Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Asoo Ɛlɛ Sunsum mɔɔ Ɛnwu Ɛlɛ?

Asoo Ɛlɛ Sunsum mɔɔ Ɛnwu Ɛlɛ?

Asoo Ɛlɛ Sunsum mɔɔ Ɛnwu Ɛlɛ?

ASOO ASETƐNLA wɔ ewule nzi? Zɔhane kpuyia ne ɛgyegye alesama adwenle ɛvolɛ mgbe dɔɔnwo. Wɔ ɛvolɛ dɔɔnwo mɔɔ ɛze la anu, maanle biala anu menli ɛzuzu edwɛkɛ ne anwo na yemaa bɛnyia diedi ngakyile.

Wɔ ewiade amuala mɔɔ Polynesia mɔɔ wɔ Pacific maanzinli nu boka nwo la, menli dɔɔnwo die di kɛ “sunsum” bie kɔ zo tɛnla aze wɔ sonla ewule nzi. Asoo debie amgba fi sonla nu wɔ ye ewule nu na ɔkɔ zo ɔtɛnla aze? Duzu a le sunsum ne mɔɔ wɔ sonla mɔɔ de aze la anu a? Saa yɛwu a, duzu a to ye a? Nyamenle Edwɛkɛ Bible ne, mɔɔ vi sunsum nu la fa kpuyia ɛhye mɔ anwo mualɛ mɔɔ le nɔhalɛ nee ahunlundwolɛ la maa.

Duzu A le Sunsum Ne?

Wɔ Bible ne anu, mɔɔ edwɛkɛ agbɔkɛ mɔɔ bɛhile bɛ bo “sunsum” kile titile la a le “ɛnwomenle.” Noko ɛhye kile dɔɔnwo tɛla ɛnwomenle ɛlielɛ ala. Kɛ neazo la Bible kɛlɛvolɛ James ka kɛ: “Sonlabaka mɔɔ sunsum ɛnle nu la ɛwu.” (James 2:26) Yemɔti, sunsum ne a maa sonlabaka ne nyia ngoane a.

Ngoane tumi ɛhye ɛnrɛhola ɛnrɛyɛ ɛnwomenle, anzɛɛ anwoma mɔɔ dua ɛvovoa ne anu ala la. Duzu ati ɔ? Ɔluakɛ kɛmɔ The World Book Encyclopedia kile la, saa awie gyakyi ɛnwomenle ɛlielɛ a, ngoane kɔ zo tɛnla ye sonlabaka ne anu ngoane ngɛkɛba ne mɔ anu mekɛ ekyi—“mitini dɔɔnwo anu.” Ɛhye ati bɛkola bɛbɔ mɔdenle bɛmaa ɔ nye zo tete ye yɛɛ bɛkola bɛfa awie sonlabaka nvɛyeba ne mɔ bɛmaa sonla gyɛne. Noko saa ngoane tumi ne gyakyi gyimayɛlɛ wɔ sonlabaka ne ngoane ngɛkɛba ne mɔ anu ala a, mɔdenle biala mɔɔ bɛbabɔ kɛ bɛmaa yeara ngoane nu bieko la bayɛ mgbane. Ɛnwomenle dodo biala ɛnle ɛkɛ mɔɔ kola maa ngoane kɛkɛba ko bɔbɔ ba ngoane nu bieko a. Sunsum ne, akee, a le ngoane tumi ne mɔɔ ɛnyelɛ ɛnnwu ye—mɔɔ ɔmaa ngoane—na ɔmaa ngoane ngɛkɛba ne mɔ tɛnla ngoane nu la. Ɛnwomenle ɛlielɛ maa ngoane tumi ɛhye kɔ zo yɛ gyima.—Job 34:14, 15.

Asoo sonla angome kye anu a zɔhane sunsum ne yɛ gyima a? Bible ne boa yɛ maa yɛnyia mualɛ mɔɔ fɛta la wɔ edwɛkɛ ɛhye anwo. Belemgbunli Solomon nrɛlɛbɛvolɛ hɛlɛle kɛ: “Nwane a ze kɛ sonla sunsum kɔ anwuma; na nane sunsum kɔ azɛlɛ bo a?” (Nolobɔvo 3:21) Yemɔti bɛha nane nee sonla amuala anwo edwɛkɛ kɛ bɛlɛ sunsum. Kɛzi ɔkola ɔba ye zɔ ɛ?

