Skip to content

Skip to table of contents

12 EKOBEE

Kɔ Pya Ue E “Wu” Nɛɛ Agɛrɛ

Kɔ Pya Ue E “Wu” Nɛɛ Agɛrɛ

“Doolo lɔgɔ pɔrɔ muɛ̄ ue aa i aa bu egā sira, mɛ aba lo a wu agɛrɛ.”—PYA ƐFƐSƆS 4:29.

1-3. (a) Ziī amunu le dɔɔ̄nu na Jɛhova enɛa i a? I dap su daā nu bu pɔrɔ sīdee doodo wa? (b) I su dɔɔ̄nu kɔ ue daānu doodoo wa?

ZIĪ tɛ nɛ kpe eteera ye zege nwiīnɛɛdam. Bu ye ɛɛ lo enɛ keebee dɔɔ̄nu ama ye nwiī. Mɛ lo a le ye nwiī ɔp kpe ama bu pɔrɔ sīdee, tubo nɛɛ yere muū loo a? E tɔɔ̄loo ye tɛ doodoo wa?

2 Jɛhova na nɛɛ a nɛ “dɛ̄dɛɛ̄ le dɔɔ̄nu le dɛ̄dɛɛ̄ gbɛnɛ dɔɔ̄nu a mma” a. (Jemes 1:17) Ziī le dɔɔ̄nu a i nɛ na, doo kɔ i dap kɔ ue. Dɔɔ̄nu kɔ ue doo kɔ i dap kɔ i ekɛɛrɛ le kɛ̄ nu i tɔɔ̄ loo doo. I dap kɔ pya nu eyerebah nɛ pya nɛɛ sa doo kɔ bu wa a ɛɛ. Mɛ, nu i kɔ dap nage yere pya dɔɔ̄na bu taāŋa sa wa kiɛ̄.

3 Ue i kɔ ɛrɛ ekpo, e Jɛhova tɔgɛ i kɛ̄ i su dɔɔ̄nu kɔ ue daānu leere doo. A kɔ i nɛ kɔ: “Doolo lɔgɔ pɔrɔ muɛ̄ ue aa i aabu egā sira, mɛ aba lo a wu agɛrɛ, dookɛ̄ a bɔloo sɔ̄ doo, lokwa a nɛ ewonu pya a dā.” (Pya Ɛfɛsɔs 4:29) I naa ɛp kɛ̄ i dap su dɔɔ̄nu a aabah Bari ama daānu e’ɛɛrɛ ye bu sa yere mɛm loo pya dɔɔ̄na doo.

NWAƐ̄DƐƐ̄ LOO UE O KƆ

4, 5. E na i dap nɔ aāloo kɛ̄ ue i kɔ si ekpo doo aābu kpa Kam a?

4 Ue nɛɛ kɔ ɛrɛ ekpo, nyɔɔwo alu ebɛɛ̄ kɔ i nwaɛ̄dɛɛ̄ loo nu i kɔ le kɛ̄ i kɔ doo. Kam 15:4 kɔ: “Edɛm a kɛɛrɛloo kɔ ue na te dum a, mɛ sɔ̄ a ɛrɛ bɛga bɛga bu ye alu ebaa ye edɔɔ̄.” Dookɛ̄ te a kpedɛɛ̄ wee nɛ iinaloo le dum doo, kɛ̄ pya ue alu ekɔ bu fɛgɛ ziinɛloo pya ba dā doolo. Mɛ pya ue alu ekɔ bu bah ekpo wee ziloo pya dɔɔ̄na sa wa biire bu.—Kam 18:21.

