Skip to content

Skip to table of contents

3 EKOBEE

Yii Gbo Pya Ba Wereloo Bari

Yii Gbo Pya Ba Wereloo Bari

“Nɛɛ a nyɔɔnɛ pya suānu kiā gaa le suānu.”—KAM 13:20.

1-3. (a) E na i nɔ aābu kpa Kam 13:20 a? (b) E na anua alu ebɛɛ̄ kɔ i su suānu saŋɛ pya gbo i yii a?

O EBEE muɛ̄ge nwīgbagbara nwiī a gaa ɛp ye tɛ le ka doo tɔɔ ni? Lɛɛ a gae para kɔ ue, a gaa nɔ dɛ̄dɛɛ̄ nu a muɛ̄ sa dā. Sɔ̄ sɔ̄ gaa kiisī, a bɔātɛ̄ enɔ ye tɛ le ka sɔ̄ a naa suā. A naa lu i nyɛŋia loo kɔ pya gbɛnɛ nɛɛ dap nage kɛɛrɛ ekɛɛrɛ sa doo dogo bee pya nɛɛ ba le kpaɛ̄ gbɛnɛkpo sɔ̄.

2 I nɔ aābu kpa Kam 13:20 kɔ: “Nɛɛ a nyɔɔnɛ pya suānu kiā gaa le suānu.” Bu dɔ kpa kaɛ ama, “nyɔɔnɛ” nɛɛ kiā na le ye kpaɛ̄ gbɛnɛkpo sɔ̄. A eenyɔɔ aba ele kpaɛ̄ lo nɛɛ. Ziī nɛɛ a wee nɔ nu akiiloo Baibol kɔ, nyɔɔnɛ nɛɛ kiā kura nage kɔ, o wereloo lo nɛɛ, sa loo a su ye loo. Pya nɛɛ i le kpaɛ̄ gbɛnɛkpo sɔ̄ wee i ɛrɛ pah nyɔɔ gbɛnɛ, eetɔɔ̄ na lo i su loo wa biiloo.

3 Pya i gbo dap i ɛrɛ pah nyɔɔ bu le ale pɔrɔ sīdee. Kpa Kam 13:20 kiisī sa kɔ: “Mɛ nɛɛ a nyɔɔnɛ pya ezu kiā gaa le ɛrɛ muɛ̄ pɔrɔ.” Bu muɛ̄ ue Hibru, “nyɔɔnɛ” nɛɛ kiā dap kura, “le kpaɛ̄” lo nɛɛ, lo a le, yii ye gbo. (Kam 22:24; Pya Biaɛ 14:20) Pya i gbo ba wereloo Bari eyere i mɛm loo kɔ i kiisī lo etɔɔ̄ agara nɛ Bari. Lo eyerebah i nɛ kɔ i su suānu saŋɛ pya gbo i yii, i naa nɔ nu akiiloo dua pya nɛɛ Jɛhova sagɛ nua ye gbo.

BA MƐƐ̄ NA PYA GBO BARI A?

4. E na anua alu gbɛnɛ nu ka lo elu gbo Bari a? E na anua Jɛhova bee su Abreham kue “mdaa gbo” a?

4 Jɛhova alu Nɛɛ a bɛɛ dɛ̄dɛɛ̄ Nyɔuwe, nɛ i dee kɔ i lu ye gbo. Sɔ̄ a doo wo, a yere i ka loo gbɛnɛ. Jɛhova sagɛ pya ye gbo. A wee sagɛ pya ba ye wereloo sa ye ɛrɛ yira bu. Naa kɛɛrɛ nu akiiloo Abreham. A bee kpɛ̄naloo edoo ɛrɛgeba nu nɛ Bari. Aā ziī sɔ̄ dɔ ziī, Abreham bee tɔgɛ kɔ a ɛrɛe yira sa gbaɛ̄tɔ̄loo Bari. A bee kpɛ̄na nage loo esu ye saaro Aizik wɔma zɔɔ. Abreham bee ɛrɛ yira kɔ “Bari dap dana pya a e’ua lɛɛ bu luh.” (Pya Hibru 11:17-19; Jɛnɛsis 22:1, 2, 9-13) Abreham bee ɛrɛ yira sa lu nɛɛ a gbaɛ̄tɔ̄loo, e Jɛhova bee ye kue “mdaa gbo.”—Aisaia 41:8; Jemes 2:21-23.

