Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

FOA 3

Nwane Mɔ A Wɔ Sunsum Ɛleka Ne A?

Nwane Mɔ A Wɔ Sunsum Ɛleka Ne A?

1. Kɛzi bɛva Amaamuo nu ɛzonlenlɛ bɛdo pelamed nwo ɛ?

BƐVA Abibile Maanle amaamuo nu ɛzonlenlɛ nu diedi bɛdo Yigyibiti bolɛ nla mɔɔ bɛfɛlɛ ye pelamed la anwo. Nyamenle, mɔɔ lɛ sunsum nu tumi tɛla biala la a wɔ ɔ ti zo a. Awozonle nee sunsum mɔɔ bɛndo ye, mɔɔ bɛle Nyamenle ngɛkɛlɛ la a wɔ ye foa nee ye foa a. Mɔɔ boka bɛ nwo la a le yɛ nenyia mɔ mɔɔ bɛwu, mɔɔ bɛkakye bɛ mbusua mɔɔ wɔ azɛlɛ ye azo na bɛdwenle bɛ boɛlilɛ nwo kpalɛ la. Mɔɔ wɔ ɔ bo la a le sunsum tumi ngyikyi mɔɔ le kɛ: ngonyiama, menli mɔɔ biza debie, nee nyɛnema.

2. Kɛzi Abibile Maanle edwɛkɛ bie kile kɛ tete diedi lɛ tumi wɔ ɛzonlenlɛ zo ɛ?

2 Tete diedi ngakyile ɛhye mɔ ɛnyia tumi kpole wɔ ɛzonlenlɛ gyɛne mɔɔ wɔ Abibile Maanle nu la azo. Abibile Maanle edwɛkɛ ko se: “Diedi ne anzililɛ (kɛ Kilisienezonlenlɛ anzɛɛ Ngɛnlamozonlenlɛ la) ɛnzi yɛ adenle kɛ yɛkɛzonle yɛ maanle nu awozonle ne mɔ.”

3. Nienwu a yɛbahola yɛazukoa bɛdabɛ mɔɔ bɛwɔ sunsum ɛleka ne la anwo nɔhalɛ edwɛkɛ yɛavi a?

3 Kɛ Abibile Maanle tete diedi si le nɔhalɛ ɛ? Baebolo ne ka bɛdabɛ mɔɔ bɛwɔ sunsum ɛleka ne la anwo nɔhalɛ edwɛkɛ kile yɛ.

Gyihova, Nɔhalɛ Nyamenle Ne

4. Duzu a Abibile Maanle ɛzonlenlɛ titili ne mɔ die to nu a?

4 Abibile Maanle ye anu Nyamenlezonlenlɛ eku titili nsa ne die to nuhua kɛ Nyamenle wɔ ɛkɛ yɛɛ ɔle tumivolɛ. Baebolo ne ka ɔ nwo edwɛkɛ kɛ ɔle “Nyamenle kɔsɔɔti bɛ Nyamenle nee awulae mɔ Awulae; ɔle kpole, ɔle bedevinli na ɔle Nyamenle anwo ɛzulolɛ.” (Mɛla ne 10:17) Ngɛnlamoma noko die Nyamenle tumivolɛ ko di. Benleravolɛ Geoffrey Parrinder ka ye wɔ Abibile Maanle amaamuo nu ɛzonlenlɛ nwo kɛ: “Abibilema dɔɔnwo die Nyamenle tumivolɛ, awozonle nee menli bɛ ze, aleɛabo amuala bɔvolɛ di.”

