Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

FOA 2

Kɛzi Ɛbahola Wɔazukoa Nyamenle Anwo Nɔhalɛ Ne Ɛ?

Kɛzi Ɛbahola Wɔazukoa Nyamenle Anwo Nɔhalɛ Ne Ɛ?

1, 2. Neazo boni a kile kɛ ngyinlazo bie mɔɔ bɛdua zo bɛsi ɛzonlenlɛ nu edwɛkɛ nwo kpɔkɛ la anwo hyia ɛ?

KƐ YƐBAZI yɛaranwu Nyamenle ɛ? Asoo ɔhyia kɛ yɛkɛnleɛnlea ɛzonlenlɛ ngakyile dɔɔnwo ne amuala ngilehilelɛ nu ɔ? Ye zɔhane ɛnrɛyɛ boɛ. Saa yɛbahola ye zɔ bɔbɔ yɛ a, kɛzi yɛbanwu ngilehilelɛ ne mɔɔ le nɔhalɛ la ɛ?

2 Nɔhalɛ nu, ɔlua Nyamenle anwo adwenle ngakyile mɔɔ menli lɛ la ati, yɛhyia adenle mɔɔ yɛbalua zo yɛanwu nɔhalɛ ne, ngyinlazo bie mɔɔ menli bahola alie ado nuhua. Kɛ neazo la: Fa ye kɛ kɛzi ɛdanlɛ bie tendenle de la anwo ɛyɛ kpolera wɔ gua nu. Ɛdanlɛ ne amenle se ɔle sinli ko nee foa, noko ahenle mɔɔ ɛlɛtɔ la suzu kɛ ɔndwu zɔ. Kɛ bɛbazi bɛahola bɛapɛ edwɛkɛ ne azo ɛ? Ɔlua debie mɔɔ bɛbava bɛado ɛdanlɛ ne anwo bɛazuzu la azo.

3. Duzu ati a bɛhɛlɛle Baebolo ne a?

3 Asoo debie mɔɔ bɛfa bɛsuzu anzɛɛ, ngyinlazo bie, mɔɔ bɛdua zo bɛsi ɛzonlenlɛ nu edwɛkɛ nwo kpɔkɛ la wɔ ɛkɛ? Ɛhɛe, yemɔ a le Baebolo ne. Nyamenle maanle bɛhɛlɛle Baebolo ne amaa menli mɔɔ wɔ ɛleka biala la ahola azukoa ɔ nwo nɔhalɛ ne. Bɛyɛ Baebolo ne mgbe mgbe dɔɔnwo. Bɛhile ye mumua ne anzɛɛ ye foa bie abo, bɛhɔ aneɛ mɔɔ bo 2,100 la anu. Asɛɛ awie biala kola kenga Nyamenle anwo nɔhalɛ ne wɔ ɔdaye mumua ne ye aneɛ nu.

4. Duzu edwɛkɛ a wɔ Baebolo ne anu a?

4 Baebolo ne le ahyɛlɛdeɛ mɔɔ sonle bolɛ mɔɔ vi Nyamenle ɛkɛ a. Ɔkilehile ninyɛne mɔɔ anrɛɛ ɔyɛ se kɛ yɛkɛnwu bɛ la anu. Ɔka bɛdabɛ mɔɔ bɛwɔ sunsum ɛleka ne la anwo edwɛkɛ. Ɔda Nyamenle adwenle, ye subane, nee ye atiakunlukpɔkɛ ali. Ɔka kɛzi ɔ nee menli lile edwɛkɛ wɔ ɛvolɛ mɔɔ bo apenle apenle mɔɔ ɛze ɛhɔ la anu la anwo edwɛkɛ. Ɔka ninyɛne mɔɔ basisi kenle bie la anwo edwɛkɛ. Yɛɛ ɔkile kɛ yɛbazi yɛahola yɛanwu adenle ne mɔɔ kɔ dahuu ngoane nu la.

Deɛmɔti Ɛkola Ɛdie Baebolo Ne Ɛdi La

5. Neazo boni a kile kɛ Baebolo ne nee abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛ le ko a?

5 Ninyɛne dɔɔnwo wɔ ɛkɛ mɔɔ maa yɛkola yɛdie yɛdi kɛ Baebolo ne le Nyamenle Edwɛkɛ amgba a. Nuhua ko a le kɛ Baebolo ne nee abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛ le ko. Tete ne ɛnee menli mɔɔ wɔ aleɛabo la kɔsɔɔti dwenle kɛ azɛlɛ ne gyi debie zo. Kɛ neazo la, ɛnee menli mɔɔ wɔ Abibile Maanle Adɔleɛ la die di kɛ azɛlɛ ne gyi ɛwɔlɛ bie mɔɔ ɛbubu ɔ nwo la azo, na ɔ nwo mɔɔ ye bubu la ngoko 3,500 wɔ azɛlɛ ne anwuma yɛɛ 3,500 noko wɔ ɔ bo. Noko, mɔɔ nee abɔdeɛ nwo nrɛlɛbɛ le ko la, Baebolo kɛlɛvolɛ bie hɛlɛle dole ɛkɛ wɔ mɔɔ bo ɛvolɛ 3,500 mɔɔ ɛze ɛhɔ la kɛ Nyamenle ‘maa azɛlɛ ne noko zinze mɔɔ debie ɛnlɛ nu a.’​—Dwobu 26:7.

