Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

Ɔnrɛhyɛ Nyamenle Atiakunlukpɔkɛ Bara Nu

Ɔnrɛhyɛ Nyamenle Atiakunlukpɔkɛ Bara Nu

Foa 7

Ɔnrɛhyɛ Nyamenle Atiakunlukpɔkɛ Bara Nu

1, 2. Duzu ati a yɛbahola yɛanyia anwodozo kɛ Nyamenle bamaa ɛtaneyɛlɛ nee amaneɛnwunlɛ bo apɛ a?

1 Ɔwɔ nuhua kɛ, wɔ sonla nye zo, ɔle kɛ Nyamenle ɛmaa ɛtaneyɛlɛ nee amaneɛnwunlɛ nwo adenle ɛmaa yehyɛ somaa ɛdeɛ, noko ɔnrɛmaa nyɛleɛ ɛtane ɛhye mɔ ɛnrɛdɛnla ɛkɛ dahuu. Baebolo ne maa yɛnwu kɛ Nyamenle ɛmaa ninyɛne ɛhye mɔ anwo adenle wɔ mekɛ bie anu ala.

2 “Debie biala lɛ ye ɛlobɔ.” (Nolobɔvo ne 3:1) Saa mekɛ mɔɔ Nyamenle ɛva ɛmaa ɛtaneyɛlɛ nee amaneɛnwunlɛ nwo adenle la wie a, akee ɔbava ɔ nwo yealie alesama edwɛkɛ nu. Ɔbamaa ɛtaneyɛlɛ nee amaneɛnwunlɛ bo apɛ na yeamaa atiakunlukpɔkɛ mɔɔ ɛnee ɔlɛ kɛ ɔmaa alesama mbusua mɔɔ di munli na bɛlɛ anyelielɛ ayi azɛlɛ ye azo wɔ anzondwolɛ nee anwobanebɔlɛ nu wɔ Paladaese la ara nu.

Nyamenle Ndɛnebualɛ

3, 4. Kɛzi Mrɛlɛbulɛ ka mɔɔ vi mɔɔ Nyamenle bayɛ anu ara la anwo edwɛkɛ ɛ?

3 Yɛ Baebolo ngapezo ngakyile mɔɔ kile mɔɔ Nyamenle bayɛ anzɛɛ mɔɔ vi ye ndɛnebualɛ ne anu bara, yɛɛ mɔɔ ɔbahile yeamaa alesama abusua ne la anu ekyi nzonlɛ:

4 “Menli mɔɔ di boɛ la badɛnla azɛlɛ ne azo, yɛɛ menli mɔɔ ze nrɛlɛbɛ la baha zolɛ. Bɛbaye amumuyɛma bɛavi azɛlɛ ne azo, na bɛadu ngunzima bɛavi zolɛ.”—Mrɛlɛbulɛ 2:21, 22.

5, 6. Kɛzi Edwɛndolɛ 37 maa yɛnwu mɔɔ bazi wɔ mekɛ mɔɔ Nyamenle ɛva ɔ nwo ɛlie alesama edwɛkɛ nu la ɛ?

5 “Bɛbaminli amumuyɛma abo zo; na bɛdabɛ mɔɔ bɛ rɛle wɔ [Gyihova] anu la bava azɛlɛ ne. Ɔnrɛhyɛ biala ɛnee amumuyɛnli ne abo zo ɛminli, . . . Na bɛlɛvoma bava azɛlɛ ne ayɛ bɛ ɛdeɛ, na bɛ nye alie bɛ ɛkpazilɛ nwo.”—Edwɛndolɛ 37:9-11.

