Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Nyia Abusua Asetɛnla Nu Anyelielɛ

Nyia Abusua Asetɛnla Nu Anyelielɛ

Nyia Abusua Asetɛnla Nu Anyelielɛ

Asoo ɛze mbusua bie mɔɔ lɛ koyɛlɛ nee anyelielɛ kɛ nuhua ne mɔɔ ɛnwu bɛ wɔ kɛlata ɛhye anu la? Mbusua mɔɔ wɔ ɛleka biala la anu ɛlɛtete. Ewolebɔlɛ, gyima mɔɔ anwodozo ɛnle nu, raalɛ mɔɔ ɔ ngome ɔnea ngakula, bɛ sa nu mɔɔ ɔto—ɛhye mɔ amuala boka gyinlabelɛ ɛsesebɛ ne anwo. Abusua asetɛnla nwo benleravolɛ bie hanle ye alɔbɔlɛ nu kɛ: “Kɛkala, abusua ne awieleɛ mɔɔ bɛka na yeazi la le mɔɔ awie biala ze a.”

Duzu ati a ɛnɛ mbusua yia ngyegyelɛ mɔɔ anu yɛ se zɛhae mɔ a? Kɛzi yɛkola yɛnyia abusua asetɛnla nu anyelielɛ ɛ?

Kɛzi Abusua ne Bɔle Ɔ Bo La

Amaa yɛaye edwɛkɛmiza ɛhye mɔ anloa la, ɔhyia kɛ yɛkpondɛ adehilelɛ yɛfi Nyamenle mɔɔ ɔhyehyɛle agyalɛ nee abusua la ɛkɛ. Ɔboalekɛ yemɔ yɛɛ ɔze kɛzi bɛnyia abusua asetɛnla nu anyelielɛ kpalɛ kpalɛ a.

Mɔɔ yɛ anyelielɛ la, menli dɔɔnwo diedi kɛ abuasua ngyehyɛlɛ ne ɛnlɛ ye Hyehyɛvolɛ. Noko akee, Gyisɛse Kelaese hanle nrenya nee raalɛ ɛbɔlɛ nwo edwɛkɛ. Ɔhwenle adwenle ɔhɔle mɔlebɛbo Baebolo edwɛkɛ ne azo na ɔhanle kɛ: “Mɔɔ Nyamenle ɛha ɛbɔ nu la ɔnle kɛ awie biala kpakye nu.”—Mateyu 19:4-6.

Ɛhye ati kɛmɔ Gyisɛse Kelaese hanle la, Nyamenle nrɛlɛbɛvolɛ bie bɔle alesama nwiɔ ne mɔɔ lumua la, na ɔhyehyɛle abusua asetɛnla mɔɔ anyelielɛ wɔ nu la ɔmanle bɛ. Nyamenle hanle menli nwiɔ ne mɔɔ lumua la bɔle nu wɔ agyalɛ nu na ɔhanle kɛ nrenya ne ‘ɛva ɔ nwo ɛbɔ ɔ ye anwo kyengye, na bɛ mu nwiɔ bɛbɔ nu bɛyɛ nwonane ko.’ (Mɔlebɛbo 2:22-24) Asoo ɔbahola yeara ye kɛ, ɛnɛ mbusua ngyegyelɛ ne mɔ vi adenle mɔɔ bɛdua zo bɛtɛnla aze mɔɔ bulu ngyinlazo ne mɔ mɔɔ Bɔvolɛ ne ɛva ɛdo ɛkɛ wɔ ye Edwɛkɛ Baebolo ne anu la azo?

Adenle Boni a Fa Konimlilɛ Ba A?

