Skip to content

Skip to table of contents

4 EKOBEE

E na Anua I Nwadɛɛ̄ Pya Ekpo Le Bah A?

E na Anua I Nwadɛɛ̄ Pya Ekpo Le Bah A?

“Nwaadɛɛ̄ dɛ̄dɛɛ̄ pya nɛɛ. Wereaaloo pya wuga. Ɛrɛa bɔɔ loo Bari. Nwaadɛɛ̄ nɛɛ mɛnɛ-buɛ̄.”—1 PITA 2:17.

1, 2. (a) Tɔgɛ dee a aabah mɛɛ̄ na i nyɔɔnɛ a? (b) Pya amunu ebip na i gaa le kɔ ue nyɔɔ bu ekobee ue ama a?

SƆ̄ O bee le nwiī, ɛrɛ sɔ̄ o tɛ ale o ka wee kɔ o doo nu a naa nia a. O wereloo o tɛ le o ka sa suā kɔ a bɔloo kɔ o gbaɛ̄ wa tɔ̄. Kerewo, dap lu kɔ pio sɔ̄ oo wee gbī egbaɛ̄ wa tɔ̄loo.

2 I suā kɔ Jɛhova i Tɛ were i loo. A kuū i dɛɛ̄ loo sa i nɛ dɛ̄dɛɛ̄ nu a i bɛɛ̄ lo e’ɛrɛ ekpeloo bu dum. A tɔgɛ nage i nu a i bɛɛ̄ lokwa i kiisī leere. Pio sɔ̄, a su pya dɔɔ̄na nɛɛ i tɔŋɛ nu i doo. Alu ebɛɛ̄ kɔ i nwadɛɛ̄ ekpo Jɛhova. (Kam 24:21) Mɛ pio sɔ̄, e na anua a wee i aga bah esu tɔgɛ dee alu enɛ i a? E na anua Jɛhova kɔ i nyɔɔnɛ ye tɔgɛ dee a? E bu mɛ sīdee na i tɔgɛ enwadɛɛ̄ kumaloo ye ekpo a?—Buū 9 Ue ale dumɛ.

E NA ANUA A AGA A?

3, 4. E na a doo kɔ pya nɛɛ aa mmana a? E na anua a dap i agabah esu tɔgɛ dee a aabah pya dɔɔ̄na a?

3 Kuma sɔ̄ i lu nɛɛ a, i wee gbī elɛɛbeekɛɛ̄. A gaa sira doo wo aā sɔ̄ Adam le Iv bee doo pɔrɔ. Kere adoo a bee lu edɛm wa nua pya ba mmana, ba bee lɛɛbeekɛɛ̄ ekpo Bari. Aā lo sɔ̄, dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a mɛā naa mmana. E ziī nu anua a aga i bah esu tɔgɛ dee a aabah Jɛhova le lo pya nɛɛ na bee ii mmana. Dɔɔ̄na nu anua na bee pya Jɛhova i su tɔŋɛ dee lu nage pya nɛɛ ba naa mmana.—Jɛnɛsis 2:15-17; 3:1-7; Le-yɔɔ 51:5; Pya Rom 5:12.

4 Nyɔɔbee ii mmana a, i gbī e eeloo nɛ nyɔɔ. Eeloo nɛ nyɔɔ doo kɔ a aga i bah esu tɔgɛ dee. Bu edoba, Jɛhova bee sagɛ Mozis kɔ a zaāsī pya Izrɛl a dee kere. Ziī gbara a kura Kora, lo ebee si tam nɛ Jɛhova bu gbɛnɛkpo zua, bee eeloo nɛ nyɔɔ sa tɔgɛ kɔ a naa ɛrɛe enwadɛɛ̄ kumaloo Mozis. Kere Mozis na a gaa bee zaāsī pya nɛɛ Bari a, a naa bee lu nɛɛ a eeloo nɛ nyɔɔ. Bu kaka, a bee lu ekɔ a kumalookɛ̄ ee dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a bee le bu nyɔuwe lo sɔ̄. Mɛ Kora naa bee su tɔgɛ dee a aabah Mozis. A bee zūnage gbɛnɛkpo nɛɛ kɔ ba a lɛɛbeekɛɛ̄ Mozis. E na a bee sira loo Kora le pya ba bee lɛɛbeekɛɛ̄ a? Bee lu efɛ wa. (Buā 12:3; 16:1-3, 31-35) Bu Baibol, i muɛ̄ pya edoba a i tɔgɛ kɔ eeloo nɛ nyɔɔ wee nua gbɛnɛ taāŋa.—2 Nu a bee lu edoo 26:16-21; buū 10 Ue ale dumɛ.

