Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

Ɛleka Mɔɔ Nrɛlɛbɛ Mɔɔ Sonle Bolɛ Wɔ

Ɛleka Mɔɔ Nrɛlɛbɛ Mɔɔ Sonle Bolɛ Wɔ

Foa 3

Ɛleka Mɔɔ Nrɛlɛbɛ Mɔɔ Sonle Bolɛ Wɔ

1, 2. Duzu ati a ɔwɔ kɛ yɛneɛnlea Baebolo ne anu ɛ?

1 Asoo zɔhane nrɛlɛbɛ ne mɔɔ sonle bolɛ la wɔ Baebolo ne anu? Asoo ɔkola ɔbua asetɛnla atiakunlukpɔkɛ nwo kpuyia ne mɔ mɔɔ hyia la kpalɛ?

2 Nɔhalɛ nu ɔwɔ kɛ yɛneɛnlea Baebolo ne anu. Deɛ mɔɔ ɔti ɔwɔ kɛ yɛyɛ zɔ la ko a le kɛ, ɔle buluku mɔɔ ɔnlɛ ye ɛsaso, ɔle ngakyile ɔfi buluku gyɛne biala mɔɔ bɛhɛlɛ la anwo. Suzu edwɛkɛ mɔɔ doɔdoa zo la anwo nea.

Buluku Mɔɔ Ɛhyɛ na Menli Dɔɔnwo Lɛ Bie

3, 4. Baebolo ne ɛnyia ɛvolɛ nyɛ?

3 Baebolo ne ɛhyɛ ɛdɛla buluku biala, bɛwiele ye foa ne bie kɛlɛ la ɛvolɛ kɛyɛ 3,500 ɛze. Ɔtɛla buluku gyɛne biala mɔɔ bɛbu ye kɛ ɔle nwuanzanwuanza la ɛvolɛ ɛya ɛya dɔɔnwo. Bɛwiele mbuluku 66 ne anu foa mɔɔ lumua la kɛlɛ la, ye ɛvolɛ kɛyɛ apenle ko anzi na bɛawo Buddha nee Confucius yɛɛ ye ɛvolɛ kɛyɛ apenle nwiɔ anzi na bɛawo Muhammad.

4 Tetedwɛkɛ mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la kile alesama abusua ne mɔlebɛbo na ɔkilehile kɛzi yɛrale azɛlɛ ye azo la anu. Ɔka mekɛ bɔbɔ mɔɔ ɛnee bɛtɛbɔle dasanli biala la anwo edwɛkɛ na ɔmaa yɛnwu kɛzi bɛbɔle azɛlɛ ne la.

5. Baebolo ne mɔɔ bɛvale bɛ sa bɛhɛlɛle la nyɛ a wɔ ɛkɛ a, fa to mbuluku gyɛne mɔɔ ɛha la anwo?

5 Ɛzonlenlɛ nu mbuluku gyɛne nee mɔɔ ɛnvi ɛzonlenlɛ nu mɔɔ bɛlumua bɛvale bɛ sa bɛhɛlɛle la anu dɔɔnwo ɛminli. Noko Baebolo ne mɔɔ bɛvale bɛ sa bɛhɛlɛle la kɛyɛ 11,000 wɔ ɛkɛ anzɛɛ ye foa bie wɔ Hibulu nee Giliki aneɛ nu, mɔɔ nuhua bie mɔ mekɛ ne bikye mɔɔ bɛlumua bɛhɛlɛle la. Menli bɔle mɔdenle ɛsesebɛ kɛ bɛsɛkye Baebolo ne noko bɛangola.

6. Bɛhyɛ Baebolo ne bɛhɔdwu ni?

6 Bieko, Baebolo ne le buluku mɔɔ menli dɔɔnwo lɛ bie tɛla buluku biala wɔ tetedwɛkɛ nu. Bɛva Baebolo ne foa bie anzɛɛ ye mumua ne mɔɔ bo mgbe mgbe nsa la bɛmaa wɔ aneɛ kɛyɛ apenle nwiɔ anu. Bɛkile kɛ alesama abusua ne anu ɛya ngyɛnu 98 lɛ Baebolo ne bie wɔ bɛdabɛ mumua ne bɛ aneɛ nu. Bɛtɛkyɛle buluku gyɛne biala dɔɔnwo zɛhae ɛlɛ.

7. Duzu a yɛbahola yɛaha ye wɔ kɛzi Baebolo ne di munli la anwo ɛ?

7 Eza noko buluku biala ɛnle ɛkɛ ne mɔɔ di munli kɛ Baebolo ne a. Abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛvoma, tetedwɛkɛ kɛlɛvoma, menli mɔɔ tudu azɛlɛ nwo kpondɛ tete ninyɛne, menli mɔɔ sukoa azɛlɛ nwo debie, menli mɔɔ ɛbe aneɛ nwo edwɛkɛ nu nee gyɛne mɔɔ ɛha la di daselɛ kɛ Baebolo ne le nɔhalɛ.