Yɛkola yɛfa sunsum anzɛɛ ngoane tumi ne yɛtoto lateleke anwosesebɛ mɔɔ dua milahyinli bie anu la anwo. Bɛkola bɛfa lateleke anwosesebɛ ne mɔɔ ɛnyelɛ ɛnnwu ye la bɛyɛ gyima ngakyile, mɔɔ ɔbagyinla milahyinli holɛ ko mɔɔ ɔbava yeayɛ gyima la azo. Kɛ neazo la, bɛkola bɛfa bɛmaa sutovu yɛ wuluwulu, bɛmaa computer fa di edwɛkɛ nwo gyima na ɔbu mgbonda na television fa ye nvoninli na ɔmaa bɛte edwɛkɛ. Noko akee lateleke anwosesebɛ ne ɛngakyi ɛnyɛ milahyinli ne mɔɔ ɔmaa ɔyɛ gyima la. Ɔtɛde tumi bie ala. Zɔhane ala yɛɛ ngoane tumi ne ɛngakyi ɛnyɛ abɔdeɛ mɔɔ ɔmaa bɛtɛnla ngoane nu la anu biala a. Ɔnlɛ sonlazule nee adwenle mɔɔ dwenle debie nwo a. Alesama nee nane muala “lɛ sunsum ko” (Nolobɔvo 3:19) Yemɔti, saa sonla wu a, ye sunsum ɛngɔdɛnla ɛleka bie kɛ sunsum nu abɔdeɛ.

Ɛnee akee, tebelɛ boni a mɔwuamra wɔ nu a? Na duzu a to sunsum ne wɔ mekɛ mɔɔ awie kɛwu la ɛ?

“Ɛbazia Wɔahɔ Ndɛtɛlɛ Nu”

Mekɛ mɔɔ sonla mɔɔ lumua, Adam, anyefuu yɛle Nyamenle mɛla nwo anzosesebɛ la, Jehovah hanle hilele ye kɛ: “Ɛbahwi ɛ ti anwo ɛhɛlɛnra na wɔanyia aleɛ wɔali, kɔkpula kɛ ɛbazia wɔahɔ ndɛtɛlɛ nu, ɔluakɛ nuhua yɛɛ ɛvi ɛrale a. Ɛle ndɛtɛlɛ na ɛbazia wɔahɔ ndɛtɛlɛ nu.” (Genesis 3:19) Ɛnee Adam wɔ ni kolaa na Jehovah abɔ ye avi ndɛtɛlɛ ne anu? Ɛnee ɔnle ɛleka biala! Ɛnee ɔnde aze. Yemɔti mekɛ mɔɔ Jehovah Nyamenle hanle kɛ Adam “bazia ahɔ ndɛtɛlɛ ne anu la”, ɔhilele kɛ Adam bawu. Adam ɛnrɛhɔdɛnla sunsum nu ɛleka. Wɔ ewule nu ɔbazia yeayɛ mɔɔ ngoane ɛnle nu bieko, ɔnle ɛleka biala. Ɛnee ye anzohwenlɛ a le ewule—ɔnle ngoane nu—tɛ kɛ ɔkadɛnla ɛleka fofolɛ.—Romema 6:23.

Na menli gyɛne mɔɔ ɛwu la ɛ? Bɛha bɛ tebelɛ ne anwo edwɛkɛ wienyi wɔ Nolobɔvo 9:5, 10, ɛleka mɔɔ yɛkenga kɛ: “Mɔwuamra ɛnze ɛhwee . . . Gyima, ngyehyɛleɛ, adwenle anzɛɛ nrɛlɛbɛ biala ɛnle ɛbolɔ.” (Moffatt) Yemɔti ewule le tebelɛ mɔɔ asetɛnla ɛnle nu a. Ɛdwɛndolɛnli ne hɛlɛle kɛ saa sonla wu a, “ye sunsum fi ye nu, ɔsia ɔkɔ ye ndɛtɛlɛ ne anu; kenle ko ne ala ɔ ti anu nzuzulɛ biala minli.”—Edwɛndolɛ 146:4.

Ɔda ali wienyi kɛ mɔwuamra ɛnze ɛhwee, ɛnyɛ hwee. Bɛnze debie biala. Bɛngola bɛnnwu wɔ, bɛnde mɔɔ ɛka la anzɛɛ bɛndɛndɛ bɛngile wɔ. Bɛngola bɛmboa wɔ anzɛɛ bɛmboda wɔ. Ɔngyia kɛ ɛsulo mɔwuamra fee. Noko kɛzi ɔde mɔɔ sunsum ne “finde kɔ” wɔ sonla ne ewule mekɛ nu ɛ?

Sunsum ne “Sia Kɔ Nɔhalɛ Nyamenle ne Ɛkɛ”