5. Jɛhova ɛmadɛɛ̄ pya ba ye tɔɔ̄ agara nɛ doodoo wa?

5 Pya ba lu gbo Jɛhova kuī ye loo. Tɔɔ̄ agara ye nɛ wee kuīloo pya ye gbo ee ɛrɛgeba nu. (Buū 2 Samuel 22:26.) Ba tɔɔ̄ agara sa ye gbaɛ̄tɔ̄loo nyɔnɛbee ba were ye loo. Baibol kɔ Bari tɔɔ̄ waɛloo “pya a yira kaāna,” sa ye gbaɛ̄tɔ̄loo. (Kam 3:32) Jɛhova kue pya ye gbo kɔ ba alu pya saanɛɛ bu ye “tɔkpo.” A kue wa kɔ ba a taāŋae ye bah sa ye yere kara nɛ ɛrɛgeba sɔ̄.—Le-yɔɔ 15:1-5.

6. Bu mɛ sīdee na i dap tɔgɛ kɔ i wereeloo Jizɔs ani?

6 Jizɔs bee kɔ: “Lo a le ziī nɛɛ were mɛ loo, esere na ue, e na Tɛ e were ye loo.” (Jɔn 14:23) Nyɔɔwo, lo elu gbo Jɛhova, lu nage ebɛɛ̄ kɔ i wereloo Jizɔs sa doo nu a bee i tɔgɛ kɔ i doo. Bu edoba, i gbaɛ̄tɔ̄loo zuurabahtɔ̄ Jizɔs a kɔ, i zue ue sa doo kɔ pya nɛɛ alu pya a ye nyɔɔnɛ dumɛ. (Matiu 28:19, 20; Jɔn 14:15, 21) Nyɔɔbee i wereloo Jizɔs a, i “nyɔɔnɛ ye elap tɔ kiā.” (1 Pita 2:21) Bu Jɛhova ɛɛ sɔ̄ a muɛ̄ kɔ i gaa doo kumakɛ̄ i dap doo lo enɔ ye Nwiīnɛɛdam bu dɛ̄dɛɛ̄ nu i kɔ le nu i doo.

7. E na anua i ɛrɛ emuɛ̄ kɔ pya i gbo lunage gbo Jɛhova ani?

7 Pya gbo Jɛhova tɔɔ̄dum a bɔloo eture nyiɛ loo, tɔɔ̄ agara, lu pya ba gbaɛ̄tɔ̄loo sa wereloo ye Nwiīnɛɛdam. Pya i gbo luge pya gbo Jɛhova ni? Lo pya o gbo nɔ Jizɔs sa gaa lu kiri-kiri lo etɔgɛ pya dɔɔ̄na nu akiiloo Buɛ̄-mɛnɛ Bari, ba dap a yerebah nɛ lo elu kaāna nɛɛ le lo edoo kɔ o kiisī lo etɔɔ̄ agara nɛ Jɛhova.

NƆNU AĀLOO PYA EDOBA A LE BU BAIBOL

8. E na a a nia akiiloo nyinia gbo a bee le yɛɛ Rut le Naomi a?

8 I dap buū nu akiiloo gbɛnɛ-edo pya ba bee lu gbo bu Baibol, doodoo nyinia gbo a bee le yɛɛ Rut le ye ka-dam Naomi. Baɛ wa ama aa keekee edo sa aa keekee kɛ̄tɔɔ̄, e Noami bee nama Rut kaāna. Mɛ ba bee lu kaāna gbo nyɔnɛbee baɛ aba bee wereloo Jɛhova. Sɔ̄ Naomi bee gbī e’aa barasī Moab sa obia kii Izrɛl, “Rut daba ye loo.” A bee kɔ nɛ Naomi kɔ: “Pya oloo nɛɛ elu pya mdaa nɛɛ, e oloo Bari gaa le lu mdaa Bari.” (Rut 1:14, 16) Rut bee lu fɛgɛ loo Naomi kaāna. Sɔ̄ ba ina Izrɛl, Rut bee si tam bu e’agaba lo eyerebah nɛ ye gbo ama. Naomi bee wereloo Rut gbɛnɛ sa ye nɛ le zuurabahtɔ̄. Rut bee ye gbaɛ̄tɔ̄loo, e baɛ aba bee ɛrɛ gbɛnɛkpo leelee.—Rut 3:6.