5. Bu mɛ sīdee na pio nɛɛ esua ekpo a wa le bah daānu bu pɔrɔ sīdee a?

5 O edaba dā sɔ̄ pya nɛɛ kɔ, “ekpo gbee nɛɛ.” Aā a kere, gbɛnɛ-edo nɛɛ esua ekpo alu e nɛ wa daānu bu pɔrɔ sīdee. (Buū Eklisiastis 8:9.) Bu edoba, Sɔɔl bee le le nɛɛ a kumalookɛ̄ sɔ̄ Jɛhova bee ye su nua mɛnɛ Izrɛl. Mɛ a bee lɛɛbaloo kɔ eeloo nɛ nyɔɔ le emaanyiɛ a nyim bu ye beenyiɛ, e lo ama bee doo kɔ a gbī efɛ Devid sɔ̄ a naa doo ye lɔgɔ nu. (1 Samuel 9:20, 21; 10:20-22; 18:7-11) Sɔ̄ esaa, bee lu esu Devid nua mɛnɛ, e a bee lu ziī gbɛnɛ le mɛnɛ pya Izrɛl bee ɛrɛ. Kerewo, Devid bee sunage dɔ ekpo a bee lu enɛ ye daānu a naa lee. A bee su wa Uriah a kura Bath-sheba, sa bee gbī egɔ̄ ye pɔrɔ tɛ̄maloo eyere Uriah ture sī nɔ̄ lokwa alu efɛ ye. —2 Samuel 11:1-17.

NU ANUA I NWADƐƐ̄ EKPO JƐHOVA

6, 7. (a) E na wereloo i ɛrɛ loo Jɛhova i zū kɔ i doo a? (b) E na eyerebah i nɛ kɔ i gbaɛ̄tɔ̄loo Jɛhova kere sɔ̄ a naa waɛ edoo wo ani?

6 I nwadɛɛ̄ tɔgɛ dee a aabah Jɛhova nyɔɔbee i were ye loo. I gbī edoo kɔ bu Jɛhova a ɛɛ, nyɔnɛbee i were ye loo ee ɛrɛgeba nu ale ɛrɛgeba nɛɛ. (Buū Kam 27:11; Maak 12:29, 30.) Aā sɔ̄ Adam le Iv bee le bu gɔh Idɛn, Setan lege gaa gbī kɔ pya nɛɛ a lɛɛbeekɛɛ̄ ekpo Jɛhova. Pɔrɔ-edɔɔ̄ gbī kɔ i kɛɛrɛ kɔ Jɛhova naa ɛrɛ bah ekpo lo ekɔ nu i doo i nɛ. Mɛ i suā kɔ alu esah. I yiga ue a kɔ: “Nɛɛ-a-i-ɛrɛ le i Bari, olo bɔloo esu ka, le enwadɛɛ̄, le ekpo, nyɔnɛbee olo na o bee doo dɛ̄dɛɛ̄ nu a, e tɛ̄maloo kɛ̄ o gbī doo ba bee le, e a bee lu e dɛm wa.”—Mumuuna 4:11.

7 Sɔ̄ o bee le nwiī, bee dap lu etɔgɛ a kɔ o gbaɛ̄tɔ̄loo o tɛ le o ka kere sɔ̄ a naa nia a. Bu aba lo sīdee, doodoo pya zooro Jɛhova, a ɛrɛ sɔ̄ a naa waɛ egbaɛ̄ ye tɔ̄. Mɛ i wereloo Jɛhova sa ye nwadɛɛ̄, nyɔɔwo, i doo dɛ̄dɛɛ̄ nu i dap doo lo egbaɛ̄ ye tɔ̄loo. Jizɔs bee sere edoba kɛ̄ i nɛ. A bee gbaɛ̄tɔ̄loo Jɛhova kere sɔ̄ a naa waɛ ale a naa lee ye loo edoo wo. Ɛɛ na anua a bee dap kɔ nɛ ye Tɛ kɔ: “Naale kɛ̄ mda gbī doo, mɛ a le doo kɛ̄ o gbī doo.”—Luk 22:42; buū 11 Ue ale dumɛ.