Ue alu ekɔ bu efɛɛloo wee ziinɛloo nɛɛ

5 Kpa Kam 12:18 kɔ: “Ue a naa ɛrɛ ekɛɛrɛ le doodoo uŋi gɛ̄ nɔ̄.” Pya ue a naa tɔgɛ fɛgɛ dap kiɛ̄ nɛɛ sa gbee gbanialoo a bee wa le yɛɛ. O dap nyɛŋiabu sɔ̄ ziī nɛɛ bee kɔ ue bu pɔrɔ sīdee a nɛ lo a bee a ziloo gbɛnɛ. Lo kɛ̄ kiisī lo ekɔ: “Mɛ edɛm a ɛrɛ suānu nua bobo.” Ue alu esu le ekɛɛrɛ kɔā, dap doo kɔ ekiɛ̄nu a kiikɛ̄ sa zuura pya gbo ba ebee kana biiloo ziī. (Buū Kam 16:24.) Lo i suā kɔ i ue wee ziloo nɛɛ, i ɛp ue i kɔ leere.

6. E na anua a’aga ebaɛbee nu i kɔ ani?

6 Dɔɔ̄na nu anua i nwaɛ̄dɛɛ̄ loo ue i kɔ na bee dɛ̄dɛɛ̄ ii ii mmana. “Nyɔnɛbee ekɛɛrɛ nyiɛ nɛɛ bee piya aābu ye dee nwiī,” sa ue i kɔ wee tɔgɛ nu a i le bu beenyiɛ. (Jɛnɛsis 8:21; Luk 6:45) A aga lo edap baɛbee ue i kɔ. (Buū Jemes 3:2-4.) Mɛ alu ebɛɛ̄ kɔ i wee kwabaloo kɛ̄ i kɔ ue nɛ pya dɔɔ̄na doo.

7, 8. Bu mɛ sīdee na pya ue i kɔ ɛrɛ pah nyɔɔ i gbanialoo kumaloo Jɛhova a?

7 I ɛrɛ enwaɛ̄dɛɛ̄ loo nu i kɔ nyɔɔbee i agara ebip bee nu i kɔ le kɛ̄ i kɔ doo nɛ Jɛhova. Jemes 1:26 kɔ: “Lo a le ɛrɛgeba nɛɛ kɛɛrɛ kɔ a lue nɛɛ a ɛrɛ bɔɔ loo Bari, sa a naa bɔp ye edɛm, mɛ a gaa dag ye beenyiɛ, aabɔɔ loo Bari nɛɛ ama lu yɔrɔ.” Bee ue alu etap kure “yɔrɔ” bu dɔ ama dap nage lu ekure nu a “naa le dɛɛ̄ lɔgɔ nu.” (1 Pya Kɔrint 15:17) Nyɔɔwo, lo ii nwaɛ̄dɛɛ̄ loo ue i kɔ, i dap lap sa gbee gbanialoo i ɛrɛ kumaloo Jɛhova.—Jemes 3:8-10.

8 Nyɔɔwo, i ɛrɛ kaāna nu anua i nwaɛ̄dɛɛ̄ loo ue i kɔ le kɛ̄ i kɔ doo. Lo eyerebah i nɛ kɔ i su i dɔɔ̄nu kɔ ue daānu bu sīdee Jɛhova gbī, alu ebɛɛ̄ kɔ i suā dua ue ii le ekɔ.

UE A ƆƐLOO NƐƐ

9, 10. (a) Mɛ dua ekɔaue na a mma bu nyɔuwe anii’ee a? (b) E na anua i ɔbɛ e kɔ saaŋa ue a?

9 Gbɛnɛ-edo nɛɛ anii’ee kɔ saaŋa ue. Gbɛnɛkpo nɛɛ kɛɛrɛ kɔ alu ebɛɛ̄ kɔ ba a yira yii ale kɔ pɔrɔ ue lo edoo kɔ pya nɛɛ a yiga nu ba kɔ. Pya kɔ nu mɔm wee kɔ pya ue a naa lee sa lu saaŋa lo edoo kɔ pya nɛɛ a kɛgɛ. Kerewo, nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee kɔ: “Kpooraa dɛ̄dɛɛ̄ aba lɛɛ, saŋ, biirabu, baaloo, kɔ gbee, kɔ ue bɔbɛɛ kɛɛ a aabu egā.” (Pya Kɔlɔsi 3:8) A bee kɔnage kɔ “tue nɛɛ,” aa “lu ekue” bee yɛɛ pya kaka Nɛɛ Kraist.—Pya Ɛfɛsɔs 5:3, 4.