Ɔdi Munli wɔ Abɔdeɛ nwo Nrɛlɛbɛ Nu

8. Kɛzi Baebolo ne di munli wɔ abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛ nu ɛ?

8 Kɛ neazo la, ɔwɔ nuhua kɛ bɛangɛlɛ Baebolo ne kɛ abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛ buluku ɛdeɛ, noko nuhua edwɛkɛ mɔɔ fane abɔdeɛ nwo la nee abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛnwunlɛ le ko. Nwɔra, adalɛ edwɛkɛ mɔɔ ɛnli munli la, ɛyi tete mbuluku mɔɔ bɛbu bɛ kɛ bɛle nwuanzanwuanza la anu. Yɛ abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛ nwo edwɛkɛ dɔɔnwo ne mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la nna pɛ nzonlɛ:

9, 10. Kɛ anrɛɛ Baebolo ne bava adalɛ nzuzulɛ mɔɔ ɛnee wɔ ɛkɛ ne ali gyima la, ɔhilele kɛ duzu a lɛ azɛlɛ ne anu a?

9 Kɛzi azɛlɛ ne zinze anwomanyunlu la. Mekɛ mɔɔ bɛkɛlɛ Baebolo ne wɔ tete ne la, ɛnee menli lɛ azɛlɛ ne mɔɔ zinze la anwo adwenle ngakyile dɔɔnwo. Ɛnee bie mɔ die di kɛ ɛzonle nna mɔɔ gyigyi kawula kpole bie anwo zo la a zo azɛlɛ ne a. Aristotle, Gilikinli mɔɔ ɛbe ewiade nee abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛ nu, mɔɔ dɛnlanle aze wɔ ɛvoya nna K.Y.M. la ɛnee suzu kɛ azɛlɛ ne ɛnzinze. Emomu, ɔhilele kɛ anwomanyunlu abɔdeɛ ne mɔ duodua ninyɛne ahutukpunli mɔɔ yɛ se na nuhua le wienyi la anu, na ninyɛne ahutukpunli ne ko biala beta fofolɛ nwo. Ɔhilele kɛ azɛlɛ ne dua mɔɔ wɔ avinli la anu, na nwɔlɔra ne mɔ wɔ ɔ nloa ɛdeɛ ne anu.

10 Noko akee, kɛ anrɛɛ Baebolo ne bava adalɛ nzuzulɛ mɔɔ ɛnee wɔ ɛkɛ mɔɔ nee abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛ ɛnyia ali gyima la, ɔhanle ye sikalɛ (wɔ ɛvolɛ kɛyɛ 1473 K.Y.M.) kɛ: ‘Nyamenle maa azɛlɛ noko sinze mɔɔ debie ɛnlɛ nu a.’ (Dwobu 26:7) Hibulu edwɛkɛkpɔkɛ mɔɔ bɛvale bɛlile gyima wɔ ɛke la kile kɛ “debie biala ɛnlɛ nu” na ɛke ala a ɔfinde wɔ Baebolo ne anu a. Menli mɔɔ ze nwoma die to nu kɛ azɛlɛ ne mɔɔ zinze anwomanyunlu mɔɔ bɛha nwolɛ edwɛkɛ wɔ ɛke la le debie mɔɔ yɛ nwanwane mɔɔ bɛnwunle bɛziele wɔ mekɛ mɔɔ bɛkɛlɛ Baebolo ne la. Theological Wordbook of the Old Testament ne ka kɛ: “Dwobu 26:7 pɛ ewiade ne mɔɔ ɛnee wɔ ɛkɛ ne la anwo nvoninli wɔ nwanwane adenle zo kɛ ɔzinze, ɛnee ɔ nye la kɛ bɛbanwu nwolɛ edwɛkɛ dɔɔnwo kenlebie.”

11, 12. Mekɛ boni a alesama radele nɔhalɛ edwɛkɛ mɔɔ wɔ Dwobu 26:7 la abo a?

11 Bɛhanle Baebolo nu nɔhalɛ edwɛkɛ ɛhye la, ɛvolɛ mɔɔ bo 1,100 pɛle nu na bɛawo Aristotle. Noko Aristotle wule la anzi, bɛhɔle zo bɛhilehilele ye nzuzulɛ ne wɔ ɛvolɛ kɛyɛ 2,000 anu! Amozii, Yɛmenle Isaac Newton vale ye neɛnleanu mɔɔ ɔyɛle la dole gua wɔ 1687 Y.M. kɛ tumi bie mɔɔ twe ninyɛne ba aze mɔɔ wɔ azɛlɛ ne nee anwomanyunlu abɔdeɛ ne mɔ avinli la a maa azɛlɛ ne kola sinze a. Noko ɛnee Baebolo ne ɛha ye wienyi ɛdo ɛkɛ ne kɛyɛ ɛvolɛ 3,200 kɛ, azɛlɛ ne “debie ɛnlɛ nu.”

