Skip to content

Skip to table of contents

LOP LE EZIĪ EKOBEE

Ena Anua Tɔga Mma Bu Nyɔuwe Ani

Ena Anua Tɔga Mma Bu Nyɔuwe Ani

1, 2. Amunu ebip na gbɛnɛ-edo nɛɛ wee bip a?

ZIĪ gbɛnɛ fii efɔp akura Tsunami gbeesī ziī buɛ̄. Ziī gbara tā naā bu tɔbari, e lo naā yere muū loo sa fɛ pio nɛɛ. Dumɛ kansa fɛ ziī wa, e a u bie o’oo pya ye miɔŋɔ.

2 Sɔ̄ dua gbeerasī-nu ale pɔrɔ siranu ama sira, gbɛnɛ-edo nɛɛ bip kɔ, “Ena a nuā a?” Gbɛnɛ-edo nɛɛ bip nu anua baaloo le tɔga mma bu nyɔuwe doo wo. O e wee kɛɛrɛge bu loo pya ue ama ni?

3, 4. (a) Pya amunu ebip na Habakuk bee bip a? (b) Bu mɛ sīdee na Jɛhova ye agara nɛ a?

3 Bu Baibol i nɔ kɔ pya nɛɛ a bee ɛrɛ e’agatɛ̄ yira bu Bari bee bip nage dua ebip ama. Bu edoba, nɛɛ mɔmanudɛɛ̄ Habakuk bee bip Jɛhova kɔ: “Ena anua kɔ o doo kɔ m muɛ̄ dɛ̄dɛɛ̄ piya nu sa ɛp nyɔɔ etɛɛrɛloo a? Gbegbee le e’agabah dogo le mɛ kɛ̄ sī; bebe le kana-kana aakɛ̄.”​—Habakuk 1:3.

4 Bu Habakuk 2:2, 3, i buū ture Bari nɛ kumaloo pya ebip Habakuk le Ye yii lo ekwa kɛ̄tɔɔ̄ leere. Jɛhova ɛrɛ toga-toga wereloo kumaloo pya nɛɛ. Baibol kɔ: “Alɛ e’ɛp i.” (1 Pita 5:7) Bu kaka, bɛā Bari sɔ̄ nɛɛ tɔga ee kɛ̄ a bɛā ili doo. (Aisaia 55:8, 9) Nyɔɔwo, doo i kɔ ue nyɔɔ ebip a kɔ, Ena a nua tɔga mma bu nyɔuwe ani?

ENA A NUA TƆGA MMA BU NYƆUWE ANI?

5. Ena gbɛnɛ-edo pya tɔgɛnu bu tɔbari kɔ kumaloo tɔga ani? Ena Baibol tɔgɛ ani?

5 Pya pastɔ, pya zaāsī tɔbari, le pya tɔgɛnu bu tɔbari wee kɔ alu nia Bari kɔ pya nɛɛ a tɔga. Pio aba kɔ nage kɔ dɛ̄dɛɛ̄ nu a sira loo nɛɛ, gbaā nage loo pɔrɔ sira nu, e bee lu enɔɔ̄ sere kɛ̄ tɛ̄mabah Bari, le kɔ ii le edap dābeeloo nu anua. Pya dɔɔ̄na kɔnage kɔ, pya nɛɛ, gbaā nage loo pya miɔŋɔ, u lokwa ba kii kpaɛ̄ Bari li bunyɔɔ. Mɛ a naa lu kaka doo wo. Jɛhova naa wee doo kɔ piya nu a sira. Baibol kɔ: “A tɔɔ̄ binia loo kɛ̄ Bari le lo edoo bag dogo, e aāloo Nɛɛ-a-dap-doo-dɛ̄dɛɛ̄ nu kɔ a doo piya nu!”​—Job 34:10.