10 Ue a naa ɛɛ biirebu Jɛhova le pya a ye wereloo. A naa ɛɛ. Bu Baibol, “saaŋa dogo” le yɛɛ “tam namloo.” (Pya Galetia 5:19-21) Keekee pɔrɔ le bu “saaŋa dogo,” e dodoo ziī elap dogo a naa ɛɛ dap doo kɔ nɛɛ a doo dɔɔ̄na dogo a naa ɛɛ. Lo ziī nɛɛ wee tɔɔ̄ loo kɔ ue a naa ɛɛ, ue alu saaŋa sa naa ɔbɛ, lo ama tɔgɛ kɔ a naa bɔnaloo kɔ a le bu bɔŋanaloo.—2 Pya Kɔrint 12:21; Pya Ɛfɛsɔs 4:19; Buū 23 Ue ale dumɛ.

11, 12. (a) E na alu kɔ gɔm a dap gbee bee nɛɛ a? (b) E na anua i ɔbɛ egbee bee nɛɛ a?

11 Lunage ebɛɛ̄ kɔ i ɔbɛ ekɔ ue dumɛ nɛɛ lo egbee ye bee. I wee ɛrɛ nia bu pya dɔɔ̄na sa wa nyɔɔnɛ kɔ sɔh akiiloo pya i gbo le i butɔ. Kere bu tua sɔ̄ o’oo tup zua a, pya tuatua Nɛɛ Kraist bee gbī esuā kɛ̄ pya wa wuga nɛɛdam le nɛɛwa le doo le nu ba dap doo lo eyerebah wa nɛ. (Pya Ɛfɛsɔs 6:21, 22; Pya Kɔlɔsi 4:8, 9) Alu nu a waɛ kɔ ue nɛɛ gaa kɔ kumaloo pya dɔɔ̄na a kiiya lu gɔm. Lo i kiisī lo ekɔ gɔm, i dap kɔ pya nu a naa lu kaka ale kɔ ue i bee sere gɔā. Lo ii nwaɛ̄dɛɛ̄, pɔrɔ ue i kɔ loo nɛɛ dap sikɛ̄ lu esah dɛrɛ ue, ale gbee bee. Pya Farisii bee gbee bee Jizɔs sɔ̄ ba bee ye dɛrɛ pya nu a naa doo. (Matiu 9:32-34; 12:22-24) Dɛrɛ esah ue nɛɛ wee gbee bee lo nɛɛ, nua kana le ekiɛ̄nu, sa lap gbo.—Kam 26:20.

12 Jɛhova gbī kɔ i ekɔaue a yerebah sa yere mɛm loo pya dɔɔ̄na, naale doo kɔ pya a bee lu gbo a sikɛ̄ baaloo ziī. Jɛhova baaloo pya ba “foh kana yɛɛ pya wuga.” (Kam 6:16-19) Tuatua nɛɛ a bee gbee bee nɛɛ na Setan alɛɛ loo, lo a bee gbee bee Bari. (Mumuuna 12:9, 10) Bu nyɔuwe anii’ee, gbɛnɛ-edo nɛɛ kɔ esah loo ziī. Mɛ aa le doo wo bu bɔŋanaloo pya Nɛɛ Kraist. (Pya Galetia 5:19-21) Nyɔɔwo, i ɛrɛ enwaɛ̄dɛɛ̄ loo nu i kɔ, sa dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ i kɛɛrɛ ue lɛɛ i gae kɔ. Lɛɛ o gae sikɛ̄ kɔ ue akiiloo ziī nɛɛ, bip aba ɔɔ kɔ: ‘Nu m gaa gbī ekɔ ama luge kaka? Tɔgɛge kɔ m lu fɛgɛ? Eyerege bah nɛ lo nɛɛ ni? M gbīge kɔ nɛɛ m gaa kɔ ue kumaloo a dā ue m kɔ ni? Etɔɔ̄ mɛ loo doodoo wa lo dɔɔ̄na nɛɛ bee kɔ dua ue ama loo mda ni?’—Buū 1 Pya Tɛsalɔnaika 4:11.

