔnlie ɔndo nu la a, ɔmaa ɔyɛ se kɛ ɔbaboa ye wɔ nwo. Ɔba ye zɔ bɔbɔ a, “bɛ bɛtɛɛyɛlɛ nee bɛ koonwuyɛlɛ subane” maa bɛboa ye bɛmaa ɔyɛ ye kpɔkɛzilɛ ne anwo gyima. (1 Pita 3:4) Yelɛ kpalɛ bɔ mɔdenle sukoa mraalɛ mɔɔ sulo Nyamenle mɔɔ dɛnlanle aze wɔ tete ne mɔɔ bie mɔ a le Sɛla, Wulutu, Abegeli, nee Gyisɛse ɔ nli Mɛle la neazo kɛnlɛma ne. (1 Pita 3:5, 6) Eza ɔsukoa ɛnɛ mekɛ ye anu mraalɛ mgbanyinli mɔɔ bɔ “ɛbɛla mɔɔ kile kɛ bɛze Nyamenle la.” (Tae. 2:3, 4) Yelɛ kpalɛ dua ɛlɔlɛ nee ɛbulɛ mɔɔ ɔda ye ali la azo ɔboa ɔmaa agyalɛ ne gyinla na ye abusua ne anu amra kɔsɔɔti anye die. Arɛlekyekyelɛ nee anwobanebɔlɛ wɔ ye awuke nu. Yelɛ kpalɛ sonle bolɛ maa nrenya mɔɔ sunsum nu ninyɛne nwo hyia ye la!—Mrɛ. 18:22.

Mgbavolɛ—Bɛli “Ninyɛne Mɔɔ Ɛnyelɛ Ɛnnwu Bɛ La” Anzi

15. Kɛzi mgbavolɛ bahola aboa bɛ awovolɛ amaa abusua ne azinza ɛ?

15 Kɛzi ngakula bahola nee bɛ awovolɛ abɔ nu ayɛ gyima na abusua ne azinza wɔ sunsum nu ɛ? Suzu ahyɛlɛdeɛ mɔɔ Nyamenle ɛva ɛzie ɛ nyunlu la anwo. Bie a ɔvi wɔ ngakula nu wɔ awovolɛ ɛva kɛzi asetɛnla bayɛ wɔ Paladaese ne anu la anwo nvoninli ɛhile wɔ. Mekɛ mɔɔ ɛlɛyɛ kpanyinli la, ɔbayɛ kɛ bɛvale Baebolo ne nee Keleseɛne mbuluku bɛboale wɔ bɛmanle ɛnwunle kɛzi dahuu ngoane bara wɔ ewiade fofolɛ ne anu la. Ɛ nye mɔɔ wɔva wɔzie Gyihova ye ɛzonlenlɛ zo na wɔziezie wɔ asetɛnla kɛmɔ ɔfɛta la baboa wɔ yeamaa wɔazinza.

16, 17. Kɛ ɔkɛyɛ na ngakula ahola aho adɔ zo wɔ ngoane nwo ɛnriandilɛ ne anu ɛ?

16 Fa Pɔɔlo edwɛkɛ mɔɔ wɔ 1 Kɔlentema 9:24 la kɔ adwenle nu. (Bɛgenga.) Bɛnriandi ngoane nwo ɛnriandilɛ ne wɔ adenle mɔɔ bamaa bɛali konim la azo. Fa adenle mɔɔ ɔbamaa ɛ sa aha dahuu ngoane ahyɛlɛdeɛ ne la azo. Menli dɔɔnwo ɛmaa nwonane afoa nu ninyɛne ɛkpondɛlɛ ɛye bɛ adwenle ɛvi ahyɛlɛdeɛ ne azo. Nea kɛzi ɛhye le ngoaseasɛm a! Anwonyia nzi ɛlilɛ ɛnva nɔhalɛ anyelielɛ ɛmmaa. Ninyɛne mɔɔ ezukoa kola tɔ la ɛngyɛ na apɛ nu aze. Noko, wɔmɔ fa ɛ nye sie “ninyɛne mɔɔ ɛnyelɛ ɛnnwu bɛ la” azo. Duzu ati ɔ? Ɔluakɛ “ninyɛne . . . mɔɔ ɛnyelɛ ɛnnwu bɛ la wɔ ɛkɛ ne dahuu.”—2 Kɔl. 4:18.

17 “Ninyɛne mɔɔ ɛnyelɛ ɛnnwu bɛ la” bie a le nyilalɛ mɔɔ Belemgbunlililɛ ne bamaa yɛanyia la. Bɔ ɛbɛla mɔɔ bamaa ɛ sa aha bie la. Gyihova mɔɔ ɛbazonle ye la bamaa wɔanyia nɔhalɛ anyelielɛ. Nɔhalɛ Nyamenle ne mɔɔ yɛbazonle ye la boa maa yɛdwu mekɛ ezinra nee mekɛ tendenle nu bodane nwo. * Sunsum nu bodane kpalɛ bahola aboa wɔ yeamaa wɔava wɔ adwenle wɔazie Nyamenle ɛzonlenlɛ zo na ɛ sa aha ngoane mɔɔ ɛnlɛ awieleɛ ahyɛlɛdeɛ ne.—1 Dwɔn 2:17.