Kɛmɔ ɛze la, adwuliso ewiade ne si angomedi adua. “Anyebolo le kpalɛ,” kɛ awie bie mɔɔ ɛbe ezukoa ɛkpondɛlɛ nu la hanle hilele kɔlegyima mɔɔ ɛlɛwie sukulu wɔ United States la ɛne. “Ɛ nye kola bolo ninyɛne na ɛ nye kɔ zo die ɛ nwo.” Noko anwonyia ɛkpondɛlɛ ɛnva konimlilɛ ɛmba. Nɔhalɛ nu, anwonyiahulolɛ le abusua asetɛnla nwo ngyegyelɛ kpole kpalɛ ko ɔluakɛ ɔmmaa menli avinli abusuabɔlɛ ɛngɔ zo yɛɛ ɔsɛkye menli mekɛ nee ezukoa. Mɔɔ ɔ nee ɛhye ɛnle ko la, suzu kɛzi Baebolo mrɛlɛbulɛ nwiɔ boa yɛ maa yɛnwu debie mɔɔ anwo hyia maa anyelielɛ la.

“Ɔle kpalɛ kɛ menli kɛva ɛhulolɛ kɛli nya nya tɛla kɛ bɛkɛva ɛkpɔlɛ bɛkɛli ɛnlankɛ dɔlera nane.”

“Ɔle kpalɛ kɛ sonla kɛli mgbosawe na ɔ nzo nu kɛdwo ye tɛla kɛ ɔkɛli ye sosɔɔ wɔ awuke mɔɔ nuhua le konle ngome la anu.” Mrɛlɛbulɛ 15:17; 17:1.

Bɛle edwɛkɛ mɔɔ tumi wɔ nu a, ɔnle zɔ ɔ? Suzu kɛzi saa abusua biala lile ninyɛne ɛhye mɔ azo a anrɛɛ kɛ ewiade bazi ayɛ ngakyile la anwo nea! Baebolo ne eza fa adehilelɛ mɔɔ nvasoɛ wɔ zo la maa wɔ kɛzi ɔwɔ kɛ abusua nu amra nee bɛ nwo di la anwo. Suzu adehilelɛ mɔɔ ɔfa ɔmaa la anu ekyi bie anwo nea.

Kunlima: ‘kulo ɛ ye kɛ ɛ nwo la.’—Ɛfɛsɛsema 5:28-30.

Ɔle edwɛkɛ sikalɛ, noko ɔboa kpole! Baebolo ne eza kile kunli kɛ ‘ɔli ɔ ye eni.’ (1 Pita 3:7) Ɔyɛ ɛhye ɔlua ɔ nwo mɔɔ ɔdwenle ye titile, mɔɔ ɛlɔlɛ, ndelebɛbo nee anwosesebɛwulalɛ boka nwo la azo. Eza ɔbu mɔɔ ɔkɛha la na ɔtie ye. (Fa to Mɔlebɛbo 21:12 anwo.) Asoo ɛnlie ɛndo nuhua kɛ ɔkɛyɛ nvasoɛ ɔkɛmaa abusua biala saa kunli ne dwenle ɔ ye anwo, kɛmɔ ɔkɛhulo kɛ bɛkɛdwenle ɔ nwo la a?—Mateyu 7:12.

Yelɛma: ‘Di [ɛ] hu eni.’—Ɛfɛsɛsema 5:33.

Yelɛ boa maa abusua nyia anyelielɛ ɔlua ɔ hu mɔɔ ɔboa ye ɔmaa ɔdi ye ɛzonlelilɛ kpole ne anwo gyima la azo. Kɛ ɔwɔ kɛ ɛnee ɔba ye la ɛne, ɔluakɛ Nyamenle yɛle yelɛ kɛ ɔyɛ “ye boavolɛ.” (Mɔlebɛbo 2:18) Asoo ɛkola ɛnwu nyilalɛ mɔɔ abusua asetɛnla kɛyɛ mekɛ mɔɔ yelɛ di ɔ hu eni ɔlua ye kpɔkɛzilɛ mɔɔ ɔdi yeaboa na ɔ nee ye ayɛ ko kɛ bɛ sa kɛha mɔɔ gyi abusua ne anyunlu la?

Agyalɛ nu Bokavolɛma: ‘Ɔwɔ kɛ kunlima nee yelɛma di nɔhalɛ maa bɛ nwo.’—Hibuluma 13:4.

