Skip to content

Skip to table of contents

Ue ale dumɛ

Ue ale dumɛ
  1.  Susuāloo Babilɔn Lo Gbɛnɛ

  2.  Mɛ Sɔ̄ Na Mɛsaia Esira A?

  3.  Pya Sīdee Boa A Ɛrɛ Nu Edoo Kiiloo Miī

  4.  Sɔ̄ Dam le Wa Aaloo Ziī

  5.  Pya Dee Seseea le Doodoonu

  6.  Pɔrɔ Dumɛ A Dap Yee

  7.  Gbora le Ue Lok

 1. Susuāloo Babilɔn Lo Gbɛnɛ

I tɛɛ̄ doodoo wa suā kɔ “Babilɔn lo Gbɛnɛ” yira dɔ dɛ̄dɛɛ̄ ekwɔ sīdee taāŋabah? (Mumuuna 17:5) Ɛp pya nu a tɔgɛ ama:

  • A le dɛ̄dɛɛ̄ kɛ̄ sa ɛrɛ ekpo bu yube nyɔuwe. Lu ekɔ ue kumaloo Babilɔn lo Gbɛnɛ kɔ a le e’ɛŋɛtɛ̄ nyɔɔ “gbɛnɛkpo nɛɛ, le booboo edonyɔɔ.” A ɛrɛ “bɛɛbɛɛ loo dɛ̄dɛɛ̄ pya mɛnɛ nyɔuwe.”—Mumuuna 17:15, 18.

  • A naale edap lu ekpo bɛbɛɛ ale pya uradu nyɔuwe. “Pya mɛnɛ nyɔuwe” le “pya uradu” tɛɛ̄ yeebah ye gbeerasī.—Mumuuna 18:9, 15.

  • A gbee bee Bari. A lu ekure ye waa kiā-uwe nyɔɔbee a suloo gbaloo pya bɛbɛɛ lokwa a ɛrɛ kpugi le lokwa a ɛrɛ yerekpotɛ̄ wa aābah. (Mumuuna 17:1, 2) A dag pya nɛɛ bu dɛ̄dɛɛ̄ edonyɔɔ. Sa efɛa gbɛnɛ-edo nɛɛ.—Mumuuna 18:23, 24.

Obia kii 13 nuenɔ 6 barakpaɛ̄

 2. Mɛ Sɔ̄ Na Mɛsaia Esira A?

Baibol bee kɔ Mɛsaia elu sɔ̄ 69 kaɛ etɛ̄na.—Buū Daniel 9:25.

  • Mɛ sɔ̄ na lo 69 kaɛ bee bɔātɛ̄ a? Bee bɔātɛ̄ bu zua 455 B.C.E. Lo sɔ̄ na Nehemaia nɛɛ a Bɛɛ bee yii Jerusalɛm “lo e’obia sa wu” buɛ̄ Jerusalɛm a.—Daniel 9:25; Nehemia 2:1, 5-8.

  • Lo 69 kaɛ bee tɔɔ̄ ina mɛ sɔ̄? Bu pio mɔmanudɛɛ̄ Baibol, ziī biradee yira dɔ ziī zua. (Buā 14:34; Ezekiel 4:6) Lo a le wo, ziī kaɛ, yiradɔ ɛrɛba zua. Bu mɔmanudɛɛ̄ ama, 69 kaɛ lu 483 zua (69 kaɛ x 7 ɛrɛba biradee).

  • Mɛ sɔ̄ na lo 69 kaɛ bee ina kuma a? Sɔ̄ alu ebuū 483 zua aā bu zua 455 B.C.E. su i mmɛ bu zua 29 C.E. a Taɛ zua ama na Jizɔs bee liamaā sa lu lo Mɛsaia a!—Luk 3:1, 2, 21, 22.

Obia kii 15 nuenɔ 5 barakpaɛ̄

 3. Pya Sīdee Boa A Ɛrɛ Nu Edoo Kiiloo Miī

Ɛrɛ pio sīdee bo nɛɛ ba wee su taɛ miī lo nɛɛ a daā. Pio ɛɛ na—sɔ̄ ziī nɛɛ lɛa miī loo nɛ dɔɔ̄na nɛɛ, ale ba esu miī ye lɛɛloo sa kpoogeloo bɛma sɔ̄ elu ebaa ye loo. Naa bɔloo kɔ Pya Nɛɛ Kraist a doo lo ama.—Deuteronomi 15:23.