8. Bu pya amunu sīdee na Jɛhova i tɔgɛ dee ani? (Buū ekpo a kura “ Gbaɛ̄tɔ̄loo Zuurabahtɔ̄.”)

8 Nii’ee, Jɛhova gaa i tɔgɛ dee bu keekee sīdee. Bu edoba, a nɛ i Baibol. A nɛnage i pya kanɛɛ bu bɔŋanaloo. I tɔgɛ kɔ i nwaedɛɛ̄ ekpo Jɛhova sɔ̄ i nwadɛɛ̄ pya a gaa i su tɔŋɛ dee. Lo i kiī wa zuurabahtɔ̄, a tɔgɛ kɔ i gaa lɛɛ bee kɛɛ̄ Jɛhova. Sɔ̄ pya Izrɛl naa bee gbaɛ̄tɔ̄ Mozis, Jɛhova naa bee su nua nu bii. A bee su kɔ alɛ na ba gaa lɛɛbeekɛɛ̄ a.—Buā 14:26, 27; buū 12 Ue ale dumɛ.

9. Bu mɛ sīdee na wereloo ezū i kɔ i nyɔɔnɛ tɔgɛ dee a?

9 Sɔ̄ i nwadɛɛ̄ ekpo Jɛhova, a tɔgɛ nage kɔ i wereloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa. Naa kɛɛrɛ doo wo ama. Sɔ̄ ziī bugia siranu sira, gbɛnɛkpo sɔ̄ pya ba lu wee yerebah wee gbaa si tam lo ekpɔā gbɛnɛ-edo nɛɛ ba dap kpɔā. Lokwa eku ama dap doo leere, alu ebɛɛ̄ kɔ ziī nɛɛ a nɔɔ̄ nu sa pya dɔɔ̄na nyɔɔnɛ. Mɛ lo ziī nɛɛ lɛɛbeekɛɛ̄ lo nɔɔnɔɔnu sa aadee doo kɛ̄ a ye nia doo a? Kere adoo a ɛrɛ le ekɛɛrɛ lo edoo wo, ye lɛɛbeekɛɛ̄ dap nua taāŋa loo pya le ɛɛ gaa gbaa siniatam, sa pio sɔ̄ a dap wa yere bu gbɛnɛ taāŋa. Bu aba sīdee ama, lo ii nyɔɔnɛ tɔgɛ dee a aabah Jɛhova le pya a nɛ dɔtam, dap gbee nu loo pya dɔɔ̄na. Mɛ sɔ̄ i gbaɛ̄tɔ̄loo Jɛhova, i tɔgɛ kɔ i wereeloo pya i wuga sa nwadɛɛ̄ nɔɔnɔɔ nu Jɛhova.—1 Pya Kɔrint 12:14, 25, 26.

10, 11. E na i gaa le kɔ ue nyɔɔ a?

10 Ɛrɛgeba nu Jɛhova kɔ i doo e lee i loo. Sɔ̄ i tɔgɛ enwadɛɛ̄ kumaloo pya ba gaa zaāsī i butɔ, i bɔŋanaloo, le kɛ̄ i nyɔɔnɛ pya a gaa bɛɛ dania nu doo, e dɔbiī i nɛ.—Deuteronomi 5:16; Pya Rom 13:4; Pya Ɛfɛsɔs 6:2, 3; Pya Hibru 13:17.

11 Dābeeloo nu anua Jɛhova gbī kɔ i nwadɛɛ̄ pya dɔɔ̄na dap i yerebah nɛ kɔ i doo wo. I naa kɔnia taa dɔɔ̄na sīdee i dap tɔgɛ enwadɛɛ̄ bu dum.