6 “Fa ɛ rɛle wula [Gyihova] anu na dua ye adenle ne anu, na ɔbakpogya wɔ zo yeamaa wɔanyia azɛlɛ ne; ɛbanwu amumuyɛma ɛzɛkyelɛ. Nea sonla ne mɔɔ di boɛ, na nea tenlenenli ne, ɔluakɛ anzonudwolɛ sonla lɛ ɔ bo zo amra. Na bɛbazɛkye mɛladonlɛma, amumuyɛma ɛnrɛnyia bɛ bo zo amra.”—Edwɛndolɛ 37:34, 37, 38.

7. Folɛ kpalɛ boni a Nyamenle Edwɛkɛ ne tu yɛ a?

7 Ɛhye ati, ɔluakɛ kenlebie asetɛnla kpalɛ wɔ ɛkɛ maa menli mɔɔ die adenle mɔɔ Bɔvolɛ ne lɛ di yɛ nwo zo tumi to nu la ati, bɛtu yɛ folɛ kɛ: “Mmamaa ɛ rɛle fi me ngilehilelɛ ne; fa me mɛla ne mɔ sie wɔ ahonle nu, na bɛbamaa wɔanyi wɔahyɛ na wɔakpazi ɛbɛlabɔlɛ nu.” Nɔhalɛ nu, Nyamenle bamaa bɛdabɛ mɔɔ bɛyɛ ye ɛhulolɛdeɛ la dahuu ngoane! Ɛhye ati, Nyamenle Edwɛkɛ ne tu yɛ folɛ kɛ: “Yeye wɔ ahonle nu fa ɛ rɛle wula [Gyihova] anu, mmafa wɔ adwenle ɛsɔ ɛ ngome wɔ nrɛlɛbɛ. Nwu Nyamenle wɔ wɔ ɛbɛlabɔlɛ muala anu, na ɔbamaa wɔ ndenle adenrɛ fɔɔnwo amaa wɔ.”—Mrɛlɛbulɛ 3:1, 2, 5, 6.

Nyamenle Tumililɛ Bavi Anwuma

8, 9. Duzu a Nyamenle balua zo aziezie azɛlɛ ɛhye a?

8 Nyamenle balua arane mɔɔ tɛla biala la azo a aziezie azɛlɛ ne a. Arane ɛhye le arane mɔɔ da anwuma nrɛlɛbɛ ali ɔluakɛ ɔbali tumi yeavi anwuma wɔ Nyamenle adehilelɛ bo. Na zɔhane anwuma Belemgbunlililɛ ne baye alesama tumililɛ ngakyile kɔsɔɔti avi azɛlɛ ye azo. Ɔnrɛra ye kɛ alesama bahwe bɛ nwo avi Nyamenle abo na bɛali bɛ nwo zo tumi bieko.

9 Mɔɔ fane ɛhye anwo la, ngapezo mɔɔ wɔ Daneɛle 2:44 ka kɛ: ‘Mekɛ mɔɔ alesama arelemgbunlililɛ mɔɔ wɔ ɛkɛ ne ɛnɛ la wɔ zolɛ la Nyamenle bamaa belemgbunlililɛ ko mɔɔ bɛnrɛzɛkye ye ɛlɛ la avinde anwuma. Awie mɔ gyɛne ɛnrɛhola ɛnrɛlie belemgbunlililɛ ne anzɛɛ dasanli biala ɛnrɛli tumi wɔ azɛlɛ ye azo bieko. Belemgbunlililɛ ɛhye bazɛkye arelemgbunlililɛ mɔɔ wɔ azɛlɛ ye azo ɛnɛ la amuala, na yemɔ a badɛnla ɛkɛ ne dahuu a.’—Eza nea Yekile 19:11-21; 20:4-6.

10. Duzu ati a yɛbahola yɛalie yɛali kɛ wɔ Nyamenle anwuma Belemgbunlililɛ ne abo, tumililɛ mɔɔ sisi menli la ɛnrɛdɛnla ɛkɛ bieko ɛ?