5. Aluma mɔɔ bɛfa bɛfɛlɛ Nyamenle la bie mɔ a le boni?

5 Noko akee, ɔnvane nwolɛ kɛ Nyamenle anwo diedi ɛbu zo la, menli dɔɔnwo ɛnlɛ sonla holɛ ko mɔɔ Nyamenle de la anwo ndelebɛbo kpalɛ biala. Debie mɔɔ limoa mɔɔ bɛfa bɛnwu awie la a le kɛ bɛkɛnwu ye duma. Mɔɔ fane Nyamenle duma ne anwo la, ɛzonlenlɛ ngakyile ne mɔ adwenle ɛnyia. Wɔ Kilisienemaanle anu, bɛta bɛfɛlɛ ye Nyamenle, amodinli mɔɔ kile “Tumivolɛ.” Nganlamoma fɛlɛ ye Allah. Wɔ bɛdabɛ mɔɔ bɛsonle amaamuo adenle zo afoa nu, duma mɔɔ bɛfa bɛfɛlɛ Tumivolɛ Ko ne la kakyi wɔ aneɛ ko biala anu. John S. Mbiti diedianle Abibile Maanle nu aluma nee amodinli ngakyile mɔɔ bo 500 mɔɔ bɛfa bɛfɛlɛ Nyamenle la wɔ ye buluku Concepts of God in Africa, anu. Kɛ neazo la, wɔ Yoruba (Nigeria) aneɛ nu, bɛfɛlɛ Nyamenle Olodumare; Kikuyu (Kenya) aneɛ nu, bɛfɛlɛ ye Ngai; yɛɛ bɛfɛlɛ ye Unkulunkulu wɔ Zulu (South Africa) aneɛ nu.

6, 7. Kɛ bɛfɛlɛ Nyamenle ɛ, na kɛzi yɛnwu ɛhye ɛ?

6 Duzu a Nyamenle mumua ne ka wɔ ye duma ne anwo a? Mekɛ mɔɔ Nyamenle hanle hilele Mosisi kɛ ɔye Yizilayɛma ɔvi Yigyibiti la, Mosisi bizale kɛ: “Saa mekɔ Yizilayɛma ɛkɛ ne na meka mekile bɛ kɛ, ‘Bɛ ze mɔ Nyamenle ne ɛzoa me bɛ nwo ɛke,’ na bɛbiza me kɛ, ‘Kɛ bɛfɛlɛ ye?’ a, duzu edwɛkɛ a menga mengile bɛ a?”​—Adendulɛ 3:13.

7 Nyamenle yele ɔ nloa kɛ: “Ka ɛhye kile Yizilayɛma kɛ, ‘[Gyihova, NW], bɛ ze mɔ Nyamenle ne,’ . . . ɛzoa me bɛ nwo ɛke! Ɛhye a le me duma wɔ melɛ mɔɔ ɛnlɛ awieleɛ, na ɛhye yɛɛ ɔwɔ kɛ awolɛndoazo kɔsɔɔti fa fɛlɛ me a.” (Adendulɛ 3:15) Duma Gyihova ne finde Baebolo ne anu fane kɛyɛ 7,000, ɔnvane nwolɛ kɛ Baebolo ngilebɛbo bie mɔ ɛva amodinli “Nyamenle” anzɛɛ “Awulae” ɛwula ɔ bo zo la.

8. Kɛ Gyihova si de ɛ, na boni a ɔwɔ kɛ yɛyɛ a, saa yɛkpondɛ ɔ nyunlu ɛlolɛ a?

8 Kɛ Gyihova si de amgba ɛ? Ɔle sunsum, aleɛabo amuala tumivolɛ, yɛɛ ɔlɛ anyunlunyia. Ɔle tumivolɛ mɔɔ tɛla biala a, awie biala nee ye ɛnzɛ. (Mɛla ne 6:4; Ayezaya 44:6) Gyihova hanle hilele Mosisi kɛ: “Medame [Gyihova, NW], bɛ Nyamenle ne, mele nungule Nyamenle.” Wɔ adenle fofolɛ zo, amaa yɛanyia Gyihova anyunlu ɛlolɛ la, ɔwɔ kɛ yɛsonle ɔ ngomekye. Ɔmkpondɛ kɛ yɛsonle debie biala anzɛɛ awie biala.​—Adendulɛ 20:3-5.

Gyisɛse Kelaese, Nyamenle Belemgbunlililɛ Ne Azo Belemgbunli

9. Kɛzi yɛkola yɛka kɛ Gyisɛse nee Gyihova ɛnzɛ ɛ?

9 Ɛnɛ, menli dɔɔnwo adwenle ɛdu ɛfonyia wɔ sonla holɛ ko mɔɔ Gyisɛse de la anwo. Menli dɔɔnwo mɔɔ wɔ Kilisienemaanle anu la die di kɛ Gyisɛse boka Nsa-Ko “Nwuanzanwuanza” nwo. Noko Baebolo ne ɛngilehile kɛ Nyamenle le menli nsa mɔɔ wɔ nuhua ko a. Yɛɛ ɔngilehile kɛ Gyisɛse nee Gyihova sɛ. Gyisɛse mumua ne hanle kɛ: ‘Selɛ ne le kpole tɛla me.’​—Dwɔn 14:28.