6. Daselɛ mɔɔ tɛla biala la boni a kile kɛ Baebolo ne vi Nyamenle ɛkɛ a?

6 Daselɛ mɔɔ tɛla biala mɔɔ kile kɛ Baebolo ne vi Nyamenle ɛkɛ ne amgba la a le kenle bie anwo edwɛkɛ mɔɔ di munli mɔɔ wɔ nu la. Mɔɔ ɛnle kɛ edwɛkɛ mɔɔ menli ka to ɛkɛ la, Nyamenle ze mɔɔ bazi kenle bie la kpalɛ; mɔɔ ɔka la amuala ba nuhua dahuu.

7. Baebolo ngapezo mɔɔ rale nuhua wɔ tete ne la bie mɔ a le boni?

7 Wɔ tete mekɛ nu, Baebolo ngapezo ɛya ɛya dɔɔnwo rale nu. Kɛ neazo la, Baebolo ne limoa hanle dole ɛkɛ ne ɛvolɛ 700 kɛ bɛbawo Gyisɛse wɔ sua Bɛtelɛhɛm azo, na zɔhane a zile a. (Maeka 5:2; Mateyu 2:3-9) Baebolo ne eza hanle dole ɛkɛ bokale Gyisɛse anwo ngapezo gyɛne dɔɔnwo anwo kɛ belamunli raalɛ a bawo ye a, na awieleɛ kolaa ne bɛbaye ye bɛamaa bɛalie dwɛtɛ fufule 30. Zɔhane ngapezo ne mɔ noko rale nu. Ɔle nɔhalɛ kɛ sonla biala ɛnle ɛkɛ mɔɔ anrɛɛ bahola aha zɔhane ninyɛne ne mɔ anwo edwɛkɛ ado ɛkɛ a!​—Ayezaya 7:14; Zɛkalaya 11:12, 13; Mateyu 1:22, 23; 27:3-5.

8. Baebolo ngapezo mɔɔ ɛlɛba nuhua ɛnɛ la bie mɔ a le boni, na duzu anwo daselɛ a bɛdi a?

8 Baebolo ngapezo dɔɔnwo ɛlɛba nu wɔ yɛ mekɛ ye anu. Nuhua ekyi bie a wɔ ɛke la:

  • “Maanle maanle baho atia bɛ nwo, yɛɛ arelemgbunli badwazo arelemgbunli nwo zo. Azɛlɛ bakpusu, ɛhɔne nee ewule ngakyile bara ɛleka dɔɔnwo.”​—Luku 21:10,11.

  • “Munzule mɔɔ bara ewiade la bayɛ kpole kpalɛ.”​—Mateyu 24:12.

  • “Awieleɛ mekɛ ne anu, . . . menli bayɛ angomedi nee ezukoa nwo anyebolo, . . . bɛnrɛdie bɛ awovolɛma, . . . bɛ ti bayɛ se, bɛnrɛze anwunvɔne, . . . bɛahyi kpalɛ, . . . bɛbayɛ mgbaha na bɛ ti anu ayɛ bɛ fɛ; bɛbahulo anyelielɛ bɛadɛla Nyamenle.”​—2 Timote 3:1-5.

Asoo ɛnlie ɛndo nu kɛ ninyɛne ɛhye mɔ ɛlɛsisi ɛnɛ ɔ? Baebolo ngapezo kile kɛ Baebolo ne ɛnle buluku bie ala. Ɔle Edwɛkɛ mɔɔ vi Nyamenle sunsum nu a!​—2 Timote 3:16.

Asoo Bɛhakyi Baebolo Ne?

9, 10. Duzu a kile kɛ Nyamenle ɛtɛmaanle menli adenle ɛtɛmaanle bɛtɛkakyile Baebolo ne a?

9 Fa ye kɛ ɛlɛ gyima kpole bie yɛɛ wɔyɛ mɛla wɔmaa wɔ gyimayɛvoma ne. Saa kpɔvolɛ bie hakyile mɛla mɔɔ wɔyɛ la a, duzu anrɛɛ ɛbayɛ a? Asoo anrɛɛ ɛnrɛyɛ mɔɔ bɛhakyi ye la boɛ? Wɔ adenle ko ne ala azo, Nyamenle ɛmmaa adenle ɛmmaa menli ɛngakyi ye Edwɛkɛ, Baebolo ne anu nɔhalɛ ne.

10 Bɛdabɛ mɔɔ bɛbɔ mɔdenle kɛ bɛkakyi mɔɔ Nyamenle Edwɛkɛ ne kilehile la ɛtɛkolale ye zɔ yɛ. Saa yɛfa Baebolo ne mɔɔ yɛlɛ ye ɛnɛ la yɛto tete ɛdeɛ ne mɔ anwo a, bɛle ko. Ɛhye kile kɛ bɛtɛkakyile Baebolo ne wɔ ɛvolɛ dɔɔnwo mɔɔ ɛze ɛhɔ la anu.