10 Ɛhye ati, tumililɛ mɔɔ ɛkpɔlɔ la ɛnrɛli alesama anwo zo bieko, ɔluakɛ saa Nyamenle fa ngyehyɛleɛ ɛhye ba awieleɛ a, alesama tumililɛ mɔɔ ɛhwe ɔ nwo ɛvi Nyamenle anwo la ɛnrɛdɛnla ɛkɛ bieko. Anwuma Belemgbunlililɛ ne ɛnrɛsisi menli, ɔluakɛ ɔvi Nyamenle yɛɛ ɔdaye a ɔnea zo a. Emomu, ye gyimalilɛ ne anwo bara menli mɔɔ ɔbali bɛ nwo zo la nvasoɛ kpole. Bɛbayɛ Nyamenle ɛhulolɛdeɛ wɔ azɛlɛ ne kɔsɔɔti azo kɛmɔ bɛyɛ ye wɔ anwuma la. Ɛhye ati a Gyisɛse holale hilele ye ɛdoavolɛ ne mɔ kɛ bɛyɛ Nyamenle asɔne kɛ: “Wɔ belemgbunlililɛ ɛrɛla; Bɛyɛ Wɔ ɛhulolɛdeɛ wɔ azɛlɛ ye azo, Kɛmɔ bɛyɛ ye wɔ anwuma lɔ la.”—Mateyu 6:10.

Mekɛ ne Ɛbikye

11. Nienwu a yɛbanwu Baebolo ngapezo ngakyile mɔɔ maa yɛnwu kɛzi yɛbikye ngyehyɛleɛ ɛhye awieleɛ a?

11 Kɛzi yɛbikye ninyɛne ngyehyɛleɛ ɛtane ɛhye awieleɛ nee Nyamenle ewiade fofolɛ ne mɔlebɛbo ɛ? Baebolo ngapezo bua edwɛkɛ ɛhye wienyi. Kɛ neazo la, Gyisɛse mumua ne hilele ninyɛne bie mɔɔ ɔwɔ kɛ yɛnea amaa yɛahola yɛanwu ɛleka mɔɔ yɛdwu wɔ mekɛ ne mɔɔ Baebolo ne fɛlɛ ye ‘ewiade ɛhye awieleɛ’ ne anu la. Bɛhɛlɛ ɛhye mɔ wɔ Mateyu tile 24 nee 25, Maake 13, yɛɛ Luku 21. Bieko, kɛmɔ ɛzoanvolɛ Pɔɔlo hanle ye 2 Temɔte tile 3 ne la, mekɛ bie mɔɔ bɛfɛlɛ ye “awieleɛ mekɛ” la bara na nuhua a ninyɛne bie basisi amaa yɛanwu mekɛ mɔɔ yɛwɔ nu a.

12, 13. Duzu a Gyisɛse nee Pɔɔlo hanle ye wɔ awieleɛ mekɛ ne anwo a?

12 Gyisɛse hanle kɛ ninyɛne ɛhye mɔ a basisi ava abɔ mekɛ ɛhye abo a: “Maanle nee maanle baho atia bɛ nwo, arelemgbunli badwazo arelemgbunli nwo zo, sane bara, yɛɛ azɛlɛ bakpusu ɛleka muala.” (Mateyu 24:7) Luku 21:11 noko kile kɛ Gyisɛse hanle kɛ “ewule ngakyile bara ɛleka dɔɔnwo.” Eza ɔbɔle kɔkɔ kɛ “munzule mɔɔ bara ewiade la bayɛ kpole.”—Mateyu 24:12.