Bible ne ka kɛ saa sonla wu a, “sunsum ne sia kɔ nɔhalɛ Nyamenle ne mɔɔ vale manle la ɛkɛ.” (Nolobɔvo 12:7) Asoo ɛhye kile kɛ sunsum bie dua anwuma kɔ Nyamenle anyunlu ɔ? Kyɛkyɛ! Adenle mɔɔ Bible ne dua zo fa edwɛkɛ kpɔkɛ “sia kɔ” di gyima la ɛngile kɛ ɔfi ɛleka ko yeahɔ ɛleka fofolɛ. Kɛ neazo la, bɛhanle bɛhilele Israelma mɔɔ bɛanli nɔhalɛ la kɛ: “‘Bɛzia bɛrɛla me ɛkɛ, na medame noko mebara bɛ nwo ɛkɛ,’ kɛ ɛlɔne Jehovah se la ɛne.” (Malachi 3:7) Jehovah ɛkɛ mɔɔ Israelma sia ahɔ la ɛnee kile bɛ nwo mɔɔ bɛtwe bɛavi adenle ɛtane mɔɔ bɛlua zo na bɛarali Nyamenle tenlene adenle nzi bieko la. Na Israelma ɛkɛ mɔɔ Jehovah sia ahɔ la ɛnee kile ye menli ne mɔɔ ɔdie bɛ yeado nuhua bieko la. Wɔ edwɛkɛ nwiɔ ne amuala anu ɛnee nyɛleɛ boka “ɛzialɛ” ne anwo, ɛnee ɔnle ɛleka ko mɔɔ bɛfi bɛahɔ ɛleka gyɛne a.

Zɔhane ala yɛ wɔ ewule nu saa sunsum ne “sia kɔ” Nyamenle ɛkɛ a ɔndu adenle amgba ɔnvi azɛlɛ ye azo ɔngɔ anwuma a. Kakye kɛ, sunsum ne a le ngoane tumi ne. Saa zɔhane tumi ne fi sonla nu ala a, Nyamenle angome kye a lɛ tumi mɔɔ bamaa ɔ sa aha ye bieko a. Yemɔti sunsum ne “sia kɔ nɔhalɛ Nyamenle ne ɛkɛ” ɔluakɛ zɔhane sonla ne kenlebie anyelazo kɛ ɔbadɛnla aze la akee wɔ Nyamenle angomekye ɛkɛ.

Kɛ neazo la, suzu mɔɔ Ngɛlɛlera ne ka fale Jesus ewule ne anwo la anwo nea. Edwɛkpa kɛlɛvolɛ Luke bɔ amaneɛ kɛ: “Jesus vale ɛnelɛ kpole deanle nu na ɔhanle kɛ: ‘Egya, me sunsum wɔ ɛ sa nu.’ Ɔhanle ɛhye la ɔwule.” (Luke 23:46) Mekɛ mɔɔ Jesus sunsum vile ye nu la ɛnee tɛ anwuma a ɔlɛkɔ a. Bɛandunwue Jesus bɛanvi ewule nu kɔkpula kenle nsa ne azo. Na ɔlile kenle 40 bieko kolaa na yeahɔ anwuma. (Gyima 1:3, 9) Noko akee, wɔ ye ewule nu, Jesus vi anwodozo nu vale ye sunsum wulale ɔ Ze asa nu, na ɔvale ɔ nwo ɔdole tumi mɔɔ Jehovah lɛ kɛ ɔbazia yeava ye yeara ngoane nu bieko la azo bɔkɔɔ.

Ɛheɛ, Nyamenle angomekye ala a kola fa sonla ba ngoane nu bieko a. (Edwɛndolɛ 104:30) Anyelazo kpole boni a ɛhye maa yɛnyia a!

Anyelazo mɔɔ Bara Nuhua

Bible ne se: “Mekɛ ɛlɛba mɔɔ bɛdabɛ mɔɔ bɛwɔ ngakyelɛ nla nu amuala la bade [Jesus] ane na bavinde.” (John 5:28, 29) Ɛheɛ, Jesus Christ bɔle ɛwɔkɛ kɛ bɛbadunwue anzɛɛ bɛbava bɛdabɛ mɔɔ bɛwɔ Jehovah ngakyelɛ nu la amuala bazia bara ngoane nu. Kɛ anrɛɛ yɛbade nolobɔlɛ mɔɔ yɛ alɔbɔlɛ kɛ menli ɛwu la, menli mɔɔ bɛva bɛ bɛra ngoane nu bieko la anwo amaneɛbɔlɛ mɔɔ yɛ anyelielɛ la yɛɛ yɛbade a. Nea anyelielɛ mɔɔ ɔbayɛ kɛ yɛbayɛ alɔvolɛ akoaba yɛavi ewule nla nu a!

Ɛbahulo kɛ ɛbanwu dɔɔnwo wɔavane kɛzi ɛbahola wɔanyia nvasoɛ wɔavi anyelazo ɛhye mɔɔ Nyamenle ɛva ɛmaa la anu ɔ? Yɛto ɛsalɛ yɛfɛlɛ wɔ kɛ fa ɔ bo ɛke address ne bie kɛlɛ die Spirits of the Dead—Can They Help You or Harm You? Do They Really Exist? Mɔɔ wɔ Nrelenza nee Twi nu buluku ne bie.

Kyesɛ bɛhile ye ngakyile, Bible edwɛkɛ ne amuala vi Nrelenza aneɛ nu New World Translation of the Holy Scriptures​ ne anu.