13, 14. (a) E na gbɛ nɛɛ dap doo loo pya dɔɔ̄na a? (b) E na a kura gbee bee nɛɛ a? E na anua pya Nɛɛ Kraist ɛrɛ e’ɔbɛ egbee bee pya dɔɔ̄na ani?

13 Pio sɔ̄, dɛ̄dɛɛ̄ ii wee kɔ nu esikɛ̄ i kiɛ̄. Mɛ ii le esu nua i elap dogo lo ewee gbɛ pya dɔɔ̄na ale kɔ ue a naa tɔgɛ fɛgɛ ale alu bag. Ii wee gbɛ nɛɛ. Pɔɔl bee kɔ: “Doolo biira nyiɛ le biira bu, le saŋ le yere kɔma, le gbee bee a kpooa i aaloo ele dɛ̄dɛɛ̄ baaloo.” (Pya Ɛfɛsɔs 4:31) Pya dɔɔ̄na tatap Baibol tap “gbee bee” kure “pɔrɔ-pɔrɔ ue,” “ue a yere muū loo nɛɛ,” le “gbɛ nɛɛ.” Gbɛ nɛɛ wee lɛɛ ka loo lo nɛɛ sa ye su nua nɛɛ a naale dɛɛ̄ lɔgɔ nu. A dap nwaabah ziloo gbomiɔŋɔ, nyɔɔwo, lee i nwaɛ̄dɛɛ̄ lokwa ii kɔ ue egbee wa nyiɛ.—Pya Kɔlɔsi 3:21.

14 Baibol zuura i bahtɔ̄ akiiloo su e’agabah gbɛā nɛɛ lo egbee ye bee. Gbee bee nɛɛ na kiisī lo egbɛ pya dɔɔ̄na lokwa bu wa biira. Naa ɛp kɛ̄ elu nu ekiɛ̄nu doo, lo ziī nɛɛ doo wo kumaloo ye dam ale ye wa ale ye nwiī. Bu kaka, nɛɛ a naa ɔbɛ gbee bee pya dɔɔ̄na naa bɔna loo ele bu bɔŋanaloo. (1 Pya Kɔrint 5:11-13; 6:9, 10) Dookɛ̄ i enɔā doo, lo i kɔ pya ue alu saaŋa, ue a naa lu kaka, ale fɛgɛ, i gbee gbanialoo i nyɔɔnɛ Jɛhova le pya dɔɔ̄na ɛnia.

PYA UE A WU NƐƐ AGƐRƐ

15. Mɛ dua ekɔaue na a wee wu gbanialoo agɛrɛ a?

15 Bu mɛ sīdee na i dap su i dɔɔ̄nu kɔ ue daānu bu sīdee Jɛhova gbī ani? Kere Baibol naa kɔ taɛ nu i kɔ le nu i aa kɔ, a kɔ i kɔ pya ue a “wu” nɛɛ agɛrɛ. (Pya Ɛfɛsɔs 4:29) Ue a wu nɛɛ agɛrɛ ɛɛ, lu fɛgɛ, sa lu kaka. Jɛhova gbī kɔ i su ue i kɔ aŋɛnɛloo sa yeābah nɛ pya dɔɔ̄na. Lo ama dap i aga bah. A su i epiaga bah lo ekɔ pya ue a lee, ee kɔ pɔrɔ-pɔrɔ nu sa aadee kɔ nu a i yii nu. (Taitɔs 2:8) Doo i kɔ ue nyɔɔ pio sīdee i dap wu pya dɔɔ̄na agɛrɛ tɛ̄maloo ue i kɔ.