12 Ɛhɛe, Baebolo ne hanle dole ɛkɛ wɔ ɛvolɛ kɛyɛ 3,500 anu kɛ tɛ debie mɔɔ ɛnyelɛ nwu ye la a lɛ azɛlɛ ne anu a, na tumi mɔɔ twe ninyɛne ba aze nee kɛzi ninyɛne keha bɛ nwo anwo mɛla mɔɔ bɛnwu ye kenle nsa ye la ɛli ɛhye anwo daselɛ. Abɔlɔba bie hanle kɛ: “Kɛ ɔyɛle mɔɔ Dwobu nwunle nɔhalɛ edwɛkɛ ɛhye la le debie mɔɔ menli mɔɔ su kpolera kɛ Baebolo ne ɛnvi Nyamenle ɛkɛ ne la ɛngola ɛngile nu a.”

13. Mekɛ bie mɔɔ ɛze ɛhɔ la, kɛ ɛnee menli kile kɛ azɛlɛ ne si de ɛ, noko duzu a manle bɛhakyile bɛ adwenle a?

13 Kɛzi azɛlɛ ne de. The Encyclopedia Americana ne ka kɛ: “Ɛnee menli suzu kɛ azɛlɛ ne le tɛtɛlɛ kɛ bama bie mɔɔ wɔ maanzaleɛ ye avinli. . . . Ɛnee menli dɔɔnwo ɛnlie ɛnli kɛ azɛlɛ ne le kutukpunli kɔkpula mekɛ mɔɔ bɛbɔle ɔ bo kɛ bɛsukoa ninyɛne nwo edwɛkɛ dɔɔnwo la.” Alumua amra mɔɔ vale ɛlɛne vale nyevile zo la ɛnee suzu kɛ wɔannea a bɛbavi azɛlɛ tɛtɛlɛ ne azo bɛadɔ aze. Noko debie bie mɔɔ kile adenle nee anyuhɔlɛ fofolɛ mɔɔ bɛnyia la ɛmaa adenle tendenle mɔɔ bɛtu ye nyevile zo la ɛyɛ boɛ. Encyclopedia fofolɛ kilehile nuhua kɛ “mɔɔ bɛnwu ye adendulɛ ɛhye mɔ anu la kile kɛ azɛlɛ ne ɛnle tɛtɛlɛ kɛmɔ ɛnee menli dɔɔnwo suzu la, emomu ɔle kutukpunli.”

14. Kɛzi Baebolo ne kile kɛ azɛlɛ ne de ɛ, na ɔhilele ye mekɛ boni anu?

14 Noko kolaa na adendulɛ ɛhye mɔ abɔ ɔ bo la, ɛnee Baebolo ne ɛha ɛdo ɛkɛ kɛyɛ ɛvolɛ 2,700 kɛ: “Awie bie wɔ ɛkɛ ne mɔɔ de azɛlɛ kutukpunli ye anwuma a.” (Ayezaya 40:22, NW) Kɛmɔ neɛnleanu bie mɔ kile la, Hibulu edwɛkɛkpɔkɛ mɔɔ bɛhile ɔ bo “kutukpunli” la kola kile debie mɔɔ le kunguma kɛ akutue la.

15. Duzu ati a Baebolo ne anva nzuzulɛ mɔɔ ɛnee wɔ ɛkɛ ne fane azɛlɛ ne anwo mɔɔ nee abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛ ɛnyia la, anli gyima ɛ?

15 Yemɔti Baebolo ne anva adwenle nzuzulɛ mɔɔ ɛnee wɔ ɛkɛ ne mɔɔ fane debie mɔɔ lɛ azɛlɛ ne anu nee kɛzi azɛlɛ ne de, mɔɔ nee abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛ ɛnyia la anli gyima. Ye ngilenu le sikalɛ: Baebolo ne Kɛlɛvolɛ ne a le maanzaleɛ ye Bɔvolɛ a. Ɔdaye a ɔbɔle azɛlɛ ne a, yemɔti ɔdaye a ɔze kɛzi azɛlɛ ne zinze nee kɛzi ɔde a. Ɛhye ati, mekɛ mɔɔ ɔmaa bɛahɛlɛ Baebolo ne la, yeammaa bɛanva nzuzulɛ biala mɔɔ nee abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛ ɛnnyia mɔɔ ɛnee ɛbu zo zɔhane mekɛ ne la bɛanwula Baebolo ne anu.

16. Kɛzi ninyɛne mɔɔ wɔ tease abɔdeɛ nu la nee edwɛkɛ mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la le ko ɛ?

16 Ninyɛne mɔɔ wɔ tease abɔdeɛ nu. Mɔlebɛbo 2:7 ka kɛ: “Nyamenle vale ndɛtɛlɛ nwonle sonla.” The World Book Encyclopedia ne ka kɛ: “Ninyɛne mɔɔ wɔ tease abɔdeɛ nu la bie wɔ abɔdeɛ mɔɔ ngoane ɛnle nu la anu.” Yemɔti ninyɛne kɔsɔɔti mɔɔ bɔ nu yɛ abɔdeɛ mɔɔ ngoane wɔ nu la bie wɔ azɛlɛ ne anu. Ɛhye nee Baebolo edwɛkɛ mɔɔ kile debie mɔɔ Nyamenle vale bɔle sonla nee tease abɔdeɛ mɔɔ ɛha la le ko.