10. Nienwu a ɛnee Gyisɛse wɔ kolaa na yeara azɛlɛ ye azo a?

10 Baebolo ne kilehile kɛ kolaa na Gyisɛse aradɛnla azɛlɛ ye azo kɛ dasanli la, ɛnee ɔde anwuma kɛ sunsum abɔdeɛ mɔɔ lɛ tumi a. Kɛ mɔɔ Gyihova bɔle Adam nee Yive guale azɛlɛ ye azo la, zɔhane ala a Ɔbɔle sunsum menli ɔguale anwuma a. Gyisɛse a le sunsum sonla mɔɔ limoa mɔɔ Gyihova bɔle ye a.​—Dwɔn 17:5; Kɔlɔsaema 1:15.

11. Kɛzi bɛrawole Gyisɛse kɛ dasanli ɛ?

11 Kɛyɛ ɛvolɛ 2,000 mɔɔ ɛze ɛhɔ la, Gyihova yele sunsum abɔdeɛ ɛhye ngoane ne wulale belamunli bie mɔɔ bɛfɛlɛ ye Mɛle la awodeɛ nu. Anwumabɔvolɛ Geebeleɛle hanle hilele ye kɛ: “Nea, ɛbanrenzɛ wɔawo ralɛ nrenyia, na ɛbavɛlɛ ye Gyisɛse. Na ɔbali . . . belemgbunli mekɛ mɔɔ ɛnlɛ awieleɛ. Ye belemgbunlililɛ ɛnrɛbɔ aze ɛlɛ.”​—Luku 1:31, 33. *

12. Debie ko mɔɔ ɔti Gyisɛse rale azɛlɛ ye azo la a le boni?

12 Yemɔti bɛwole Gyisɛse, ɔnyinle ɔyɛle kpavolɛ, na ɔhilehilele menli Gyihova ɛhulolɛdeɛ nee ye atiakunlukpɔkɛ. Ɔhanle ɔhilele Wulomu amɛnlado bie kɛ: “Ɛhye ala ati yɛɛ bɛwole me bɛmaanle membale ewiade ye anu a, kɛ membanli nɔhalɛ ne anwo daselɛ.” (Dwɔn 18:37) Saa yɛsuzu mɔɔ Gyisɛse hilehilele la anwo a, yɛkola yɛsukoa Nyamenle ɛhulolɛdeɛ nee ye atiakunlukpɔkɛ nwo nɔhalɛ ne. Yɛkola yɛnwu adenle mɔɔ yɛdua zo a Nyamenle balie yɛ ado nuhua la.

13. Debie mɔɔ tɔ zo nwiɔ mɔɔ ɔti Gyisɛse rale azɛlɛ ye azo la a le boni?

13 Debie mɔɔ tɔ zo nwiɔ mɔɔ ɔlua zo a Gyisɛse rale ewiade ye la a le kɛ ɔbarava ye dasanli ngoane ne yeayɛ ɛkpɔnedeɛ yeamaa alesama. (Mateyu 20:28) Ɔyɛle ɛhye amaa yeahola yealie yɛ yeavi ɛtane ne mɔɔ yɛnyianle ye yɛvile yɛ nenyia Adam ɛkɛ ne la anwo. Ɔlua ɛhye azo, yɛbahola yɛadɛnla aze dahuu. Ɛzoanvolɛ Dwɔn hɛlɛle kɛ: “Ɔluakɛ Nyamenle hulole ewiade amra kpole kpalɛ la ati yɛɛ ɔvale Ɔ Ra kokye ne ɔmaanle a, amaa awie biala mɔɔ kɛlie ye kɛli la anwu na yeanyia ngoane mɔɔ ɛnlɛ awieleɛ.”​—Dwɔn 3:16.

14. (a) Boni a dole Gyisɛse wɔ ye dasanli ewule nzi a? (b) Duzu gyinlabelɛ a Gyisɛse gyi wɔ anwuma kɛkala a?