16, 17. (a) E na anua i kaɛgɛ pya dɔɔ̄na a? (b) Ba mɛɛ̄ na i dap kaɛgɛ a?

16 Jɛhova le Jizɔs para kaɛgɛ nɛɛ. I gbī enɔ wa. (Matiu 3:17; 25:19-23; Jɔn 1:47) Lokwa nɛɛ dap kaɛgɛ nɛɛ bu sīdee eyere ye mɛm loo kaāna, a ɛrɛ edasī kɛɛrɛ nu ekɔ sa tɔgɛ nia bu lo nɛɛ. Kpa Kam 15:23 kɔ, “Muɛ̄ ue a bee lu ekɔ ye sɔ̄, ɛp kɛ̄ a lee doo!” Wee i yere mɛm loo sɔ̄ nɛɛ i kaɛgɛ bu le sīdee loo i epiaga tam sa tɔgɛ nia loo ziī nu i doo.—Buū Matiu 7:12; buū 27 Ue ale dumɛ.

17 Lo o piiga lo ewee muɛ̄ le a le bu pya dɔɔ̄na, ewaɛ a bah ekaɛgɛ wa bu le sīdee. Bu edoba, naa su kɔ ziī wuga bu bɔŋanaloo kpɛ̄naloo loo ye ekɔaue leere ale lo e’agara ebip bie enɔānu leere. Ale bee ziī zege wuga yira agara nɛ kaka ue bie tɔkpa, le kɔ ziī nama nɛɛ gaa si uwe zue ue dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄. Lee ekaɛgɛ wa, lo ama dap lu nu ba gbī. Alu nage ebɛɛ̄ kɔ dam a kɔ nɛ ye wa kɛ̄ a ye wereloo sa ye ɛrɛ nia bu doo. (Kam 31:10, 28) Dookɛ̄ nu a lu efoh gbī ɛɛdee le maā doo, kɛ̄ pya nɛɛ gbī nage kɔ alu etɔgɛ wa nia bu doolo. Taɛ nu gbomiɔŋɔ gbī lo. Gbī pya sīdee o kaɛgɛ wa loo wa le elap dogo le wa epiaga. Sɔ̄ a lu ekaɛgɛ wa, ba e ɛrɛ e’agaloo sa dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ wa loo e lo ama edoo kɔ ba a agɛrɛbah piiga lo edoo nu a lee.

I dap agɛrɛloo sa gbɔ̄ beenyiɛ pya dɔɔ̄na tɛ̄maloo nu i kɔ le kɛ̄ i kɔ doo

18, 19. E na anua i doo kuma kɛ̄ i dap doo lo eyere mɛm loo sa gbɔ̄ nyiɛ pya dɔɔ̄na a? Bu mɛ sīdee na i doo lo ama a?

18 I gaa nɔ edoba Jɛhova sɔ̄ i yere mɛm loo sa gbɔ̄ nyiɛ pya dɔɔ̄na. A kuūdɛɛ̄loo “nɛɛ ye edɔɔ̄ ɛrɛ ekiɛ̄nu” sa “kumalookɛ̄.” (Aisaia 57:15) Jɛhova kɔ, “agɛrɛaa beenyiɛ ɛnia” bui sa “nɛ e’aga nyiɛ pya wa beenyiɛ epea.” (1 Pya Tɛsalɔnaika 5:11, 14) Sɔ̄ i piiga lo edoo wo, a muɛ̄ sa tɔgɛ nia loo i epiaga.