13 Ɛzoanvolɛ Pɔɔlo hanle dole ɛkɛ ne kɛ: “Mekpondɛ kɛ ɛnwu ye kɛ, awieleɛ mekɛ ne anu, anwongyelelɛ dɔɔnwo bara. Menli bayɛ angomedi nee ezukoa nwo anyebolo, bɛbamemaa bɛ nwo zo na bɛazua anyetele; bɛbabɔ aholoba, bɛnrɛdie bɛ awovolɛma, bɛbakpo amunli, bɛnrɛzonle Nyamenle; bɛ ti bayɛ se, bɛnrɛze anwunvɔne, bɛbabɔ nzekue, bɛbali mgbonde, bɛbava ɛya mgbane mgbane na bɛahyi kpalɛ, bɛbaye bɛ gɔnwo mɔ bamaa, bɛbayɛ mgbaha na bɛ ti anu ayɛ bɛ fɛ; bɛbahulo anyelielɛ bɛadɛla Nyamenle, bɛbazɔ nyamenlezonlenlɛ nu, na bɛnrɛlie ye tumi kpalɛ ne bɛnrɛdo nu. . . . Amumuyɛma nee adalɛma bahɔ zolɛ amaa bɛ ti ayɛ se kpalɛ, bɛbabɛlɛbɛla awie mɔ na bɛabɛlɛbɛla bɛdabɛ bɛ ngome bɛ nwo.”—2 Temɔte 3:1-5, 13.

14, 15. Adenle boni azo a mɔɔ ɛsisi ɛvoya 20 ɛhye anu la kile kɛ amgba yɛwɔ awieleɛ mekɛ ne anu a?

14 Asoo zɔhane ninyɛne mɔɔ Gyisɛse nee Pɔɔlo hanle nwolɛ edwɛkɛ dole ɛkɛ ne la ɛra nu wɔ yɛ mekɛ ye anu? Ɛhɛe, bɛra nu bɔkɔɔ. Ewiade Konle I yɛle konle mɔɔ ɛnee bɛtɛkonle bie ɛlɛ. Ɛnee ɔle ewiade amuala konle mɔɔ lumua na ɔvale nzenzaleɛ kpole ɔrale alesama tetedwɛkɛ nu. Konle zɔhane vale sane, ewule ngakyile, yɛɛ munzule dɔɔnwo rale. Kɛmɔ Gyisɛse hanle la, ninyɛne mɔɔ sisile ɔvi 1914 la le “awolɛ nyane ɛdelɛ bo ɛbɔlɛ.” (Mateyu 24:8) Ɛhye mɔ a bɔle “awieleɛ mekɛ ne,” mɔɔ bɛhanle nwolɛ edwɛkɛ bɛdole ɛkɛ mɔɔ le awolɛndoazo mɔɔ li awieleɛ mɔɔ Nyamenle bamaa ɛtaneyɛlɛ nee amaneɛnwunlɛ nwo adenle wɔ nu la mɔlebɛbo a.

15 Kpolerazulɛ biala ɛnle nwolɛ kɛ wɔyɛ ninyɛne mɔɔ ɛsisi ɛvoya 20 ne anu la nzonlɛ. Ɛze basabasayɛlɛ mɔɔ ɛhɔ zo la. Menli kɛyɛ mgbe 100 ɛwu wɔ konle konle nu. Ɛhɔne yɛɛ anwodolɛ noko ɛhu menli mgbe ɛya ɛya. Azɛlɛkpusulɛ ɛva menli dɔɔnwo ɛhɔ. Ɛbulɛ mɔɔ menli ɛnlɛ ɛmmaa ngoane nee awie mɔ agyapadeɛ la ɛhɔ ɔ nyunlu. Amumuyɛyɛlɛ ɛbu zo. Bɛnva ɛbɛlabɔlɛ kpalɛ nwo ngyinlazo bɛnyɛ ɛhwee. Menli dodo mɔɔ ɛlɛso abo zo la ɛrayɛ ngyegyelɛ mɔɔ bɛnnyia ye sɔbelɛ a. Evinli ɛmmaa asetɛnla ɛnyɛ fɛ bieko na ɔfa ngoane ɔto esiane nu. Nɔhalɛ nu, ɔbɔ ye 1914 toonwo mɔɔ ba la yɛwɔ awieleɛ mekɛ ne anu, na yɛlɛbikye Baebolo ngapezo mɔɔ fane yɛ mekɛ ye anwo la awieleɛ.

