Skip to content

Skip to table of contents

EBIP 8

Ena A Bɔloo Kɔ M Suā Akiiloo Aa Nɛɛ Māloo Ani?

Ena A Bɔloo Kɔ M Suā Akiiloo Aa Nɛɛ Māloo Ani?

NU ANUĀ ALU EBƐƐ̄

Bu ziī ziī zua gbɛnɛ-edo miliɔn pya nɛɛ gaa lu esu bah ekpo wa aā māloo. Lo ama sira loo pya zege gbɛnɛ.

ENA O DOO ANI?

Ziī dee, lɛɛ Annette gae suāloo ye, elua esu bah ekpo ye aā maɛ̄kɛ̄. A kɔ: “M bee doo dɛ̄dɛɛ̄ nu m dap lokwa a mɛ aa nyɔɔ, m bee gbī e wiikpā mɛ mm dap. M bee ye taā bah, ye taā tɔ, ye zip, ye oe-piɔ̄. Elo sɔ̄ a bee mɛ su zima mma. E m bee gbaa.”

Lo olo na o bee le bu kɛ̄tɔɔ̄ ama, ena o bee doo a?

YIRA KINA SA KƐƐRƐ!

Kaɛlɛɛ kɛ̄ o kpɛnaloo doo—naa daba tɛ̄maloo enwaɛdɛɛ̄ sɔ̄ o kiā ee uunɛ—pɔrɔ nu dap nage sira. Kpa Baibol kɔ: ‘Naale aba pya para tee na tee le nɛ a, ea naale aba pya buābee na zɔ le nɛ a, mɛ sɔ̄ le nu nɛɛ naa bee ɛmadɛɛ̄ dɔ nyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄ aba.’—Eklisiastis 9:11.

Pio pya zege gaa lu esu bah ekpo wa aā māloo tɛ̄mabah pya saanɛɛ dookɛ̄ abee lu edoo loo Annette doo. Pya dɔɔ̄na lunage e’aa wa māloo tɛ̄mabah pya ba suāloo le kunɛ pya wa butɔ. Sɔ̄ Natalie bee lege aba lop zua, bee lu esu bah ekpo ye aā māloo tɛ̄mabah ziī nwiī zege nɛɛdam a sii yeeloo lop le ɛrɛniā zua a tɔɔ̄ waɛ kpaɛ̄ wa be. A kɔ: “Bɔɔ bee mɛ aa, sa kɛɛ bee mɛ bɔp tua sɔ̄, e mm bee dap kɔ nɛ lɔgɔ nɛɛ.”.

OA BEGE UE ABA ƆƆ

Annette lege gaa bege ue aba ɛɛ loo nu a sira ama. A bee kɔ: “M bialoo kɛɛrɛ nu abee sira ama yube lo uunɛ. A tɔɔ̄ mɛ loo kɔ m bee piiga eewo loe be ye be loo. Mɛ bu kaka, sɔ̄ a mɛ mm, loo mɛ bee ɔ bu bɔɔ. Mm bee dapna doo lɔgɔ nu, mɛ a tɔɔ̄ mɛ loo kɔ m bee dooge ziī nwīnu.”

Ekɛɛrɛ Natalie bee lenage gaa ye bege ue. A kɔ: “Mm lee bee ye dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ gbɛnɛ. Na tɛ le na ka bee nɛ lok kɔ na wuga nɛɛwa le mm i wee gbaa ɛrɛgeba sɔ̄ i bira bii kɛ̄-ee, mɛ mm bee gbaɛ̄tɔ̄. Nyɔwo, a tɔɔ̄ mɛ loo kɔ mda na m doo kɔ nɛɛ ama a doo mɛ piya nu ama loo a. Nu a sira ama nɛ taāŋa pya na butɔ, sa abee kɔ mda na m doo kɔ ba a yii bu dua ezialoo kɛ̄tɔɔ̄ ama a. Taɛ nu a mɛ kiɛ̄ gbɛnɛ lo.”

Lo ale o ekɛɛrɛ le doodoo lo Annette ale Natalie, tua nu o ɛrɛ e suā na bee, nɛɛ alu esu bah ekpo aā māloo naa ɛmɛnɛbee. Pio nɛɛ ɛp ue ama tɛrɛ, sa kɔ: Sɔ̄ pya nɛɛdam wee su bah ekpo aā nɛɛ māloo, naa bee piya, le kɔ a lunage niā pya lo nɛɛwa kɔ alu e yɔ wa mākɛ̄. Kerewo, anaa taɛ lɔgɔ nɛɛ kɔ alu esu bah ekpo wa aā māloo. Lo ale dua nu ama sira a loo, ue naa bee a!

Kerewo, a waɛ ekɔ: Ue naa bee a, mɛ a naa waɛ eyira. Pio nɛɛ su nu abee wa sira loo bie a nyiɛ, sa ɛrɛ gbɛnɛ ezialoo le ekɛɛrɛ anaa bɔloo. Mɛ mɛɛ̄ na a lee kɔ a ubepiī ani? Olo nu bee sira loo a, sɛh nɛɛ a bee a su bah ekpo maāloo ni? Kuu a loe biaɛfii dɔɔ̄na nu o doo.

KƆ NU A BEE A SIRA LOO

Kpa Baibol kɔ inɛ kɔ sɔ̄ nɛɛ kaāna dogo Job bee le bu gbɛnɛ etɛɛrɛloo, a bee kɔ: “M gaa le kɔ na kɛ̄tɔɔ̄ sɔ̄ m le bu etɛɛrɛloo!” (Job 10:1) Lo o doo dookɛ̄ Job bee doo, edap a dɔbiī nɛ. Kɔ nɛ nɛɛ o dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ dap a yerebah nɛ loe tama nu a bee a sira loo sa a dap nage a nɛ ziīnɛloo bu o biigaloo kɛ̄tɔɔ̄.