Kerewo, a ɛrɛ pio sīdee bo nɛɛ a naa bee piya. Doodoo su miī daā tɛst, hemodialysis, hemodilution, cell-salvage, ale su heart-lung bypass machine siātam loo nɛɛ. Ziī ziī Nɛɛ Kraist na ebiaɛfii kɛ̄ a gbī kɔ alu esu ye miī daānu doo sɔ̄ a gaa lu ebaa ye loo a, sɔ̄ ba doo tɛst, ale sɔ̄ ba doo lo alu ekure current therapy. Kɛ̄ ziī ziī dɔktɔ dap su pya sīdee boā nɛɛ ama daānu doo dap lu kina kee loo ziī. Nyɔɔwo, lɛɛ i gae yiga kɔ alu ebaa i loo, su i miī daā tɛst, ale bo i bu ɛrɛgeba sīdee, alu ebɛɛ̄ kɔ Nɛɛ Kraist a dasī gbītɛ̄ suā taɛ kɛ̄ elu esu ye miī daānu doo. Kɛɛrɛbu pya ebip ama:

  • Elo alu etɛ̄ma pio na miī mɛ lɛɛ loo yerebu dɔɔ̄na nu sa a naa tɛɛ̄na bia bu lo nu bu pio sɔ̄ ni a? Ekɔ etɔɔ̄ mɛ loo kɔ miī ama lege mɛ loo, sɛh na ekɛɛrɛ beenyiɛ ekɔ mɛ nɛ kɔ a bɔloo kɔ alu e “egara ye kɛnɛkɛ̄” ni?—Deuteronomi 12:23, 24.

  • Aāloo nu m enɔā aābu Baibol, ekɔ na ekɛɛrɛ beenyiɛ enɛ mɛ taāŋa lo a le sɔ̄ a gaa lu ebo mɛ, pio na miī lu ezuura mɛ lɛɛ loo, kwaloo, sa mɛ sikɛ̄ yereloo ni?

Obia kii 39 nuenɔ 3 barakpaɛ̄

 4. Sɔ̄ Dam le Wa Aaloo Ziī

Baibol naa yerekpotɛ̄ kɔ dam le wa a aaloo ziī, e a kɔ siā leere kɔ lo dam aaloo ye wa, aa ii dɔɔ̄na wa, e lo wa aaloo ye dam, aa iyanage dɔɔ̄na dam. (1 Pya Kɔrint 7:10, 11) Kerewo, a ɛrɛ pio kɛ̄tɔɔ̄ lo siga Pya Nɛɛ Kraist emɔna kɔ alu ebɛɛ̄ kɔ ba a aaloo ziī.

  • Ɛmɛnɛbee sa naa yerekpotɛ̄ butɔ: Dam naa yiga ekuūdɛɛ̄loo ye butɔ, mmɛ lo dɔ pya ye butɔ naa ɛrɛna lɔgɔ nu alu ebɛɛ̄ lo esu tɔ̄madum.—1 Timɔti 5:8.

  • Doo ye e’agaba dogo loo: E’agaba dogo dap doo kɔ dam ale wa aa ɛrɛna nwanaloo bu namloo ale a dap lɛɛ dum nɛɛ a gaa lu esi bag loo a.—Pya Galetia 5:19-21.

  • Sɔ̄ alu esu bah ekpo aā dam ale wa kɔ aa taāŋabah Jɛhova: Dam doo kɔ aa waɛna bah wa etaāŋabah Jɛhova ale wa doo kɔ aa waɛna bah dam lo etaāŋabah Jɛhova.—Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 5:29.

Obia kii 42 nuenɔ 3 barakpaɛ̄

 5. Pya Dee Seseea le Doodoonu

Pya Nɛɛ Kraist naa wee sudɔ bu pya dee seseea a naa nia Jɛhova. Mɛ ziī ziī Nɛɛ Kraist ɛrɛ esu ye ekɛɛrɛ beenyiɛ elua ekpɔā tɛ̄maloo Baibol biamafii nu edoo sɔ̄ pya dɔɔ̄na aa sere dee seseea. Naa ɛp pio edoba ama.