17. Nɔhalɛ edwɛkɛ mɔɔ fane kɛzi tease abɔdeɛ rale la a le boni?

17 “Ko biala nee ye ɛsaso.” Baebolo ne kile kɛ Nyamenle bɔle menli nwiɔ ne mɔɔ lumua la, na bɛ nuhua a alesama amuala vi rale a. (Mɔlebɛbo 1:26-28; 3:20) Ɔka kɛ zɔhane ala a abɔdeɛ mɔɔ ngoane wɔ nu mɔɔ le kɛ fɛlɛ, nloma nee nane nane noko rale a, “ko biala nee ye ɛsaso.” (Mɔlebɛbo 1:11, 12, 21, 24, 25) Na ɛhye a abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛvoma ɛnwu ye wɔ Nyamenle abɔdeɛ nu a, tease abɔdeɛ biala vi ye ɛsaso mɔɔ wɔ ɛkɛ la anu a rale a. Ngakyile biala ɛnle ɛkɛ. Abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛvolɛ Raymo nwunle ye ɛhye anwo kɛ: “Ngoane wo ngoane; ɔsi dahuu wɔ ngoane kɛkɛba biala anu. Noko kɛzi debie mɔɔ ngoane ɛnle nu la kola yɛ ngoane ɛ? Kpuyia ɛsesebɛ mɔɔ abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛvoma ɛngola ɛmbua la ko ɛne, na badwu ɛnɛ bɛ ti anu a bɛbɔ bɛka bie a. Ɛbaha kɛ abɔdeɛ mɔɔ ngoane ɛnle nu la dua adenle bie azo yɛ ɔ nwo kɛ abɔdeɛ mɔɔ ngoane wɔ nu. . . . Ɔda ali wienyi kɛ ahenle mɔɔ hɛlɛle Mɔlebɛbo buluku ne la a hanle nɔhalɛ ne a.”

Tetedwɛkɛ Mɔɔ Le Nɔhalɛ

18. Duzu a lɔyanli bie hanle ye wɔ Baebolo nu tetedwɛkɛ ne mɔɔ le nɔhalɛ la anwo a?

18 Baebolo ne lɛ tetedwɛkɛ mɔɔ le nɔhalɛ ɔtɛla buluku biala. A Lawyer Examines the Bible buluku ne ka Baebolo nu tetedwɛkɛ ne mɔɔ le nɔhalɛ la anwo edwɛkɛ zɛhae: “Ɔyɛ a, ɛhulolɛ edwɛkɛ, nwɔra nee adalɛ daselɛ ngakyile maa edwɛkɛ bie yɛ kɛ asɛɛ ɔzile moamoa wɔ mekɛ tendenle mɔɔ bɛngakye la anu, na ɔlua zo bɛto mɛla mɔɔ lumua mɔɔ yɛdayɛ lɔyama yɛzukoa kɛ yemɔ a le kpalɛ la, ‘ɔwɔ kɛ edwɛkɛ ne kile ɛleka yɛɛ mekɛ mɔɔ ɔzile la,’ Baebolo ne anu edwɛkɛ ne maa yɛnwu mekɛ nee ɛleka kpɔtee mɔɔ bɛzile la.”

19. Duzu a buluku bie ka ye Baebolo nu tetedwɛkɛ ne mɔɔ anu la ɛkɛ la anwo a?

19 The New Bible Dictionary ne ka kɛ: “[Gyima buluku ne kɛlɛvolɛ ne] hanle ye edwɛkɛ ne manle ɔ nee tetedwɛkɛ mɔɔ ɛnee wɔ ɛkɛ zɔhane mekɛ ne la yɛle ko; ɔhanle suakpole zo ndɛnebuavolɛma, maanzinli nu amɛnladoma, arelemgbunli nee ninyɛne zɛhae mɔ anwo edwɛkɛ dɔɔnwo wɔ ye buluku ne anu na mekɛ dɔɔnwo ne ala zɛhae ninyɛne ne mɔ nee mekɛ yɛɛ ɛleka mɔɔ ɔhanle nwolɛ edwɛkɛ la yia pɛpɛɛpɛ.”

20, 21. Duzu a abɔlɔba bie hanle ye Baebolo nu tetedwɛkɛ ne anwo a?

20 S. Austin Allibone hɛlɛle ye The Union Bible Companion ne anu kɛ: “Yɛmenle Isaac Newton . . . ɛnee le awie mɔɔ su edwɛkɛ mɔɔ bɛhɛlɛle ye tete ne la anwo kpolera, na ɔdɔle alagye ɔnleɛnleanle Ngɛlɛlera Nwuanzanwuanza ne anu. Duzu a ɔhanle ye wɔ edwɛkɛ ɛhye anwo a? Ɔse, ‘Menwu daselɛ kpole mɔɔ kile kɛ Ngyekyeleɛ Fofolɛ ne anu edwɛkɛ le nɔhalɛ tɛla mɔɔ wɔ tetedwɛkɛ buluku biala anu.’ Dkt. Johnson se, yɛlɛ daselɛ dɔɔnwo mɔɔ kile kɛ Gyisɛse Kelaese wule wɔ Calvary, tɛla mɔɔ yɛlɛ kɛ Julius Caesar wule wɔ Wulomu Ayialeka ne. Nɔhalɛ nu, yɛlɛ daselɛ dɔɔnwo.”