14 Wɔ Gyisɛse ewule kɛ dasanli la anzi, Nyamenle dwazole ye na ɔhɔle anwuma, ɛleka mɔɔ ɔziale ɔdɛnlanle aze kɛ sunsum nu abɔdeɛ mɔɔ lɛ tumi la. (Gyima ne 2:32, 33) Amozii, Gyihova maanle ye “ebialilɛ tumi, anyunlunyia, yɛɛ enililɛ, amaa aleɛabo maanle maanle mɔɔ ka aneɛ ngakyile la azonle ye.” (Daneɛle 7:13, 14) Bɛzie Gyisɛse Belemgbunli mɔɔ lɛ tumi a; yemɔ a le Gyihova anwuma arane ne azo Belemgbunli a. Ɔnrɛhyɛ ɔbala ye tumi ne ali wɔ azɛlɛ ye azo ɛleka biala.

Anwumabɔvolɛma, Nyamenle Azonvolɛ

15. Mekɛ boni yɛɛ nienwu a bɛbɔle anwumabɔvolɛ ne mɔ bɛguale a?

15 Tɛ Gyihova nee Gyisɛse angomekye a de sunsum ɛleka ne a. Gyihova bɔle sunsum nu abɔdeɛ gyɛne, anwumabɔvolɛ ne mɔ. Geebeleɛle, mɔɔ nee Mɛle dendɛle la, le bɛ nuhua ko. Anwumabɔvolɛ ne mɔ ambɔ bɛ azedɛnlanlɛ bo wɔ azɛlɛ ye azo kɛ menli la. Bɛbɔle bɛ bɛguale anwuma mekɛ tendenle kolaa na bɛabɔ menli bɛagua azɛlɛ ye azo. (Dwobu 38:4-7) Anwumabɔvolɛma mgbe dɔɔnwo wɔ ɛkɛ.​—Daneɛle 7:10.

Anwumabɔvolɛ nɔhavoma kpo kɛ bɛkɛzonle bɛ

16. Duzu ati a ɔnle kɛ menli sonle anwumabɔvolɛma ɛ?

16 Anwumabɔvolɛ nɔhavoma ɛmkpondɛ kɛ yɛsonle bɛ. Fane nwiɔ mɔɔ ɛzoanvolɛ Dwɔn yɛle kɛ ɔsonle anwumabɔvolɛma la, bɛdeanle ye, bɛhanle kɛ: “Mmayɛ! . . . Sonle Nyamenle.”​—Yekile 19:10; 22:8, 9.

17. Boni a kile kɛ anwumabɔvolɛ ne mɔ kola bɔ Nyamenle azonvolɛ nwo bane, na duzu ati a ɛhye le arɛlekyekyelɛ ɛ?

17 Anwumabɔvolɛma ɛnye bɛ nwo ɛngile menli bieko wɔ azɛlɛ ye azo, kɛ mɔɔ ɛnee bɛyɛ ye wɔ mekɛ mɔɔ bɛyele Gyisɛse ɛzoanvolɛ ne mɔ bɛvile efiade la. (Gyima ne 5:18, 19) Noko akee, saa yɛsonle Gyihova kɛ mɔɔ ye Edwɛkɛ, Baebolo ne, kile la a, yɛkola yɛnyia anwodozo kɛ Nyamenle anwumabɔvolɛ ne mɔ mɔɔ ɛnyelɛ ɛnnwu bɛ, na bɛlɛ tumi la bɛabɔ yɛ nwo bane. Baebolo ne ka kɛ: “[Gyihova anwumabɔvolɛ, NW] sinza bɛdabɛ mɔɔ bɛsulo ye la, na ɔdie bɛ ngoane.” (Edwɛndolɛ 34:7; 91:11) Duzu ati a ɔwɔ kɛ ɛhye kyekye yɛ rɛle a? Ɔluakɛ agbɔvolɛ mɔɔ anwo yɛ ɛzulolɛ mɔɔ kpondɛ kɛ sɛkye yɛ la wɔ sunsum ɛleka ne!

Seetan, Nyamenle Kpɔvolɛ

18. (a) Duzu ati a anwumabɔvolɛ ko dele Nyamenle anwo atua a? (b) Duzu aluma a bɛvale bɛmaanle anwumabɔvolɛ atuadelɛnli ɛhye a?

