Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

FOA 1

Asoo Ɛzonlenlɛ Ne Amuala Kilehile Nɔhalɛ Ne?

Asoo Ɛzonlenlɛ Ne Amuala Kilehile Nɔhalɛ Ne?

1. Ɛzonlenlɛ mɔɔ wɔ Abibile Maanle nu la bie mɔ a le boni?

ASƐƐ awie biala mɔɔ wɔ Abibile Maanle nu la die to nuhua kɛ ɔhyia kɛ ɔsonle Nyamenle. Noko bɛ adwenle ɛnyia wɔ adenle mɔɔ ɔwɔ kɛ bɛfa zo bɛsonle ye la anwo. Bie mɔ sonle wɔ ngɛnlamo asɔne sua nu, yɛɛ bie mɔ noko kɔ bozonle sua nu. Bie mɔ noko wɔ ɛkɛ mɔɔ bɛkɔ asɔne sua nu a. Noko ɔbayɛ nvonleɛ kɛ awie kɛdwenle kɛ ɛzonlenlɛ nsa ala a wɔ Abibile Maanle nu a. Wɔ Ngɛnlamoma afoa nu, mɛla nee diedi ngakyile ngakyile wɔ ɛkɛ. Amaamuo nu ɛzonlenlɛ le ngakyile wɔ sua ko biala azo. Wɔ Kilisiene asɔne asɔne ne mɔ anu bɔbɔ, ngakyile kpole kpalɛ wɔ ɛkɛ. Ɛye asɔne titili ne mɔ ɛsie ahane a, asɔne asɔne ngyikyi apenle apenle dɔɔnwo wɔ Abibile Maanle nu.

Ɔwɔ Kɛ Yɛ Ɛzonlenlɛ Gyinla Nɔhalɛ Zo

2. (a) Duzu a awie ta dua zo kɔ ɛzonlenlɛ nu a? (b) Duzu a ɛngile kɛ yɛ ɛzonlenlɛ sɔ Nyamenle anye a?

2 Duzu ati a menli sonle wɔ adenle mɔɔ bɛsonle la azo ɛ? Menli dɔɔnwo die bɛ awovolɛma ɛzonlenlɛ to nuhua. Ninyɛne mɔɔ sisile tete mekɛ nu la noko lɛ tumi wɔ ɛzonlenlɛ mɔɔ menli fa bɛ nwo wula nu la azo. The Africans​—A Triple Heritage buluku ne ka kɛ: “Ngɛnlamozonlenlɛ lua konle zo a dɛlɛle vale Sahara sɔlɔ a, . . . Kilisiene ɛzonlenlɛ lua adenle ko ne ala azo a dɛlɛle vale Sahara nyiakɛ a. Saa Ngɛnlamozonlenlɛ luale dadeɛ zo a dɛlɛle Sahara sɔlɔ a, Kilisiene ɛzonlenlɛ luale etu zo a dɛlɛle Sahara nyiakɛ a.” Noko akee, yɛ nuhua dɔɔnwo ne ala die di kɛ yɛ ɛzonlenlɛ sɔ Nyamenle anye. Noko ɛzonlenlɛ bie ɛngola ɛnyɛ nɔhalɛ ɔluakɛ yɛ awovolɛma wɔ nu anzɛɛ maanle bie a vale rɛlɛle yɛ nenyia mɔ la ati ɔ.

3-5. Neazo boni a boa yɛ maa yɛnwu ye kɛ tɛ ɛzonlenlɛ ne amuala a kilehile nɔhalɛ ne ɛ?

3 Mekɛ mɔɔ ɛzonlenlɛ ne amuala kile kɛ bɛfa Nyamenle ɛzonlenlɛ nwo adehilelɛ kpalɛ bɛmaa la, bɛ adwenle ne mɔ kakyihakyi. Bɛkilehile ninyɛne ngakyile dɔɔnwo wɔ sonla holɛ ko mɔɔ Nyamenle de nee mɔɔ ɔkpondɛ yeavi yɛ ɛkɛ ne la anwo. Dwenle ɛhye anwo nea: Fa ye kɛ bɛva wɔ wɔ gyima kpole bie anu. Kenle ne mɔɔ limoa mɔɔ ɛhɔle gyima la, ɛnwunle ye kɛ gyima nu kpanyinli ne ɛhɔ ɔkalie ye ɛnwomenle. Yemɔti ɛbizale gyimayɛvoma nsa mɔɔ ɔwɔ kɛ ɛyɛ la. Gyimayɛvolɛ ne mɔɔ limoa la se gyima nu kpanyinli ne kpondɛ kɛ ɛkpoɔkpoa azɛlɛ ne anwo. Mɔɔ tɔ zo nwiɔ la se ɔwɔ kɛ ɛpenti sua ne anwo. Mɔɔ tɔ zolɛ nsa la se ɔwɔ kɛ ɛkyehyɛ kɛlata mɔɔ bɛhɛlɛ bɛ la.

4 Bieko, ɛbiza gyimayɛvoma ne gyima nu kpanyinli ne anwo edwɛkɛ. Mɔɔ limoa la se gyima nu kpanyinli ne wale, ɔle kakula, na ɔle abolɛ. Mɔɔ tɔ zo nwiɔ la se ɔle ezinra, ɔ nye ɛvi, yɛɛ ɔ ti ɛnyɛ se. Mɔɔ tɔ zolɛ nsa la se gyima nu kpanyinli ne ɛnle nrenyia bɔbɔ fee​—ɔle raalɛ. Kpolerazulɛ biala ɛnle nwo kɛ, ɛbadwula edwɛkɛ ne kɛ tɛ gyimayɛvoma ne mɔ amuala a ɛlɛka nɔhalɛ ne a. Saa ɛkpondɛ kɛ ɛkɔ zo ɛyɛ wɔ gyima ne a, ɛbayɛ neɛnleanu kpalɛ wɔanwu sonla holɛ ko mɔɔ gyima nu kpanyinli ne de la nee mɔɔ ɔkpondɛ kɛ ɛyɛ la.

5 Zɔhane ala a ɔde wɔ ɛzonlenlɛ nu a. Ɔluakɛ menli lɛ sonla holɛ ko mɔɔ Nyamenle de nee mɔɔ ɔkpondɛ kɛ yɛyɛ la anwo adwenle ngakyile dɔɔnwo la ati, ɔhyia kɛ yɛnwu ye kɛ adenle mɔɔ yɛdua zo yɛsonle la nee nɔhalɛ ne le ko. Noko kɛzi yɛbahola yɛazukoa Nyamenle anwo nɔhalɛ ne ɛ?