21 Buluku ɛhye toa zo kɛ: “Biza awie mɔɔ ɔse ɔnlie tetedwɛkɛ ne mɔɔ wɔ Edwɛkpa ne anu ɔnli la kɛ, duzu ati a ɔdie ɔdi kɛ Caesar wule Ayialeka ne, anzɛɛ Pope Leo III vale Tumivolɛ Charlemagne yɛle belemgbunli wɔ Wulomu Aduduleɛ afoa nu wɔ ɛvolɛ 800 anu a? . . . Kɛ ɔyɛle mɔɔ yɛranwunle kɛ Charles I [mɔɔ vi England la] dɛnlanle aze, bɛpɛle ɔ ti, yɛɛ Oliver Cromwell ralile ɔ gyakɛ anu kɛ belemgbunli ɛ? . . . Bɛkile kɛ Yɛmenle Isaac Newton a nwunle tumi mɔɔ twe ninyɛne ba aze la anwo mɛla ne a . . . Yɛdie edwɛkɛ mɔɔ bɛha ye menli ɛhye mɔ anwo amuala la yɛdi; ɔluakɛ yɛlɛ tetedwɛkɛ mɔɔ di bɛ nwo daselɛ. . . . Saa yɛfa daselɛ mɔɔ le kɛ ɛhye mɔ la yɛto gua, na bie mɔ tɛka kɛ bɛnlie bɛnli a, yɛbu bɛ kɛ bɛnlɛ etile anzɛɛ bɛnze ɛhwee.”

22. Duzu ati a bie mɔ ɛnlie ɛnli kɛ Baebolo ne le nɔhalɛ ɛ?

22 Akee buluku ne dwula edwɛkɛ ne kɛ: “Duzu a yɛbaha yɛavane bɛdabɛ mɔɔ yɛhile bɛ daselɛ dɔɔnwo mɔɔ kile kɛ Ngɛlɛlera Nwuanzanwuanza ne le nɔhalɛ noko bɛnlie bɛnli la anwo a? . . . Nɔhalɛ nu yɛkola yɛsi ye pi kɛ bɛ ahonle ne a anwo ɛha a, na tɛ bɛ adwenle ɔ; bɛngulo kɛ bɛdie edwɛkɛ mɔɔ babɛlɛ bɛ aze na yeamaa bɛabɔ ɛbɛla fofolɛ la bɛdi.”

Nuhua Edwɛkɛ Le Ko yɛɛ Ɔle Nɔhalɛ

23, 24. Duzu ati a Baebolo ne anu edwɛkɛ ne mɔɔ le ko la yɛ nwanwane ɛ?

23 Fa ye kɛ bɛbɔle buluku bie ɛhɛlɛlɛ bo wɔ mekɛ mɔɔ Wulomuma di tumi la toonwo bɛrawiele ye ɛvoya 21 ɛhye anu. Bɛmanle menli ngakyile dɔɔnwo a hɛlɛle a. Saa menli mɔɔ hɛlɛle la bie mɔ le sogyama, arelemgbunli, ɛsɔfoma, fɛlɛhyelɛma, mboaneneavolɛma yɛɛ ayileyɛlɛma a, kɛzi nuhua edwɛkɛ ne bayɛ ɛ? Asoo ɛ nye bala kɛ nuhua edwɛkɛ ne bayɛ ko? Bie a ɛbaha kɛ ‘Ɛhye mɔɔ ɔbayɛ se!’ Gyinlabelɛ zɛhae anu a bɛhɛlɛle Baebolo ne a. Noko akee, nuhua edwɛkɛ ne amuala le ko.

24 Menli ngakyile kɛyɛ 40 a vale ɛvolɛ mɔɔ bo 1,600 hɛlɛle mbuluku 66 mɔɔ wɔ Baebolo ne anu a. Bɛbɔle ɔ bo wɔ 1513 K.Y.M. na bɛwiele ye kɛlɛ wɔ 98 Y.M. Menli mɔɔ hɛlɛle la asetɛnla nee bɛ gyima ɛnee le ngakyile, yɛɛ bɛ nuhua dɔɔnwo nee bɛ gɔnwo mɔ anli ngitanwo ɛlɛ. Noko buluku ne mɔɔ bɛhɛlɛle la lɛ edwɛkɛtile ko na nuhua edwɛkɛ ne amuala nee ye yia kɛ asɛɛ sonla ko a hɛlɛle a. Mɔɔ nee adwenle mɔɔ bie mɔ lɛ ɛnyia la, tɛ Adɔleɛ afoa nu anyebukelɛ a vale Baebolo ne rale a, emomu bɛhɛlɛle ye wɔ Aduduleɛ afoa nu.