18, 19. Kɛ ɔkɛyɛ na kakula anwu ye saa yeva nɔhalɛ ne yeyɛ ye ɛdeɛ a?

18 Ngakula, debie mɔɔ lumua mɔɔ bamaa bɛava ngoane adenle ne azo la a le kɛ bɛbava nɔhalɛ ne bɛayɛ bɛ ɛdeɛ. Asoo wɔdu zɔhane egyakɛ ne? Biza ɛ nwo kɛ: ‘Asoo mele sunsum nu sonla, anzɛɛ me awovolɛ ne mɔ ati a mefa me nwo mewula sunsum nu gyimalilɛ nu a? Asoo meda subane mɔɔ bamaa meazɔ Nyamenle anye la ali? Asoo mebɔ mɔdenle medi ngyehyɛleɛ mɔɔ bamaa meava me nwo meawula nɔhalɛ ɛzonlenlɛ nwo gyimalilɛ mɔɔ bie a le asɔneyɛlɛ, debie ɛzukoalɛ, daselɛlilɛ nee ayia ɛhɔlɛ nu la azo dahuu ɔ? Asoo me nee Nyamenle ɛlɛnyia agɔnwolɛvalɛ kpalɛ amaa meahwe meabikye ye?’—Gye. 4:8.

19 Dwenledwenle Mosisi neazo ne anwo kpalɛ. Ɔnva nwo kɛ ɛnee ɔwɔ maanle gyɛne nu la, ɔhulole kɛ ɔbazonle Gyihova dɛlale kɛ bɛbavɛlɛ ye Falo ara raalɛ ne ara nrenya. (Bɛgenga Hibuluma 11:24-27.) Keleseɛne ngakula, ɔhyia kɛ bɛsi kpɔkɛ kɛ bɛbazonle Gyihova nɔhalɛ nu. Saa bɛyɛ zɔ a, bɛbanyia nɔhalɛ anyelielɛ, asetɛnla kpalɛ kɛkala, na bɛanyia “nɔhalɛ ngoane ne” anwo anyelazo.—1 Tem. 6:19.

20. Wɔ ngoane nwo ɛnriandilɛ ne anu, nwane mɔ a bɛanyia ahyɛlɛdeɛ ne a?

20 Wɔ tete nwɔhoalilɛ nu, sonla ko ala a nyia ɛnriandilɛ nwo ahyɛlɛdeɛ ne a. Noko ngoane nwo ɛnriandilɛ ne ɛnle zɔ. Nyamenle kpondɛ “kɛ menli kɔsɔɔti nwu nɔhalɛ ne na bɛnyia ngoane.” (1 Tem. 2:3, 4) Menli dɔɔnwo ɛli konim, yɛɛ bie mɔ noko nee wɔ a ɛlɛnriandi a. (Hib. 12:1, 2) Bɛdabɛ mɔɔ bɛnrɛkpo aze la kɔsɔɔti bɛanyia ahyɛlɛdeɛ ne. Ɛhye ati, sika ɛ bo kɛ ɛbaho wɔadɔ zo!

21. Duzu a yɛbazuzu nwo wɔ edwɛkɛ mɔɔ doa zo la anu a?

21 Mɔɔ ɔbayɛ biala la, “[Gyihova] kenle kpole anu ɛzulolɛ ne” bara. (Mal. 4:5) Ɔnle kɛ kenle zɔhane bato Keleseɛne mbusua arɛlevilɛ nu. Ɔhyia kɛ bɛdabɛ mɔɔ bɛwɔ abusua ne anu la kɔsɔɔti di bɛ ɛzonlelilɛ mɔɔ gyi Ngɛlɛlera ne azo la anwo gyima. Duzu bieko a bɛbahola bɛayɛ na bɛ nye ala ɛkɛ wɔ sunsum nu na bɛ nee Nyamenle agɔnwolɛvalɛ ne anu amia a? Edwɛkɛ mɔɔ doa zo la baha ninyɛne nsa mɔɔ kola ka abusua ne anu amra kɔsɔɔti sunsum nu boɛlilɛ la anwo edwɛkɛ.

[Ɔ bo ɛkɛ ne edwɛkɛ]

^ ɛden. 17 Nea The Watchtower, November 15, 2010, mukelɛ 12-16; July 15, 2004, mukelɛ 21-23.

Duzu A Wɔzukoa A?

• Duzu ati a ɔhyia kɛ Keleseɛne mbusua sinza a?

• Kɛ ɔkɛyɛ na kunlima azukoa Mboaneneavolɛ Kpalɛ ne ɛ?

• Duzu a yelɛ kpalɛ bahola ayɛ aboa ɔ hu a?

• Kɛzi ngakula bɛahola aboa bɛ mbusua amaa bɛazinza wɔ sunsum nu ɛ?

[Debiezukoalɛ kpuyia ne mɔ]

[Nvoninli wɔ mukelɛ 12]

Yelɛ mɔɔ le boavolɛ la sonle bolɛ maa nrenya mɔɔ le sunsum nu sonla la