18 Tɛ Nyamenle anwumabɔvolɛ ne mɔ amuala a lile nɔhalɛ maanle ye a. Bie mɔ dele ɔ nwo atua. Bɛyɛle bɛ nwo Nyamenle yɛɛ menli mɔɔ wɔ azɛlɛ ye azo la agbɔvolɛ. Kɛzi ɛhye rale ye zɔ ɛ? Ɛnee anwumabɔvolɛma mɔɔ Gyihova bɔle bɛ la amuala tenrɛ na bɛdi boɛ. Noko akee, ɛnee sunsum nu mralɛ ɛhye mɔ mɔɔ di munli la anu ko kpondɛ kɛ bɛsonle ye na ɔlile adwenle ɛtane ɛhye anwo gyima. Bɛmaanle zɔhane sunsum nu abɔdeɛ ne duma Seetan, mɔɔ kile “[Nyamenle] Dwazotiavolɛ.” Eza bɛfɛlɛ ye Abɔnsam, mɔɔ kile “Dumasɛkyevo,” ɔluakɛ ɔka adalɛ edwɛkɛ ɔsokpa Gyihova.

19. Duzu ati yɛɛ adenle boni azo a Seetan maanle Dwobu nwunle nyane a?

19 Seetan gyegye menli maa bɛboka ɔ nwo bɛte Nyamenle anwo atua. Suzu mɔɔ ɔyɛle Nyamenle sonvolɛ nɔhavo Dwobu la anwo nea. Ɛnee Dwobu le sukoavolɛ kpole. Ɛnee ɔlɛ mboane 7,000, afunlumu 3,000, nlankɛ1,000, yɛɛ asoaso 500. Ɛnee eza ɔlɛ mralɛ bulu yɛɛ ngɛkɛlɛ dɔɔnwo. Mɔɔ limoa la, Seetan hunle Dwobu nane ne mɔ yɛɛ ye ngɛkɛlɛ ne mɔ. Mɔɔ doa zo la, ɔmaanle “ahumu kpole” dule bule sua, hunle Dwobu amra ne mɔ amuala. Ɛhye anzi, Seetan hilele Dwobu nyane na ɔdele “nganlɛ mgbole ɔkpondenle Dwobu anwo. Ɔvi ɔ ti zo mɔɔ dwu ɔ gyakɛ akunlu la yɛle nganlɛ ngome.”​—Dwobu 1:3-19; 2:7.

20. (a) Kɛzi bɛduale Dwobu kakɛ wɔ ye nɔhalɛlilɛ nwo ɛ? (b) Ɔnvane nwolɛ kɛ Dwobu lile nɔhalɛ maanle Nyamenle la, duzu a Seetan ɛyɛ menli dɔɔnwo a?

20 Dwobu hɔle zo lile nɔhalɛ maanle Nyamenle, ɔwɔ nuhua kɛ ɔyiale sɔnea ɛsesebɛ ɛhye la. Ɛhye ati Gyihova maanle Dwobu dele kpɔkɛ na ɔmaanle “ɔnyianle ye anwonyia ne mɔɔ ɔlɛ ye dɛba la mɔnwo.” (Dwobu 42:10) Seetan angola anzɛkye Dwobu nɔhalɛlilɛ, noko yehola yehwe menli dɔɔnwo yevi Nyamenle anwo. Baebolo ne ka kɛ: “Abɔnsam di ɛtane ewiade ye azo belemgbunli.”​—1 Dwɔn 5:19.

21. (a) Kɛ Seetan zile hilele kɛ ɔkulo kɛ bɛsonle ye ɛ? (b) Duzu ati a Gyisɛse anzonle Seetan a?

21 Seetan kulo kɛ yɛsonle ye. Ɛhye lale ali wɔ sɔnea mɔɔ ɔvale ɔrale Gyisɛse anwo zo wɔ asɛɛ ɛvolɛ 2,000 mɔɔ ɛze ɛhɔ la anu. Baebolo ne ka kɛ: “Abɔnsam vale Gyisɛse hɔle boka tendenle bie azo na ɔvale aleɛabo arelemgbunli maanle maanle ne mɔ amuala nee bɛ anyunlunyia ɔhilele ye, na ɔzele ye kɛ, ‘Saa ɛkoto me, ɛsonle me a, menwɔva ɛhye mɔ amuala menwɔmaa wɔ.’” Gyisɛse amkponle zolɛ, na ɔbuale kɛ: “Seetan, dwazo ɛkɛ ne kɔ! Ɔluakɛ bɛhɛlɛ kɛ, ‘Yeyɛ Awulae wɔ Nyamenle ne na sonle ɔdaye ɔ ngome ala!’” (Mateyu 4:8-10) Ɛnee Gyisɛse ze Gyihova mɛla ne kpalɛ, na yeanyɛ mɔɔ Seetan kulo la.