25. Duzu a nɔhalɛ mɔɔ Baebolo kɛlɛvoma ne lile la di nwolɛ daselɛ a?

25 Tetedwɛkɛ kɛlɛvoma dɔɔnwo ta ka bɛ menli ne konimlilɛ nee bɛ kpalɛyɛlɛ angomekye anwo edwɛkɛ, noko Baebolo kɛlɛvoma ne hanle nvonleɛ mɔɔ bɛyɛle nee mɔɔ bɛ arelemgbunli nee bɛ adekilevoma yɛle la. Ɛdianlɛ 20:1-13 nee Mɛla ne 32:50-52 ka ɛtane mɔɔ Mosisi yɛle la, noko ɔdaye a ɔhɛlɛle zɔhane mbuluku ne mɔ a. Dwona hɛlɛle nvonleɛ mɔɔ ɔdaye mumua ne ɔyɛle la wɔ Dwona 1:1-3 yɛɛ 4:1. Yɛnwu subane ɛtane mɔɔ Gyisɛse ɛdoavolɛ ne mɔ lale ye ali la wɔ Mateyu 17:18-20; 18:1-6; 20:20-28; yɛɛ 26:56. Ɛhye ati, nɔhalɛ mɔɔ Baebolo kɛlɛvoma ne lile la di edwɛkɛ mɔɔ bɛhanle kɛ Nyamenle a manle bɛhɛlɛle la anwo daselɛ.

Debie Mɔɔ Maa Ɔyɛ Ngakyile

26, 27. Duzu ati a Baebolo ne di munli wɔ abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛ nee edwɛkɛ gyɛne nu ɛ?

26 Baebolo mumua ne kile deɛ mɔɔ ɔti ɔdi munli wɔ abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛ nu, tetedwɛkɛ nee edwɛkɛ ngakyile nu la yɛɛ deɛ mɔɔ ɔti nuhua edwɛkɛ ne le nɔhalɛ na ɔle ko la. Ɔkile kɛ Teasevolɛ Kpole ne, Tumivolɛ Bedevinli, Bɔvolɛ ne mɔɔ bɔle maanzaleɛ ye la a le Baebolo ne Kɛlɛvolɛ a. Ɔvale menli mɔɔ hɛlɛle Baebolo ne la ɔlile gyima kɛ ye kɛlɛvoma ala, na ɔluale ye nyɛleɛ tumi kpole ne azo a ɔmanle bɛhɛlɛle a.

27 Ɛzoanvolɛ Pɔɔlo hanle ye Baebolo ne anu kɛ: “[“Bɛvale Nyamenle Sunsum a bɛhɛlɛle,” NW] Nyamenle Edwɛkɛ ne a, na ɔle kpalɛ ɔmaa nɔhalɛ ne ɛhilehilelɛ, sonla nyunlu ɛhwilɛ, folɛdulɛ, yɛɛ menli ɛtetelɛ wɔ ɛbɛla kpalɛ ɛbɔlɛ nu, amaa sonla ne mɔɔ sonle Nyamenle la ali munli na bɛaziezie ye bɛamaa yeayɛ gyima kpalɛ.” Ɛzoanvolɛ Pɔɔlo eza hanle kɛ: “Mɔɔ yɛvale Nyamenle nrɛlaleɛ ne yɛrɛlɛle bɛ la, bɛdiele na bɛzɔle nu kɛ ɔnle edwɛkɛ mɔɔ vi sonla ɛkɛ a, na ɔvi Nyamenle ɛkɛ, yɛɛ ɔle zɔhane noko.”—2 Temɔte 3:16, 17; 1 Tɛsalonaekama 2:13.

28. Nienwu a Baebolo ne vi rale a?

28 Yemɔti, Baebolo ne vi Kɛlɛvolɛ ko ɛkɛ—Nyamenle. Na ɔluale ye tumi bedevinli ne azo ɔmanle bɛvale bɛziele toonwo yeradwu yɛ mekɛ ye mɔɔ bɛangakyi nɔhalɛ edwɛkɛ mɔɔ wɔ nu la. Wɔ ɛhye anwo Yɛmenle Frederic Kenyon mɔɔ ɛbe Baebolo ne ɛhɛlɛlɛ nwo edwɛkɛ nu la hanle ye ɛvolɛ 1940 kɛ: “Kɛkala bɛye adwenle nu keseeyɛlɛ biala mɔɔ menli lɛ ye Baebolo nu nɔhalɛ edwɛkɛ ne mɔɔ yɛ sa ɛha ye pɛpɛɛpɛ kɛmɔ bɛhɛlɛle ye tete ne anwo la bɛvi ɛkɛ.”