ENWADƐƐ̄ BIE BUTƆ

12. Bu mɛ sīdee na dam etɔgɛ kɔ a nwaedɛɛ̄ ekpo a?

12 Jɛhova bee nɔɔ̄ butɔ sa kɔ nu ziī ziī nɛɛ a le butɔ edoo. Sɔ̄ ziī ziī nɛɛ a le butɔ dābeeloo nu Jɛhova ye gbī aābah, lo butɔ ekiā leere sa dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a le lo butɔ e’ɛrɛ bere aāloo. (1 Pya Kɔrint 14:33) Jɛhova su dam nua nɛɛ alu ekobee loo butɔ. Lo ama kura kɔ Jɛhova ɛmadɛɛ̄ kɔ a kuūdɛɛ̄loo sa baɛloo ye wa le pya ye miɔŋɔ bu wereloo. Nyɔɔwo, dam ɛrɛ e’agara ebip nɛ Jɛhova loo kɛ̄ a wa kuūdɛɛ̄loo doo. Dam alu Nɛɛ Kraist elu fɛgɛ, wereloo sa aara pya ye butɔ dookɛ̄ Jizɔs bee aara bɔŋanaloo doo. Sɔ̄ dam doo wo, aa tɔgɛ kɔ a nwaedɛɛ̄ Jɛhova.—Pya Ɛfɛsɔs 5:23; buū 13 Ue ale dumɛ.

Tɛ alu Nɛɛ Kraist nɔ Kraist sɔ̄ a gaa kuūdɛɛ̄loo ye butɔ

13. Bu mɛ sīdee na wa etɔgɛ kɔ a nwaedɛɛ̄ ekpo a?

13 Wa alu Nɛɛ Kraist ɛrɛ nage gbɛnɛ nu edoo. A wee yerekpotɛ̄ epiaga ye dam kuma sɔ̄ a gaa piiga lo e’aara ye butɔ leere. E gbaaloo ye dam lo ekpɔā pya miɔŋɔ. Ziī sīdee a tɔgɛ pya ye miɔŋɔ kɔ ba a ɛrɛ enwadɛɛ̄ na tɛ̄maloo esere le edobah. (Kam 1:8) A wee nwadɛɛ̄ ye dam sa nyɔɔnɛ pya ye biaɛfii. Lo alu kɔ a naa yiga nu ye dam kɔ pio sɔ̄, a wee kɔ ye ekɛɛrɛ bu fɛgɛ le enwadɛɛ̄. Sɔ̄ ziī wa alu Nɛɛ Kraist iya nɛɛ a naale nɛɛ Ekeebee, a e kpesī kaāna taāŋa. Mɛ lo a kiisī lo ewereloo sa nwadɛɛ̄ ye dam, naa daba a dap suā loo Jɛhova sa ye taāŋabah li deesī.—Buū 1 Pita 3:1.

14. Bu mɛ sīdee na gbomiɔŋɔ dap tɔgɛ enwadɛɛ̄ loo ekpo a?

14 Jɛhova ɛmadɛɛ̄ gbomiɔŋɔ nua nu a kuī, sa alu ebɛɛ̄ kɔ alu ebaɛ wa loo sa wa tɔgɛ dee. Sɔ̄ gbomiɔŋɔ gbaɛ̄tɔ̄loo wa tɛ le ka, ba wee doo kɔ bu wa a ɛɛ. Lo a kuī eera na bee, wa gbaɛ̄tɔ̄loo tɔgɛ kɔ ba nwadɛɛ̄ Jɛhova sa doo kɔ bu ye a ɛɛ. (Kam 10:1) Bu gbɛnɛ-edo butɔ, aba tɛ ale ka na a gaa kpɔā pya miɔŋɔ a. Lo ama dap doo kɔ nu a agaloo lo tɛ ale lo ka gbaāloo pya miɔŋɔ. Mɛ sɔ̄ gbomiɔŋɔ gbaɛ̄tɔ̄loo sa yere kpotɛ̄ wa ka ale wa tɛ, wa butɔ ekiisī leere. Ɛrɛgeba kɛ̄ kɛ̄tɔɔ̄ le doo, suā kɔ lɔgɔ butɔ naa mmana. Mɛ lo ziī ziī nɛɛ a le butɔ su zuurabahtɔ̄ Jɛhova, dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ ele bu ɛɛbu. Lo ama enua ka loo Jɛhova, Nɛɛ dɛ̄dɛɛ̄ butɔ tɛɛ̄ aabah.—Pya Ɛfɛsɔs 3:14, 15.