9. E na a a nia akiiloo nyinia gbo a bee le yɛɛ Devid le Jonatan a?

9 Devid le Jonatan lunage dɔɔ̄na edobah loo pya ba bee lu le gbo sa bee tɔɔ̄ agara nɛ Jɛhova. Jonatan bee dap su 30 zua nama Devid sa alɛ na ebee sikɛ̄ lu mɛnɛ Izrɛl a. (1 Samuel 17:33; 31:2; 2 Samuel 5:4) Kerewo, sɔ̄ a suā kɔ Jɛhova esagɛ Devid nua mɛnɛ, a naa bee ye manyiɛ ale gbī ebe ye. Taāwo, Jonatan bee doo dɛ̄dɛɛ̄ nu a dap doo lo eyere kpotɛ̄ Devid. Bu edoba, sɔ̄ Sɔɔl bee gbī efɛ Devid, Jonatan bee ye yerebah nɛ kɔ a dap gbī “agɛrɛ” loo muɛ̄ bu Jɛhova. A bee doo nage kere nu elɛɛ ye dum lo ekpɔā Devid. (1 Samuel 23:16, 17) Devid bee tɔɔ̄ nage agara nɛ ye gbo ama. A bee yira yii kɔ e kuūe dɛɛ̄loo pya butɔ Jonatan, e a bee mmɛɛ̄ lo yii kere sɔ̄ Jonatan e’ua.—1 Samuel 18:1; 20:15-17, 30-34; 2 Samuel 9:1-7.

10. E na o nɔ aāloo edoba taa pya Hibru akiiloo nyinia gbo a?

10 Shadrak, Meshak, le Abɛdnego bee le taa zege miɔŋɔ Hibru ba bee lu gbo a bee lu e’aa wa aā be sɔ̄ ba bee le nwiī. Ba bee yerebah nɛ ziī sa kiisī lo etɔɔ̄ agara nɛ Jɛhova sɔ̄ ba le kɛ̄ a binia aaloo pya wa butɔ. Sɔ̄ ba elua gbɛnɛ, Mɛnɛ Nebukadnɛza bee doā-ɛp wa yira tɛ̄maloo ekɔ ba a taāŋabah nwīnɛɛpie gold. Shadrak, Meshak, le Abɛdnego naa bee yiga etaāŋabah lo nwīnɛɛpie sa kɔ nɛ Mɛnɛ kɔ: “Ii le esi tam nɛ pya o bari ale tuabah kɛ̄ nɛ nwīnɛɛpie gold lo o bee wu yira.” Taa gbo ama bee kiisī lo etɔɔ̄ agara nɛ wa Bari sɔ̄ a bee lu edoā wa ɛp.—Daniel 1:1-17; 3:12, 16-28.

11. I tɛɛ̄ doodoo wa suā kɔ Pɔɔl le Timoti bee le le gbo ni?

11 Sɔ̄ nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee zɔŋia zuguru gbara a kura Timoti, a bee muɛ̄ kɔ Timoti wereloo Jɛhova sa kuūdɛɛ̄loo bɔŋanaloo kaāna. Nyɔɔwo, Pɔɔl bee kpɔā Timoti lokwa a yerebah nɛ pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa ba le keekee kɛ̄. (Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 16:1-8; 17:10-14) Timoti bee si tam bu e’agaba mmɛ kɛ̄ Pɔɔl bee kɔ a nyɔɔnɛe ye ‘si tam zue leyere ue.’ Pɔɔl bee suā kɔ Timoti “ɛrɛ kaāna taɛ” kumaloo pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa. Wa gbaa si tam nɛ Jɛhova, bee doo kɔ Pɔɔl le Timoti alu le gbo.—Pya Filipai 2:20-22; 1 Pya Kɔrint 4:17.