29. Ndonwo boni a ɛbayɛ wɔava wɔahile kɛ Nyamenle kola fa ye edwɛkɛ maa menli ɛ?

29 Saa menli kɔ anwomanyunlu moamoa anzɛɛ siane ne azo a, bɛkola bɛdua riledio nee tɛlevihyɛne zo bɛmaa yɛ sa ka nehane edwɛkɛ nee nvoninli wɔ azɛlɛ ye azo. Ninyɛne mɔɔ bɛfa bɛneɛnlea anwomanyunlu la maa yɛ sa ka nwɔlɔra mɔɔ wɔ mayɛlɛ mgbe dɔɔnwo la anwo edwɛkɛ nee nvoninli wɔ azɛlɛ ye azo. Ɔda ali kɛ, mɔɔ bɔle sonla na ɔyɛle deɛ mɔɔ maa bɛkola bɛte edwɛkɛ wɔ riledio nu la kola yɛ dɔɔnwo tɛla ɛhye mɔ. Ɛhye ati, ɛnee ɔnyɛ se kɛ ɔkɛlua ye tumi bedevinli ne azo ɔkɛva edwɛkɛ nee nvoninli ɔkɛwula bɛdabɛ mɔɔ ɔkpale bɛ kɛ bɛhɛlɛ Baebolo ne la adwenle nu.

30. Asoo Nyamenle kulo kɛ menli nwu mɔɔ ɔkpondɛ kɛ ɔyɛ ɔmaa bɛ la?

30 Bieko, ninyɛne dɔɔnwo wɔ ɛkɛ mɔɔ fane azɛlɛ ne nee ɛbɛlabɔlɛ nwo mɔɔ kile kɛ Nyamenle anye die alesama anwo a. Ɛhye ati, ndelebɛbo wɔ nu kɛ yeyɛ buluku mɔɔ ɔkulo kɛ menli dua zo nwu kɛzi ɔde nee mɔɔ ɔkulo kɛ ɔyɛ ɔmaa bɛ la.

31. Duzu ati a Nyamenle edwɛkɛ mɔɔ bɛhɛlɛ la sonle bolɛ tɛla mɔɔ bɛbaha ye bɛ nloa anu la ɛ?

31 Suzu kɛzi edwɛkɛ mɔɔ Nyamenle ɛmaa bɛhɛlɛ ye buluku nu la sonle bolɛ tɛla mɔɔ awie baha ye ɔ nloa anu la anwo nea. Bɛ nloa anu edwɛkɛ ɛnle mɔɔ yɛkola yɛfa yɛ nwo yɛto zo a, ɔboalekɛ menli baha edwɛkɛ ne sikalɛ na mekɛ ɛlɛkɔ ɔ nyunlu la nuhua edwɛkɛ ne bahakyi. Bɛbaha edwɛkɛ ne kɛmɔ bɛdabɛ mumua ne bɛsuzu la. Noko yɛnrɛnwu nvonleɛ wɔ edwɛkɛ mɔɔ Nyamenle ɛmaa bɛhɛlɛ la anu. Eza noko bɛbahola bɛahile buluku ne abo bɛahɔ aneɛ ngakyile nu amaa yeaboa menli fofolɛ. Yemɔti asoo nrɛlɛbɛ ɛnle nu kɛ zɛhae adenle ye azo a Bɔvolɛ ne luale vale ye edwɛkɛ ne manle a? Nɔhalɛ nu, nrɛlɛbɛ kpole kpalɛ wɔ nu, ɔluakɛ Bɔvolɛ ne kile kɛ zɛhae a ɔyɛle ye a.

Ngapezo Mɔɔ Ɛra Nu

32-34. Duzu a wɔ Baebolo ne anu mɔɔ ɛnle buluku gyɛne biala anu a?

32 Bieko, daselɛ kpole mɔɔ yɛ nwanwane la wɔ Baebolo ne anu mɔɔ kile kɛ ɔvi Nyamenle ɛkɛ a: Ɔle ngapezo buluku mɔɔ nuhua edwɛkɛ ɛra nu na ɔtɛkɔ zo ɔtɛba nu mɔɔ ɔmkpo aze a.

33 Kɛ neazo la, bɛhanle Taya ɛzɛkyelɛ, Babelɔn ɛbɔlɛ, Gyɛlusalɛm ɛkyekyelɛ bieko, yɛɛ kɛzi Medo-Pɛhyea nee Gilisi arelemgbunli badwazo nee bɛ azedɔlɛ nwo edwɛkɛ dɔɔnwo wɔ Baebolo ne anu. Ɔluakɛ ɛnee ngapezo ne le pɛpɛɛpɛ la ati, kpolerazulɛma bɔle mɔdenle kɛ bɛkile kɛ edwɛkɛ ne mɔ sisile kolaa na bɛahɛlɛ, noko bɛanli konim.—Ayezaya 13:17-19; 44:27–45:1; Yizikeɛle 26:3-6; Daneɛle 8:1-7, 20-22.

34 Gyɛlusalɛm ɛzɛkyelɛ nwo ngapezo mɔɔ Gyisɛse hanle dole ɛkɛ la rale nu pɛpɛɛpɛ wɔ 70 Y.M. (Luku 19:41-44; 21:20, 21) Na “awieleɛ mekɛ ne” anwo ngapezo mɔɔ Gyisɛse nee ɛzoanvolɛ Pɔɔlo hanle la ɛlɛba nu nɔhalɛ nu.—2 Temɔte 3:1-5, 13; Mateyu 24; Maake 13; Luku 21.