Sunsum Ɛtane Atisesebɛma

22. Duzu a sunsum ɛtane ne mɔ ɛva ɛyɛ menli a?

22 Anwumabɔvolɛma gyɛne rabokale Seetan wɔ Nyamenle anwo atuadelɛ ne anu. Anwumabɔvolɛ atuadelɛma ɛhye mɔ le menli mɔɔ wɔ azɛlɛ ye azo la agbɔvolɛ. Bɛ ti yɛ se na bɛnze anwunvɔne. Tete ne, bɛmaanle menli dɔle mumule na bɛ nye zinle. (Mateyu 9:32, 33; 12:22) Bɛmaanle bie mɔ noko anwo dole bɛ anzɛɛ bɔle ɛlane. (Mateyu 17:15, 18; Maake 5:2-5) Bɛmaanle ngakula bɔbɔ nwunle nyane.​—Luku 9:42.

23. (a) Duzu a sunsum ɛtane ne mɔ kpondɛ avi menli ɛkɛ a? (b) Boni a Seetan nee sunsum ɛtane ne mɔ ɛbɛlɛbɛla menli ɛmaa bɛyɛ a?

23 Sunsum ɛtane ɛhye mɔ kulo kɛ bɛsonle bɛ kɛ mɔɔ Seetan kulo ala la. Kɛ bɛkɛkpo ɛzonlenlɛ mɔɔ menli fa maa bɛ, bɛkɛnwu ye kɛ Gyihova angomekye a ɔwɔ kɛ bɛsonle ye la, bɛ ti akunlu ba zo, bɛkpondɛ, na bɛsi ye adua. Ɔlua mɛlɛbɛla, adalɛ, nee ɛzulolɛ zo, Seetan nee ye sunsum ɛtane ne mɔ ɛmaa menli ɛzonle bɛ. Nɔhalɛ nu, menli dɔɔnwo ɛnze kɛ bɛsonle Seetan nee ye sunsum ɛtane ne mɔ. Ɔbazi menli dɔɔnwo anwo kɛ bɛkɛnwu ye kɛ bɛ ɛzonlenlɛ yeyɛ Seetan. Noko, Baebolo ne bɔ kɔkɔ kɛ: ‘Ewiade amra fa ninyɛne bɔ afɔle maa sunsum ɛtane, bɛmbɔ bɛmmaa Nyamenle.’​—1 Kɔlentema 10:20.

24. Adenle ko boni a Seetan fa zo bɛlɛbɛla menli a?

24 Adenle ko mɔɔ Seetan nee ye sunsum ɛtane ne mɔ dua zo bɛlɛbɛla menli maa bɛsonle bɛ la a le kɛ bɛkɛmaa menli mɔɔ ɛwu la anwo adwenle mɔɔ ɛndenrɛ la kɛkponde. Maa yɛnlea mɔɔ Baebolo ne kilehile wɔ ɛhye anwo la.

^ ɛden. 11 Koran ne ka Gyisɛse awolɛ nwanwane ne anwo edwɛkɛ wɔ Surah 19 (Mɛle). Ɔka kɛ: “Yɛzoanle yɛ sunsum mɔɔ le kɛ nrenyia mɔɔ ɛwie nyi la wɔ [Mɛle] ɛkɛ. Na mekɛ mɔɔ ɔnwunle ye la ɔhanle kɛ: ‘Anwunvɔnezelɛnli ne ɛlie me wɔ ɛ sa nu! Saa ɛsulo Awulae a, gyakyi me na kɔ wɔ ɛleka bie.’ Ɔbuale kɛ, ‘Wɔ Awulae a ɛzoa me a,’ ‘na mera kɛ mebamaa wɔ ralɛ nwuanzanwuanza.’ Raalɛ ne yele ɔ nloa kɛ, ‘kɛ ɔkɛyɛ na meawo ralɛ, mekɛ mɔɔ mele belamunli, mɔɔ menze nrenyia la ɛ?’ Bɔvolɛ ne buale ye kɛ, ‘Ɔle wɔ Awulae ɛhulolɛdeɛ.’ ‘Ɔnyɛ se ɔmaa ye. “Ɔbayɛ sɛkɛlɛneɛ yeamaa alesama, yɛɛ nyilalɛ yeamaa yɛdayɛ mumua ne. Ɛhye a le Yɛ kpɔkɛ ne a, Awulae a se a.”’”