  • Ziī nɛɛ kana a muɛ̄ bu sīdee a yerekpotɛ̄ dee seseea. O dap aa dee kɔ, “Ɔɔyaa.” Lo a gbī esuā nu anua o yiga doo wo, o dap ye baatɛ̄ nɛ nu anua oo wee sere dee seseea a mɛā doo wo.

  • O dam ale o wa, a naa wee taāŋabah Jɛhova kue a kɔ o lu sa gbaaloo pya ye manamana sɔ̄ ba ede nuede dee seseea. Lo a le o ekɛɛrɛ beenyiɛ lɛɛ a baloo kɔ o si, o dap baatɛ̄ leere nɛ o dam ale o wa kɔ lo a le ba edoo doonu kɛnɛkɛ̄ yere yɛɛ oo le enyɔɔnɛe wa doo.

  • O tɛ-tam dɔɔ̄ nu a nɛ sɔ̄ ba wee doo doonu dee seseea. O kiī lo dɔɔ̄nu ni? Naa lu ebɛɛ̄ kɔ o kiī. Ekɔ o tɛ-tam ɛp lo dɔɔ̄nu nua gah loo doodoonu dee seseea, sɛh a ɛp nua sīdee a tɔgɛ nia loo le tam o waa si ni?

  • Ziī nɛɛ dɔɔ̄ nu a nɛ sɔ̄ doonu dee seseea. Nɛɛ a a dɔɔ̄ lo nu nɛ dap kɔ: “M suā kɔ oo wee doodoonu dee seseea, mɛ m gbī enɛ a nu ama.” Dap lu kɔ lo nɛɛ aadee gbī elu a fɛgɛ loo. Bu dɔɔ̄na sīdee, a kurage kɔ aa doo wo lo edoā-ɛp o yira ale lo edoo kɔ o sudɔ bu doonu dee seseea ni? Sɔ̄ o ekɛɛrɛbu pya nu ama sah, a bia a bah lo ebiaɛfii lo o su lo dɔɔ̄nu ale oo le esu. Bu ɛrɛgebah biaɛfii i doo, i gbī e’ɛrɛ le ekɛɛrɛ beenyiɛ sa yira agɛrɛ nɛ Jɛhova.—Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 23:1.

Obia kii 44 nuenɔ 1 barakpaɛ̄

 6. Pɔrɔ Dumɛ A Dap Yee

Nyɔɔ wereloo i ɛrɛ loo pya nɛɛ, i nwaɛ̄dɛɛ̄ lokwa ii tɛ̄ma dumɛloo yereloo pya dɔɔ̄na. Nyɔɔwo, lo i suā kɔ i ɛrɛe ziī dumɛloo a wee yee, ale i kɛɛrɛ kɔ lo dumɛ le i loo, bɔloo kɔ i nwaɛ̄dɛɛ̄. Nu anua i doo wo na bee, Baibol zuura i bahtɔ̄ kɔ: “Wereloo nɛɛ yɔrɔ le doodoo oloo loo.”—Pya Rom 13:8-10.

Nɛɛ dumɛloo a dap yee le loo etɔgɛ dua wereloo ama kumaloo pya dɔɔ̄na doodoo wa? Naa bɔloo kɔ nɛɛ lo dumɛ le loo a aa pya dɔɔ̄na uua loo, ale kuɛ̄ wa nyɔɔnu loo. Bu ye aa biira lo pya nɛɛ naa kue ye nua wa be nyɔɔbee ba gbī ekpega pya wa butɔ. E lɛɛ a eliamaā, a dasī kɔ ye kɛ̄tɔɔ̄ nɛ nɛɛ a le bee eku pya kanɛɛ bu ye bɔŋanaloo, lokwa ba nɔɔ kɛ̄ edoo sa a liamaā bu sīdee lo dumɛ naale eyii loo pya nɛɛ elianage maā lo dee. Lɛɛ ziī nɛɛ a ebee tɔɔ̄ kɛ̄ dua dumɛ a le doo wo le, ale tɔɔ̄ kpaɛ̄ nɛɛ a bee ɛrɛ lo dumɛ, ebɔātɛ̄ enyɔɔnɛ ziī nɛɛ biraloo iya ziī, a dasī si wee doo tɛst ye miī lo a lege elu puɛ. Tɛ̄maloo edoo pya nu ama, o tɔgɛ kɔ o kuūe dɛɛ̄loo pya dɔɔ̄na, e oo ‘ɛp aba nu elee a loo, mɛ o ɛpnage nu elee loo pya dɔɔ̄na.’—Pya Filipai 2:4.