Saa bɛyɛ zɔ a, abusua asetɛnla ne amgba bayɛ nvasoɛ. Agyalɛzɛkyelɛ ta sɛkye abusua. (Mrɛlɛbulɛ 6: 27-29, 32) Ɛhye ati Baebolo ne tu folɛ mɔɔ nrɛlɛbɛ wɔ nuhua la kɛ: “Maa ɛ nye ɛlie ɛ ye mɔɔ ɛkɛgya ye wɔ mgbavolɛ nu la anwo . . . duzu ati a ɛkɛmaa raalɛ mgbane biala ɛhulolɛ kɛli ɛ ti, na ɛkɛdɔ raalɛ wɔlɔkavolɛ akɛnra anu ɛ?”—Mrɛlɛbulɛ 5:18-20.

Awovolɛma: ‘Tete [ɛ mra] wɔ adenle mɔɔ ɔwɔ kɛ [bɛfa] zo la anu.’—Mrɛlɛbulɛ 22:6.

Saa awovolɛma nyia mekɛ na bɛdwenle ngakula nwo a, abusua asetɛnla ne amgba banyia ngɔzo. Ɛhye ati Baebolo ne tu awovolɛma folɛ kɛ bɛhilehile bɛ mra ne mɔ ngyinlazo kpalɛ ‘wɔ mekɛ biala mɔɔ bɛkɛdɛnla aze wɔ bɛ azua nu, anzɛɛ bɛlua adenle zo, anzɛɛ bɛkɛhɔ nla nu, anzɛɛ bɛkɛdwazo la.’ (Mɛla ne 11:19) Baebolo ne eza ka kɛ awovolɛma ɛhile kɛ bɛkulo bɛ mra ne mɔ ɔlua bɛ ɛdenrɛdenrɛlɛ zo.—Ɛfɛsɛsema 6:4.

Ngakula: “Ngakula, bɛdie bɛ awovolɛma wɔ awulae ati.”—Ɛfɛsɛsema 6:1.

Ɔle nɔhalɛ kɛ, wɔ mɛlazobulɛ ewiade ɛhye anu, ɔnla aze kɛ dahuu ɛkɛdie wɔ awovolɛma. Noko akee, asoo ɛnlie ɛndo nuhua kɛ nrɛlɛbɛ wɔ nuhua kɛ ɛkɛyɛ mɔɔ abusua Hyehyɛvolɛ ne ka kile yɛ la? Yemɔ a ze mɔɔ le kpalɛ kpalɛ mɔɔ bamaa yɛ abusua asetɛnla ne ayɛ anyelielɛ kpole a. Ɛhye ati bɔ mɔdenle ɛsesebɛ kɛ ɛkɛdie wɔ awovolɛma. Bɔ mɔdenle kɛ ɛkɛkpo ewiade ne anu sɔnea dɔɔnwo ne kɛ ɛyɛ mɔɔ ɔle ɛtane la.—Mrɛlɛbulɛ 1:10-19.

Mekɛ tendenle ala mɔɔ abusua ne anu sonla ko biala fa Baebolo ne folɛdulɛ ali gyima la, abusua asetɛnla bayɛ nvasoɛ. Abusua ne ɛnrɛnyia asetɛnla mɔɔ ɔle kpalɛ la kɛkala angome na ɔbanyia kenlebie mɔɔ ɔyɛ nwanwane la anwo anyelazo wɔ ewiade fofolɛ ne mɔɔ Nyamenle ɛva ɛbɔ ɛwɔkɛ la anu. (2 Pita 3:13; Yekile 21:3, 4) Ɛhye ati bɛmaa ɔyɛ abusua ne subane kɛ bɛkɛbɔ nuhua bɛkɛzukoa Baebolo ne! Mbusua mgbe dɔɔnwo mɔɔ wɔ ewiade amuala la ɛnwu adehilelɛ mɔɔ wɔ buluku The Secret of Family Happiness ne mɔɔ wɔ Nrelenza nee Twi nu la kɛ nvasoɛ wɔ zolɛ amgba.