KƐ̄ ESAGƐ PYA I GBO DOO

12, 13. (a) E na anua alu ebɛɛ̄ kɔ i nwaɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ i gaa sagɛ pya nɛɛ i yii gbo kere bu bɔŋanaloo a? (b) E na anua nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee nɛ zuurabahtɔ̄ a le bu 1 Pya Kɔrint 15:33 ani?

12 Bu bɔŋanaloo, i dap nɔ nu aāloo pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa sa yerebah nɛ ziī lo etɔɔ̄ bia bu bɔ ture nyiɛ loo. (Buū Pya Rom 1:11, 12.) Mɛ kere bu bɔŋanaloo, alu ebɛɛ̄ kɔ i nwaɛ̄dɛɛ̄ loo pya i sagɛ nua pya gbo i tɔɔ̄ kpaɛ̄ gbɛnɛkpo sɔ̄. I ɛrɛ gbɛnɛ-edo pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa ba aa keekee barasī lo ba ɛrɛ le dogo. Pio aba yii bu bɔŋanaloo aā, e pya dɔɔ̄na esua gbɛnɛkpo zua taāŋabah Jɛhova. A su sɔ̄ lɛɛ gbanialoo nɛɛ ɛrɛ kumaloo Jɛhova gae nyim, dookɛ̄ bee te wee sunage sɔ̄ lɛɛ a gae ɛɛ doo. Nyɔɔwo, alu ebɛɛ̄ kɔ i egerebu sa wereloo ɛnia ii sa su suānu saŋɛ pya i gbo.—Pya Rom 14:1; 15:1; Pya Hibru 5:12–6:3.

13 Pio sɔ̄, ɛrɛ kɛ̄tɔɔ̄ a dap aakɛ̄ bu bɔŋanaloo, sa alu ebɛɛ̄ kɔ i nwaɛ̄dɛɛ̄ kaāna. Dap sira kɔ ziī wuga nɛɛdam ale wuga nɛɛwa gaa doo nu Baibol kɔ a bee piya. Ale ziī nɛɛ bɔātɛ̄ kpɛaga ue a dap nɛ taāŋa bɔŋanaloo. Lo ama naa lu i nyɛŋia loo, nyɔnɛbee bu tua sɔ̄ o’oo tup zua a, taāŋa bee lenage bu bɔŋanaloo pio sɔ̄. Bu kaka, nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee zuurabahtɔ̄ pya Nɛɛ Kraist lo sɔ̄ kɔ: “Aa lu edag i. Nyɔnɛbee pɔrɔ dogo wee gbee le dogo.” (1 Pya Kɔrint 15:12, 33) Pɔɔl bee zuunage bahtɔ̄ Timoti kɔ a nwaɛ̄dɛɛ̄ loo pya a yii gbo. Ili i doo nage wo.—Buū 2 Timɔti 2:20-22.

14. Bu mɛ sīdee na pya gbo i yii dap ɛrɛ pah nyɔɔ i gbanialoo kiikɛ̄ Jɛhova le a?

14 I ɛrɛ ekpega gbanialoo i ɛrɛ kumaloo Jɛhova. A kuī ee dɛ̄dɛɛ̄ nu i ɛrɛ. Nyɔɔwo, i ɔbɛ eyii gbo ɛrɛgeba nɛɛ a dap ɔɛloo i yira sa gbee i gbanialoo kiikɛ̄ Jɛhova le. Dookɛ̄ ii le edap su sapo yere bu nɔɔ̄ sa ɛmadɛɛ̄ kɔ maā eyiiloo lo sapo doo, kɛ̄ ii le edap nage yii gbo pya ba doo pɔrɔ pɔrɔ nu sa i ɛmadɛɛ̄ kɔ ewaɛ i bah lo edoo nu a lee doolo. Lu ebɛɛ̄ kɔ i nwaɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ i gaa sagɛ pya elu i gbo.—1 Pya Kɔrint 5:6; 2 Pya Tɛsalɔnaika 3:6, 7, 14.