16. Awieleɛ mekɛ ne tendenle bayɛ mekɛ nyɛ?

16 Awieleɛ mekɛ ne tendenle bayɛ mekɛ nyɛ? Gyisɛse hanle mekɛ ne mɔɔ nuhua a bɛbade “awolɛ nyane” ne mɔɔ bɔle ɔ bo 1914 la, anwo edwɛkɛ kɛ: “Ninyɛne ɛhye mɔ bazi na menli mɔɔ kɛkala de aze la amuala awie wu.” (Mateyu 24:8, 34-36) Ɛhye kile kɛ, ɔwɔ kɛ awieleɛ mekɛ ne anwo sɛkɛlɛneɛ ne kɔsɔɔti ba nu wɔ mekɛ kpɔtee bie anu. Yekile 12:12 ka kɛ saa bɛtu Seetan bɛto azɛlɛ ye azo a, bɛbamaa ye mekɛ ekyi bie ala.

17, 18. Ngapezo boni a kile kɛ yɛbikye ewiade ɛhye awieleɛ ne kpalɛ a?

17 Ɛzoanvolɛ Pɔɔlo noko hanle edwɛkɛ bieko mɔɔ bamaa yɛanwu kɛ yɛbikye ewiade ɛhye awieleɛ kpalɛ la dole ɛkɛ ne: “Awulae Kenle ne bara kɛ awule ba bawua nɔɔzo la. Mekɛ mɔɔ menli kɛdwenle kɛ akee ‘Debie biala ɛla boɛ [“Saa ɔba ye kɛ bɛlɛka kɛ: ‘Anzondwolɛ nee anwobanebɔlɛ! a,’” NW]’ la, mekɛ ne anu ala yɛɛ munzule ne bazi a. Biala ɛnrɛvi ɛsalɛ.”—1 Tɛsalonaekama 5:2, 3; eza nea Luku 21:34, 35.

18 Ɛnɛ anloanzɛlɛ mɔɔ ɛnee ɛnle Ameleka nee Soviet Union ne avinli la ɛra awieleɛ, yɛɛ konle mɔɔ ewiade amra amuala babɔ nu aho la ɛnga ɛzulolɛ biala. Yemɔti maanle maanle ne mɔ bade nganeɛ kɛ bɛlɛnyia asetɛnla kpalɛ. Noko mekɛ mɔɔ bɛbade nganeɛ kɛ bɛlɛdi konim la yɛɛ mɔɔ bɛ nye ɛnla la bado bɛ a ɔluakɛ yemɔ a bayɛ sɛkɛlɛneɛ mɔɔ bahile kɛ Nyamenle ɛzɛkyelɛ mekɛ ne ɛdwu a. Kakye kɛ maamulɛma koyɛlɛ ngyekyeleɛ nee ngyehyɛleɛ ngakyile mɔɔ bɛlɛyɛ la ɛtɛkakyile menli. Bɛtɛkolale bɛtɛmanle menli ɛtɛnyianle bɛ gɔnwo mɔ anwo ɛlɔlɛ. Yɛɛ ewiade tumivolɛma ɛtɛkolale ɛtɛsile basabasayɛlɛ nwo adenle na bɛahola bɛaye anwodolɛ nee ewule bɛavi ɛkɛ. Yemɔti, mmafa ɛ rɛle ɛwula alesama anzondwolɛ nee anwobanebɔlɛ ngyehyɛleɛ biala anu na ɛsuzu kɛ ewiade ɛhye ɛlɛnyia ye ngyegyelɛ ne sɔbelɛ. (Edwɛndolɛ 146:3) Mɔɔ nolobɔlɛ ɛhye bahile la a le kɛ ewiade ɛhye ɛzɛkyelɛ ne ɛbikye kpalɛ.