19 Dap lu kɔ o muɛ̄ ziī nɛɛ bu bɔŋanaloo a le bu e’ɔaloo le biirabu. E na o kɔ lo a dap yerebah a? Oo le edap kwa ye taāŋa, mɛ o dap doo kɔ lo nɛɛ a muɛ̄ kɔ o kuūe ye dɛɛ̄loo. Bu edoba, o dap nɔɔ̄ lo etɔɔ̄ ye kpaɛ̄ kina. O dap buū ziī dɔ Baibol eyere ye mɛm loo, sa dap nage ye nyɔɔnɛ yere kara. (Le-yɔɔ 34:18; Matiu 10:29-31) Doo kɔ pya a le doo wo a suā kɔ pya wa wuga bu bɔŋanaloo were wa loo. (1 Pya Kɔrint 12:12-26; Jemes 5:14, 15) Sa kɔ ue bu sīdee a tɔgɛ kɔ o yiga nu o gaa kɔ.—Buū Kam 12:25.

20, 21. E na edoo kɔ a waɛbah pya dɔɔ̄na lo esu zuurabahtɔ̄ a?

20 I wunage pya dɔɔ̄na agɛrɛ sɔ̄ i wa nɛ le zuurabahtɔ̄. Doodoo pya a naa mmana, zuurabahtɔ̄ bɛɛ̄ i aā ziī sɔ̄ yii ziī. Kpa Kam 19:20 kɔ: “Gbaɛ̄tɔ̄loo muɛ̄ ue sa su zuurabahtɔ̄, lokwa o ɛrɛ suānu dee a gaa lu.” Naale aba pya kanɛɛ bu bɔŋanaloo na ba dap nɛ zuurabahtɔ̄ sa yere mɛm loo nɛɛ a. Alu ebɛɛ̄ kɔ pya tɛ le ka a baɛloo wa gbomiɔŋɔ. (Pya Ɛfɛsɔs 6:4) E pya wuga nɛɛwa a nɛ le zuurabahtɔ̄ ɛnia aba. (Taitɔs 2:3-5) Nyɔnɛbee i wereloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa a, i muɛ̄ kɔ i nɛ zuurabahtɔ̄ bu sīdee a naale edoo kɔ bu wa a biira. E na edap i yerebah nɛ a?

21 Dap lu kɔ o nyɛŋiabu sɔ̄ ziī nɛɛ bee a nɛ le zuurabahtɔ̄ bu sīdee a bee waɛ esu. E na a bee doo kɔ a kiā leere a? Dap lu kɔ o bee muɛ̄ kɔ a kuū a dɛɛ̄loo kaāna. Ale dap lu kɔ a bee kɔ ue bu fɛgɛ le bu wereloo. (Pya Kɔlɔsi 4:6) Naa daba, lo zuurabahtɔ̄ bee lu esu aābu Baibol. (2 Timɔti 3:16) Ale i su lo dɔ aābu Baibol ale ii aā, i zuurabahtɔ̄ a dɛɛa nyɔɔ suānu a le bu Kpa Kaɛ. Lɔgɔ nɛɛ aa su bah ekpo aā pya dɔɔ̄na kɔ ba a nyɔɔnɛ alɛɛ ekɛɛrɛ ale tap kpa kaɛ bu elɔh sīdee lo eyeā kpotɛ̄ ye ue. Lo o nyɛŋiabu kɛ̄ a bee lu enɛ zuurabahtɔ̄ olo doo, eyerebah a nɛ sɔ̄ o gaa nɛ zuurabahtɔ̄ pya dɔɔ̄na.

22. Bu mɛ sīdee na enia a esu o dɔɔ̄nu kɔ ue daānu a?

22 Ekɔaue lu dɔɔ̄nu a aaba Bari. Wereloo i ye ɛrɛ loo a zū i kɔ i su ye daānu bu le sīdee. Nyɛŋiabu kɔ ue nɛɛ kɔ dap fee nɛɛ tɛrɛ ale wu ye yah. Nyɔɔbee wo, doraa i doo dɛ̄dɛɛ̄ nu i dap lo esu i ekɔaue yeā mɛm loo sa agɛrɛloo pya dɔɔ̄na.