Obia kii 56 nuenɔ 2 barakpaɛ̄

 7. Gbora le Ue Lok

I dap doo kɔ gbɛnɛ-edo taāŋa aa yii, tɛ̄maloo e’ɛm dɛ̄dɛɛ̄ nu akiiloo kpugi le gbora i doo yere bu kpa, kere alu Nɛɛ Kraist le ii na i gbaa doo a. (Jeremia 32:9-12) Kerewo, a ɛrɛ pio sɔ̄ Pya Nɛɛ Kraist dap ɛrɛ nwīgbagbara taāŋa yɛɛ wa nyɔɔ kpugi ale nyɔɔ pya dɔɔ̄na nu. Pya nɛɛ lo taāŋa bee le yɛɛ a piiga lo ekwa lo taāŋa lɛa yɛɛ wa bu efɛɛloo.

Lo a le wo, bu mɛ sīdee na i kwa taāŋa a kuī doodoo su kiāŋana suā kpugi lɛɛbah nɛɛ, ale sɔ̄ alu egbee bee nɛɛ ani? (Buū Matiu 18:15-17.) Jizɔs nɛ i taa sīdee i nyɔɔnɛ:

  1. Piigaa lo ekwa lo taāŋa yɛɛ aba baɛ bui.—Buū 15 barakpaɛ̄.

  2. Lo a naa kiā leere, kɔ nɛ ziī ale baɛ nɛɛ a nyim tura bu bɔŋanaloo kɔ ba a nyɔɔnɛ a si.—Buū 16 barakpaɛ̄.

  3. E lo lo taāŋa naa ɔpge, lo sɔ̄ na o dap kɔ nɛ pya kanɛɛ a.—Buū 17 barakpaɛ̄.

Bu gbɛnɛ-edo kɛ̄tɔɔ̄, a naa lee kɔ i su pya i wuga kuma tɔbiaɛ, nyɔnɛbee ekɔ pɔrɔ nu kumaloo bee Jɛhova le bɔŋanaloo. (1 Pya Kɔrint 6:1-8) Kerewo, a ɛrɛ pio kɛ̄tɔɔ̄ a dap lu ebɛɛ̄ kɔ alu ebiaɛ bie tɔbiaɛ, doodoo: kiī dam ale wa, gbee lok a bɛɛ kuūdɛɛ̄loo gbagbara nwiī, kpugi alu ebiaɛ kɔ dam ale wa a kpɛ nyɔɔbee ba aaloo ziī, kpugi a kuu kɔ betam insurance a nɛ, sɔ̄ nɛɛ naa kpɛ kɔm a bee de, ale dɔɔ̄ nu nɛɛ bee ɛm serekɛ̄ lɛɛ a e’u. Lo a le ziī Nɛɛ Kraist doo pya ue ama bie tɔbiaɛ bu efɛɛloo, a naa lɛɛbeekɛɛ̄ zuurabahtɔ̄ Baibol.

Lo ziī bag dogo bee lu edoo, doodoo su bah ekpo aā nɛɛ maloo, gbee nwiī a lege etera, gbī efɛ nɛɛ, yib biu, ale fɛ nɛɛ, Nɛɛ Kraist a nɛ kpɛa loo dua bag dogo ama pya bɛbɛɛ naa lɛɛbeekɛɛ̄ zuurabahtɔ̄ Baibol.

Obia kii 56 nuenɔ 3 barakpaɛ̄

a Aā 455 B.C.E. mmɛ 1 B.C.E. lu 454 zua. Aā 1 B.C.E. mmɛ 1 C.E. lu ziī zua (lɔgɔ zua alu ekokɛ̄ [zero] naa bee le). E aā 1 C.E. mmɛ 29 C.E. lu 28 zua. Lo ama nɛ i buā zua alu 483.