Edwɛkpa ne Nolobɔlɛ

19, 20. Awieleɛ mekɛ ye anu edwɛkpahanlɛ nwo ngapezo boni a ɛlɛba nu a?

19 Ngapezo bieko mɔɔ kile kɛ ɔvi 1914 mɔɔ ba la yɛwɔ awieleɛ mekɛ ne anu la a le mɔɔ Gyisɛse hanle la: “Kyesɛ bɛdumua bɛbɔ Edwɛkpa ne nolo bɛkile maanle maanle kɔsɔɔti.” (Maake 13:10) Anzɛɛ kɛmɔ Mateyu 24:14 ka ye la: “Bɛbabɔ Edwɛkpa ɛhye mɔɔ fane Anwuma Belemgbunlililɛ ne anwo la nolo wɔ aleɛabo amuala, amaa yeayɛ daselɛlilɛ yeamaa aleɛabo amra kolaa na awieleɛ ne ara.”

20 Ɛnɛ bɛlɛbɔ edwɛkpa ne mɔɔ fane ewiade ɛhye awieleɛ yɛɛ Paladaese ewiade fofolɛ ne mɔɔ Nyamenle Belemgbunlililɛ ne ɛlɛfa ara la nolo wɔ ewiade amuala bɛadɛla mekɛ biala. Nwane mɔ a ɛlɛyɛ a? Gyihova Alasevolɛ mgbe mgbe a ɛlɛyɛ a. Bɛlɛka ye maanle biala anu.

21, 22. Duzu titile a kile kɛ Gyihova Alasevolɛ a le nɔhalɛ Keleseɛnema a?

21 Mɔɔ boka Nyamenle Belemgbunlililɛ ne edwɛkpahanlɛ ne anwo la, Gyihova Alasevolɛ eza bɔ ɛbɛla mɔɔ kile kɛ bɛle Kelaese nɔhalɛ ɛdoavolɛ, ɔluakɛ ɔhanle kɛ: “Saa bɛkulo bɛ nwo ngoko ngoko a yɛɛ awie biala kɛnwu kɛ bɛle me ɛdoavolɛma a.” Ɛhye ati, ɛlɔlɛ mɔɔ anu yɛ se la ka Gyihova Alasevolɛ mɔɔ wɔ ewiade amuala la bɔ nu kɛ mediema.—Dwɔn 13:35; eza nea Ayezaya 2:2-4; Kɔlɔsaema 3:14; Dwɔn 15:12-14; 1 Dwɔn 3:10-12; 4:20, 21; Yekile 7:9, 10.

22 Gyihova Alasevolɛ die mɔɔ Baebolo ne ka la di: “Nɔhalɛ, menwu ye wienyi kɛ Nyamenle bu menli kɔsɔɔti kɛ bɛsɛ. Awie biala mɔɔ sulo ye na ɔdi boɛ la ɔdie ye ɔto nu, yɛɛ ɔnnea ɛleka mɔɔ ɔvi nee maanle holɛ ko mɔɔ ɔvi nu la.” (Gyima ne 10:34, 35) Bɛbu bɛ gɔnwo mɔ Alasevolɛ mɔɔ wɔ maanle ngakyile nu la kɛ bɛ sunsum nu mediema mɔɔ bɛ aneɛ nee ɛleka mɔɔ bɛvi la ɛnvane nwo a. (Mateyu 23:8) Ewiade amuala mediemayɛlɛ mɔɔ wɔ ɛkɛ ne ɛnɛ la le daselɛ bieko mɔɔ kile kɛ ɔnrɛhyɛ Nyamenle atiakunlukpɔkɛ bara nu.

[Debiezukoalɛ kpuyia ne mɔ]

[Nvoninli wɔ mukelɛ 26]

Nyamenle anwuma Belemgbunlililɛ ne mɔɔ di munli la angomekye a bali alesama anwo zo wɔ ewiade fofolɛ ne anu a