Kɛ̄tɔɔ̄ ama dap aga kɔ aba ɔɔ o tama. Mɛ ena anuā oo kɔ nɛ nɛɛ e yerebah a nɛ a?

Abee sira loo Annette doowo. A bee kɔ: “M bee kɔ nɛ ziī na gbo, e a bee mɛ yere mɛm loo kɔ m kɔ nɛ pya Kanɛɛ bu i bɔŋanaloo. Bu mɛ ɛɛ kɔ m bee kɔ. Ba bee mɛ nyɔnɛ kɔnia ue ama gbɛnɛ-edo dee sa kɔ taɛ nu a doo kɔ nyiɛ mɛ a su kɛ̄—kɔ nu abee sira ama naa lu mɛ bah. Lɔgɔ ɛɛ naa lu mɛ bah.”

Natalie bee kɔ nu a bee sira a, nɛ ye tɛ le ye ka. A kɔ: “Ba bee mɛ agɛrɛloo, ba bee mɛ yere mɛm loo kɔ m kɔ siā, elo ama bee mɛ yerebah nɛ kɔ bu mɛ aa biira na gbɛnɛ.”

Yere kara bee gbɔ̄ nage nyiɛ Natalie. A bee kɔ: “Kɔ ue nɛ Bari bee mɛ yerebah nɛ, eetɔɔ̄ na sɔ̄ abee kɔ mm dap kɔ nɛ lɔgɔ nɛɛ. Sɔ̄ m yere kara, m dap kɔ ue bu kaāna loo. A nɛ mɛ kaāna efɛɛloo sa doo kɔ loo mɛ asu kɛ̄.”

Olo dap nage muɛ̄ kɔ “sɔ̄ bobo” le. (Eklisiastis 3:3) Kuūdɛɛ̄ loo o kɛ̄tɔɔ̄ bu namloo le ekɛɛrɛ leere. Seea kaāna dookɛ̄ abɔloo doo. Elo a eera dɛɛa nyɔɔ Bari a wee nɛ egbɔ̄ nyiɛ, lo ale Jɛhova.—2 Pya Kɔrint 1:3, 4.

LO ALE OE TURA E IYA DAM ALE II WA

Lo o lu nwiīnɛɛwa ea lu ezū a kɔ o yii bu dogo a naa ɛɛ, naa bee piya loe su e’agaloo kɔā kɔ: “Ɔbɛ e!” ale “Lɛɛ mɛ baloo a!” Bɔɔ aa a aa kɔ lo ale o kɔ doo wo, a naale e ii na a. Loa kɔ a naale e ii nae a, aba nyɔɔ wo, anaa bɔloo kɔ alu o dam! Lee kɔ o iya le dam, nɛɛ e nwa a dɛɛ̄ le nu Bari kɔ.

EBIP AKIILOO GBĪ ESU BAH EKPO AĀ NƐƐ MĀLOO

Coretta bee kɔ: “Sɔ̄ m bee le gbɛnɛ tɔkpa, miɔŋɔ nɛɛdam wee zuigi e zii na bɛrɛmā sa kɔgara pɔrɔ pɔrɔ ue mɛ nɛ kɔ: ebee a kpeloo niā lo ale o nyɔnɛ i māniakɛ̄.”.

O kɛɛrɛ kɔ pya lo miɔŋɔ nɛɛdam gaa bee

  1. Ye biā bii ni?

  2. Ye lɛrɛ ni?

  3. Gbī esu bah ekpo ye aā māloo ni?

Candice bee kɔ: “Ziī nwiīnɛɛdam bee bɔātɛ̄ ekɔgara ezu ue mɛ nɛ sa mɛ zuigi baloo bie bu fah. M zip ye bah lɛa loo sa ye kɔ nɛ kɔ a tɛɛ̄ aa. A ɛp mɛ sī doodoo bee mm suā nu m gaa kɔ.”.

Ena o kɛɛrɛ kɔ nwiīnɛɛdam ama gaa bee doo loo Candice ani?

  1. Ye biā bii ni?

  2. Ye lɛrɛ ni?

  3. Gbī esu bah ekpo ye aā māloo ni?

Bethany bee kɔ: “Bu zua i aa a, ziī nwiīnɛɛdam bee kiisī loe kɔ mɛ nɛ kɔ bu ye ɛɛ e mɛloo le kɔ a gbī kɔ baɛ ii i gbaa de dum, kere m bee kiisī loe kɔ ye nɛ kɔ mm gbī e. Pio sɔ̄ a zui mɛ baloo bah. M kɔ ye nɛ kɔ a ɔbɛ, mɛ a naa bee yiga. Lɛɛ, sɔ̄ m bee le gaa bɔp eziī loo na kpatɔ, a bee mɛ zip bah bee epatɛ̄.”.

Olo kɛɛrɛ kɔ nwiīnɛɛdam ama gaa bee:

  1. Ye biā bii ni?

  2. Ye lɛrɛ ni?

  3. Gbī esu bah ekpo ye aā māloo ni?

Taɛ ture taa ebip ama na ye C.

Ena anuā gbī esu bah ekpo aā nɛɛ māloo lu kee loo biā bii nɛɛ ale lɛrɛ nɛɛ ani?

Gbī esu bah ekpo aā nɛɛ māloo lu niā aba ziī nɛɛ. Nyɔnɛbee a naa ɔbɛ kere elua nɛɛ a, kɔ ye nɛ kɔ a ɔbɛ.

Su bah ekpo aā nɛɛ māloo bee piya gbɛnɛ. A dap doo kɔ bu e gbī e nyɔnɛ ye makɛ̄ o yere ye muū loo.