35. Duzu ati a Bɔvolɛ ne angomekye a bahola aha Baebolo nu ngapezo ne mɔ ɛ?

35 Dasanli mɔɔ ze nrɛlɛbɛ kpole kpalɛ bɔbɔ la ɛnrɛhola ɛnrɛha edwɛkɛ mɔɔ bazi kenlebie la pɛpɛɛpɛ. Kɛmɔ yɛkenga ye 2 Pita 1:20, 21 la, maanzaleɛ ye Bɔvolɛ ne mɔɔ tumi nee nrɛlɛbɛ kɔsɔɔti vi ye la angomekye a bahola ayɛ ɛhye a: “Sonla ko biala ɛnrɛhola ɛnrɛva ɔdaye ɔ ngome ye adwenle ɛnrɛhilehile Nyamenle Edwɛkɛ ne mɔɔ Nyamenle kpɔmanvolɛma ɛha ɛdo ɛkɛ ne la abo. Ɔboalekɛ Nyamenle kpɔmanvolɛma edwɛkɛ kpɔkɛ ko biala mɔɔ bɛhanle la ɛnvi sonla. Sunsum Nwuanzanwuanza ne a wolole bɛ manle bɛhanle zɔhane edwɛkɛ ne mɔɔ vi Nyamenle ɛkɛ ne la a.”

Ɔbua Edwɛkɛ Ne

36. Duzu a Baebolo ne ka kile yɛ a?

36 Yemɔti, wɔ adenle ngakyile zo, Baebolo ne di daselɛ kɛ ɔle Tumivolɛ Bedevinli ne Edwɛkɛ. Ɛhye ati, ɔka deɛ mɔɔ ɔti alesama wɔ azɛlɛ ye azo, deɛ mɔɔ ɔti yɛnwu amaneɛ dɔɔnwo, mɔɔ bado yɛ kenlebie yɛɛ kɛzi tɛnlabelɛ ne bahakyi ayɛ kpalɛ la ɔkile yɛ. Ɔmaa yɛnwu kɛ Nyamenle Tumivolɛ bie mɔɔ lɛ atiakunlukpɔkɛ la a bɔle alesama nee azɛlɛ ne a, na ye atiakunlukpɔkɛ ne bara nu. (Ayezaya 14:24) Eza Baebolo ne kile yɛ kɛzi nɔhalɛ ɛzonlenlɛ de nee kɛzi yɛbahola yɛanwu ye la. Yemɔti Baebolo ne angomekye a le nrɛlɛbɛ mɔɔ sonle bolɛ mɔɔ bahola abua asetɛnla nu kpuyia mɔɔ anwo hyia la kɔsɔɔti amaa yɛ a.—Edwɛndolɛ 146:3; Mrɛlɛbulɛ 3:5; Ayezaya 2:2-4.

37. Kpuyia boni a ɔwɔ kɛ yɛbiza ye Keleseɛnemaanle ne anwo a?

37 Ɔwɔ nuhua kɛ daselɛ dɔɔnwo wɔ ɛkɛ ne mɔɔ kile kɛ Baebolo ne di munli na ɔle nɔhalɛ a, noko asoo menli mɔɔ kile kɛ bɛdie bɛto nu la di ngilehilelɛ mɔɔ wɔ nu la azo ɔ? Kɛ neazo la, suzu Keleseɛnemaanle ne mɔɔ kile kɛ ɔli Kelaese anzi la anwo nea. Bɛ sa hanle Baebolo ne la tɛ ɛnɛ bie ɔ. Noko asoo bɛ nzuzulɛ nee bɛ nyɛleɛ nee Nyamenle nrɛlɛbɛ kpole ne le ko?

[Debiezukoalɛ kpuyia ne mɔ]

[Nvoninli ne mɔ wɔ mukelɛ 11]

Yɛmenle Isaac Newton liele lile kɛ tumi mɔɔ twe ninyɛne ba aze mɔɔ wɔ azɛlɛ ne nee anwomanyulu abɔdeɛ avinli la a maa azɛlɛ ne sinze a

Menli mɔɔ ze nwoma la di azɛlɛ ne mɔɔ Baebolo ne ka kɛ ɔzinze anwomanyunlu la anwo daselɛ kɛ ɔle nwanwane debie mɔɔ bɛnwunle bɛziele a

[Nvoninli wɔ mukelɛ 12]

Alumua amra mɔɔ vale ɛlɛne vale nyevile zo la ɛnee suzu kɛ wɔannea a bɛbavi azɛlɛ tɛtɛlɛ ne azo bɛadɔ aze

[Nvoninli wɔ mukelɛ 13]

Daselɛ dɔɔnwo wɔ ɛkɛ ne mɔɔ kile kɛ Gyisɛse Kelaese dɛnlanle aze tɛla mɔɔ yɛlɛ ye kɛ Julius Caesar, Tumivolɛ Charlemagne, Oliver Cromwell, anzɛɛ Pope Leo III dɛnlanle aze la

[Nvoninli wɔ mukelɛ 15]

Titus Edike ne mɔɔ wɔ Wulomu la di Gyisɛse ngapezo ne mɔɔ fane Gyɛlusalɛm ɛzɛkyelɛ nwo mɔɔ rale nu 70 Y.M. la anwo daselɛ