O dap muɛ̄ pya le gbo ba wereloo Jɛhova

15. E na o dap doo lo e’ɛrɛ le gbo bu bɔŋanaloo a?

15 Bu bɔŋanaloo, o dap muɛ̄ pya ba wereloo Jɛhova kaāna. O dap wa su nua pya o gbo o su loo biiloo. (Le-yɔɔ 133:1) O aa yii gbo aba pya alu o sīkoh ale pya le ɔɔ le bu aba kɛ̄tɔɔ̄. Nyɛŋiabu kɔ Jonatan bee nama Devid kaāna, e Rut bee le zege loo Naomi kaāna. I gbī enyɔɔnɛ zuurabahtɔ̄ Baibol lo a kɔ, “Beenyiɛ i a bɛɛasī.” (2 Pya Kɔrint 6:13; Buū 1 Pita 2:17.) Kɛ̄ o agɛrɛbah nɔ Jɛhova doo, kɛ̄ pya dɔɔ̄na egbī nage eyii a gbo doolo.

SƆ̄ TAAŊA YII

16, 17. Lo ziī nɛɛ a le bu bɔŋanaloo doo nu a i biirebu, e na ii le edoo a?

16 Bu dɛ̄dɛɛ̄ tɔ, i ɛrɛ pya ba ɛrɛ keekee dogo, keekee ekɛɛrɛ le keekee sīdee doonu. Kɛ̄ a lenage doolo bu bɔŋanaloo. Sɔ̄ nu lu keekee wee i nia, e i dap nɔ gbɛnɛ-edo nu aābah ziī. Mɛ pio sɔ̄, kɛ̄ i lu kee loo ziī doo dap nua taāŋa yɛɛ pya le ii le, sa i ɛrɛ saŋ wa pima. Pio sɔ̄ bu i dap biira ale i dap ɛrɛ saŋ. (Kam 12:18) Leege kɔ i lɛɛbaloo kɔ pya taāŋa ama a ɔɛ i loo ale edoo kɔ i kpooraloo lɛɛ loo bɔŋanaloo ni?

17 Eeye. Kere ziī nɛɛ doo i piya nu loo, ii le ekpooraloo lɛɛloo bɔŋanaloo. Naale Jɛhova na a bee i doo piya nu loo a. Alɛ na a bee i nɛ dum le pya dɔɔ̄na nu a. A bɔloo kɔ i were ye loo sa ye tɔɔ̄ agara nɛ. (Mumuuna 4:11) Bɔŋanaloo lu dɔɔ̄nu a aabah Jɛhova lo a i yerebah nɛ kɔ i ɛrɛ e’agatɛ̄ yira. (Pya Hibru 13:17) Ii le ekiī ye dɔɔ̄nu, nyɔɔ piya nu ziī nɛɛ i doo loo.—Buū Le-yɔɔ 119:165.

18. (a) E na edap i yerebah nɛ kɔ i nyɔɔnɛ pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa tɔnia bu bɔŋanaloo ani? (b) E na anua i aaloo pɔrɔ nɛ pya dɔɔ̄na a?

18 I wereloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa sa gbī enyɔɔnɛ wa tɔ̄nia. Jɛhova naa ɛmadɛɛ̄ kɔ lɔgɔ nɛɛ a mma, e ii le e’ɛma nage dɛɛ̄ kɔ pya i wuga a mma. (Kam 17:9; 1 Pita 4:8) Dɛ̄dɛɛ̄ ii wee tɛɛ̄ ekwɔ, mɛ wereloo eyerebah i nɛ kɔ i kiisī lo e “lɛɛbaloo nɛ ɛrɛgeba nɛɛ.” (Pya Kɔlɔsi 3:13) Wereloo edoo kɔ i aa kiira nwīgbagbara ekwɔ nua gbɛnɛ taāŋa. Lu kaka kɔ sɔ̄ nɛɛ doo nu a i biirebu, a dap aga elɛɛ nyiɛ nyɔɔ. A waɛ e’ɛrɛ saŋ sa biea lo saŋ nyiɛ. Mɛ lo ama edoo kɔ bu i aa ɛɛ sa i le bu ekiɛ̄nu. Mɛ sɔ̄ i aaloo pɔrɔ nɛ nɛɛ a bee i yere saŋ bu, i dap ɛrɛ efɛɛloo bu i beenyiɛ, gbaaloo e le i yɛɛ bu bɔŋanaloo, e lo gbɛnɛ na bee i ɛrɛ le gbanialoo kiikɛ̄ Jɛhova le.—Matiu 6:14, 15; Luk 17:3, 4; Pya Rom 14:19.