ENWADƐƐ̄ BU BƆŊANALOO

15. Bu mɛ sīdee na i tɔgɛ enwadɛɛ̄ kumaloo ekpo a le bu bɔŋanaloo ani?

15 Jɛhova gaa i tɔgɛ dee tɛ̄maloo ye bɔŋanaloo, sa enɛā dɛ̄dɛɛ̄ ekpo Jizɔs lo ebaɛbee ye bɔŋanaloo. (Pya Kɔlɔsi 1:18) E Jizɔs enɛa ekpo “zooro a bɔloo eture nyiɛ loo sa suānu” lo ekuūdɛɛ̄loo pya nɛɛ Bari a kɛnɛkɛ̄. (Matiu 24:45-47) Nii’ee, “zooro a bɔloo eture nyiɛ loo sa suānu” na Eku A Baɛbee. Eku A Baɛbee gaa i nɛ nu a i bɛɛ̄ taɛ sɔ̄ a bɔloo lo edoo kɔ i yira a agaloo. Pya kanɛɛ, pya yerebah tam, le pya nɛɛ ba kuūdɛɛ̄loo sɛkiut gaa yere kpotɛ̄ pya bɔŋanaloo a le bu yube nyɔuwe sa su zuurabahtɔ̄ aābah Eku A Baɛbee. Alu toh a le bee dɛ̄dɛɛ̄ pya wuga nɛɛdam ama lo ekuū i dɛɛ̄ loo. Ba agara ebip loo kɛ̄ ba i kuūdɛɛ̄loo doo nɛ Jɛhova. Nyɔɔwo, sɔ̄ i nwadɛɛ̄ pya nɛɛ ama, i gaa nwadɛɛ̄ Jɛhova.—Buū 1 Pya Tɛsalɔnaika 5:12; Pya Hibru 13:17; buū 14 Ue ale dumɛ.

16. E na anua i kɔ pya kanɛɛ le pya yerebah tam lu etubo wa baloo tɛ̄maloo kaɛ edɔɔ̄ a?

16 Pya kanɛɛ le pya yerebah tam yerebah nɛ pya ba le bu bɔŋanaloo kɔ ba a tɔɔ̄ bia bu yira le gbaaloo. A lu kaka kɔ ba naa mmana dookɛ̄ ili doo. Nyɔɔwo, lu etubo wa baloo doodoo wa? Pya wuga nɛɛdam ama ɛrɛ enyim tura pya daakuu a le bu Baibol. (1 Timɔti 3:1-7, 12; Taitɔs 1:5-9) Jɛhova bee su kaɛ edɔɔ̄ yeābah nɛ pya a ɛm Baibol kɔ ba a baatɛ̄ pya lo daakuu. Pya kanɛɛ wee yere kara nɛ Jɛhova bara ye kaɛ edɔɔ̄ sɔ̄ ba gaa kɔnia ue lo e’ɛp nɛɛ elu etubo baloo nua nɛɛ kanɛɛ ale nɛɛ yerebah tam. I muɛ̄ kɔ bɔŋanaloo le kɛɛ̄ tɔgɛ dee a aabah Jɛhova le Jizɔs. (Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 20:28) Pya nɛɛ alu etubo baloo kɔ ba a yerebah i nɛ sa i kuūdɛɛ̄loo lu dɔɔ̄nu a aabah Bari.—Pya Ɛfɛsɔs 4:8.

17. E na pya wuga nɛɛwa edoo lo etɔgɛ enwadɛɛ̄ a?

17 Pio bɔŋanaloo, lɔgɔ nɛɛ alu nɛɛ kanɛɛ ale nɛɛ yerebah tam lo esitam naa le. Pya dɔɔ̄na wuga nɛɛdam eliamaā dap yerebah, mɛ lo lɔgɔ aba naa le, wuga nɛɛwa a eliamaā edoo nu wuga nɛɛdam eliamaā ebee doo a. Mɛ lo a le doo wo, a ebɔba nu bee ale eyaa pɛgɛrɛ. (1 Pya Kɔrint 11:3-10) Sɔ̄ a doo wo, a gaa tɔgɛ enwadɛɛ̄ kumaloo nɔɔ̄nu Jɛhova kiiloo nɛɛ elu ekobee bie butɔ le bu bɔŋanaloo.—Buū 15 Ue ale dumɛ.

NƐ ENWADƐƐ̄ PYA A GAA BƐƐ

18, 19. (a) E na i nɔ aābu kpa Pya Rom 13:1-7 ani? (b) Bu mɛ sīdee na i tɔgɛ enwadɛɛ̄ kumaloo pya bɛbɛɛ ani?

18 Nii’ee, Jɛhova lɛɛbaloo pya a gaa bɛɛ kɔ ba a le pio dɔ ekpo, e a bɔloo kɔ i nɛ wa enwadɛɛ̄. Ba nɔɔ̄ kɛ̄ nu ekiā doo ziī ziī edo le buɛ̄ sa nɛ pio nu alu ebɛɛ̄ pya nɛɛ. Pya Nɛɛ Kraist wee gbaɛ̄tɔ̄loo zuurabahtɔ̄ a le bu kpa Pya Rom 13:1-7. (Buū.) I nwadɛɛ̄ pya a ɛrɛ “gbɛnɛ ekpo ebɛɛ” sa gbaɛ̄tɔ̄loo lok edo ale buɛ̄ i tɔɔ̄. Pya lok ama dap ɛrɛ pah nyɔɔ i butɔ, i gbora, ale pya nu i ɛrɛ. Bu edoba, i wee kpɛ tax nɛ pya bɛbɛɛ sa doo pya dɔɔ̄na nu ba i gbī aābah. Mɛ, e na i doo lo pya bɛbɛɛ kɔ i doo nu a be lok Bari a? Nɛɛ lɛɛratam Pita bee kɔ: “I ɛrɛ egbaɛ̄tɔ̄loo Bari ee pya nɛɛ.”—Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 5:28, 29.

19 Lo i gaa nyɔɔnɛ ziī nɛɛ a le dɔ ekpo danianu, doodoo nɛɛ biaɛ ale nɛɛ poliisi, i ɛrɛ enɛ wa enwadɛɛ̄. Pya Nɛɛ Kraist ba le zege tɔgɛ enwadɛɛ̄ kumaloo wa nɛɛ tɔgɛnu le pya a gaa si tam tɔkpa. Bie kɛ̄tam, i tɔgɛ enwadɛɛ̄ kumaloo nɛɛ a bee i su loo tam, kere pya nɛɛ le ii gbaa si tam naa doo wo. Sɔ̄ i doo wo, i gaa nɔ nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl, lo a bee nwadɛɛ̄ pya nɛɛbee, kere a bee ye agabah edoo wo pio sɔ̄. (Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 26:2, 25) Kere sɔ̄ pya dɔɔ̄na naa aara i leere, i kiisī lo enɛ wa enwadɛɛ̄.—Buū Pya Rom 12:17, 18; 1 Pita 3:15.

20, 21. Pya amunu le nu na a dap sira sɔ̄ i tɔgɛ enwadɛɛ̄ kumaloo pya dɔɔ̄na ani?

20 Tɛɛ̄ ɛŋɛnɛ nyɔuwe, pya nɛɛ naa ɛrɛna enwadɛɛ̄ kumaloo pya dɔɔ̄na. Mɛ pya nɛɛ Jɛhova lu kee. Nu i seea sī na kɔ i nwaedɛɛ̄ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ. I nyɔɔnɛ zuurabahtɔ̄ nɛɛ lɛɛratam Pita a kɔ: “Nwaadɛɛ̄ dɛ̄dɛɛ̄ pya nɛɛ.” (1 Pita 2:17) Sɔ̄ i nwadɛɛ̄ pya dɔɔ̄na, ba muɛ̄. Jizɔs bee i kɔ nɛ kɔ: “Doolo bui ɛɛdee mɔ̄ kɛ̄sī pya nɛɛ, lokwa ba muɛ̄ dɛ̄dɛɛ̄ bui le tam sa nɛka bui Tɛ lo a le li bunyɔɔ.”—Matiu 5:16.

21 Sɔ̄ i tɔgɛ enwadɛɛ̄ bie bu i tɔ, bu bɔŋanaloo, le bu pya dɔɔ̄na kɛ̄tɔɔ̄, i le edoba dap doo kɔ pya dɔɔ̄na a gbī enɔ nu akiiloo Jɛhova. E sɔ̄ i nɛ enwadɛɛ̄ pya dɔɔ̄na, i tɔgɛ enwadɛɛ̄ kumaloo Jɛhova alɛɛ loo. Lo ama doo kɔ bu Jɛhova a ɛɛ sa ye tɔgɛ kɔ i were ye loo.