SƆ̄ ALU EKPO NƐƐ LƐƐ BU BƆŊANALOO

19. Mɛ sɔ̄ na alu ebɛɛ̄ kɔ i ɔbɛ egbaaloo ziī nɛɛ bu bɔŋanaloo a?

19 Butɔ ba ɛrɛ wereloo, ziī ziī nɛɛ a le lo butɔ wee doo nu a ye kuu lo edoo kɔ pya dɔɔ̄na a le bu ɛɛbu. Mɛ naa su doo wo kɔ ziī nɛɛ a le lo butɔ lu nɛɛ a erabee. Dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a le bu lo tɔ gaa piiga aā ziī sɔ̄ mmɛ ziī lo eyerebah ye nɛ mɛ a naa su. A dap biaɛfii lo e’aa be, ale tɛtɔ a ekpo ye lɛɛ be. Nu a doo wo ama dap nage sira bu bɔŋanaloo. Ziī nɛɛ dap biaɛfii sa kiisī lo edoo pya nu a naa nia Jɛhova sa gbee bɔŋanaloo. A kiī yerebah alu enɛ ye sa tɔɔ̄dum a tɔgɛ kɔ a naa gbīna ele bu bɔŋanaloo. A dap biaɛfii lo e aabu bɔŋanaloo nyɔɔ ye loo, ale a dap lu ekpo ye lɛɛ bu bɔŋanaloo. Lo a sira doo wo, Baibol kɔ “bui aa su loo” ye yere loo. (Buū 1 Pya Kɔrint 5:11-13; 2 Jɔn 9-11) A dap i agaloo gbɛnɛ lo edoo wo, lo a le alu i gbo ale nɛɛ a aa i butɔ. Mɛ lo a le doo wo, i ɛrɛ etɔɔ̄ agara nɛ Jɛhova emanyɔɔ ɛrɛgeba dɔɔ̄na nɛɛ.—Buū 8 Ue ale dumɛ.

20, 21. (a) Bu mɛ sīdee na kpo nɛɛ lɛɛ bu bɔŋanaloo tɔgɛ wereloo a? (b) E na anua alu gbɛnɛ kɔ i su suānu saŋɛ gbo i yii a?

20 Wereloo na anua Jɛhova nɔɔ̄ kɔ alu ekpo nɛɛ lɛɛ bu bɔŋanaloo a. A kpega bɔŋanaloo lɛɛ loo pya ba naa gbī edoo nu Jɛhova gbī. (1 Pya Kɔrint 5:7; Pya Hibru 12:15, 16) A yerebah i nɛ kɔ i tɔgɛ wereloo kumaloo bee Jɛhova a le kaɛ, pya nu a gbī, le kumaloo Jɛhova alɛɛ loo. (1 Pita 1:15, 16) Kpo nɛɛ tɔgɛ kɔ alu ewereloo lo nɛɛ alu ekpo lɛɛ bu bɔŋanaloo a. E’agaba kakamɛnɛ ama dap yerebah doo kɔ a suā kɔ nu a gaa doo bee piya sa doo kɔ a nyaa. Gbɛnɛ-edo nɛɛ a bee lu ekpo lɛɛ bu bɔŋanaloo esiakɛ̄ obia pii Jɛhova, sa alu esu baɛ bah wa suā.—Pya Hibru 12:11.

21 Pya i gbo ɛrɛ i pah nyɔɔ bu ziī sīdee ale lo dɔɔ̄na. Nyɔɔwo, alu ebɛɛ̄ kɔ i nwaɛ̄dɛɛ̄ loo gbo i yii. Lo i wereloo pya Jɛhova wereloo, pya ele i kpaɛ̄ na pya eyerebah i nɛ lo etɔɔ̄dum a bɔloo ture nyiɛloo ye nɛ mmɛ deedee.