6. Ena a nua gbɛnɛ-edo nɛɛ begee ue Bari loo dɛ̄dɛɛ̄ tɔga a le bu nyɔuwe a?

6 Gbɛnɛ-edo nɛɛ bege ue Bari loo dɛ̄dɛɛ̄ tɔga a le bu nyɔuwe ama. Nu anua na bee ba kɛɛrɛ kɔ Bari na a gaa bɛɛ nyɔuwe a. Mɛ dookɛ̄ i bee nɔ doo bu 3 Ekobee ue a, taɛ nɛɛ a gaa bɛɛ nyɔuwe ama na Setan, lo a le Pɔrɔ-edɔɔ̄.

7, 8. Ena anua tɔga mma bu nyɔuwe ani?

7 Baibol kɔ i nɛ kɔ “dɛ̄dɛɛ̄ nyɔuwe tɔɔ̄ kɛ̄ bah nɛɛ pɔrɔ a.” (1 Jɔn 5:19) Nɛɛ a gaa bɛɛ nyɔuwe ama lo a le Setan, bee piya gbɛnɛ sa lu bag. Alɛ na a gaa “dag dɛ̄dɛɛ̄ nyɔuwe” a. (Mumuuna 12:9) Gbɛnɛ-edo nɛɛ nɔ ye. Ziī nu a nua baaloo, esah, le bag dogo mma bu nyɔuwe lo.

8 Ɛrɛ nage pya dɔɔ̄na nu a nua tɔga mma bu nyɔuwe. Sɔ̄ Adam le Iv elɛra bee kɛɛ̄ sah, ba tɛ̄ma pɔrɔ mmɛ loo pya wa miɔŋɔ. E tɛ̄maloo pɔrɔ, pya nɛɛ doo kɔ pya dɔɔ̄na a tɔga. Gbɛnɛ-edo sɔ̄ ba gbī etɔgɛ kɔ ba eenyɔɔ pya dɔɔ̄na. Ba be ziī, ba be nɔ̄, sa biinɛ pya dɔɔ̄na nɛ kɛ̄. (Eklisiastis 4:1; 8:9) Pio sɔ̄, pya nɛɛ tɔga nyɔɔbee “sɔ̄ le nu a esira dɔ nyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄ aba.” (Eklisiastis 9:11) Sɔ̄ ba le pɔrɔ kɛ̄ pɔrɔ sɔ̄, bugia siranu ale dɔɔ̄na piya nu dap wa sira loo.

9. Ena a nua i suā leere kɔ Jɛhova ɛrɛ kaāna nu anua a lɛɛbaloo kɔ tɔga a le ani?

9 Jɛhova naa wee nua tɔga. Naa lee e begee ye ue loo nɔ̄, gbee lok, le sɔ̄ alu etɔg pya nɛɛ. Bari naa doo kɔ gbeerasī nu doodoo nyɔŋa kɛnɛkɛ̄, efɔp a gbeesī nu, le yii maā a sira. Kerewo, o dap bip kɔ: ‘Lo Jɛhova na a ɛrɛ ekpo ee dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a le bu nyɔuwe a, ena a nua a naa ɔbɛ dɛ̄dɛɛ̄ piya nu ama kɔ aa sira a?’ I suā kɔ Bari kuū i dɛɛ̄ loo kaāna, nyɔɔwo, a ɛrɛ kaāna nu anua a lɛɛbaloo kɔ tɔga a le.​—1 Jɔn 4:8.

NU ANUA BARI LƐƐ BALOO TƆGA

10. Bu mɛ sīdee na Setan bee dɛrɛ ue Jɛhova a?

10 Pɔrɔ-edɔɔ̄ bee dag Adam le Iv bie bu gɔh Idɛn. Setan bee dɛrɛ ue Bari kɔ Ye bɛbɛɛ naa lee. A bee kɔ Bari gaa gɔ̄ le nu lɛɛ loo Adam le Iv. Setan bee gbī kɔ ba a yiga kɔ a e bɛɛ leere ee Jɛhova, le kɔ a naa lu ebɛɛ̄ kɔ Bari a bɛɛ wa.​—Jɛnɛsis 3:2-5; buū 27 Ue ale dumɛ.

11. Amunu ebip na alu ebɛɛ̄ kɔ i agara a?

11 Adam le Iv naa bee gbaɛ̄tɔ̄loo Jɛhova. Ba bee ye lɛɛbeekɛɛ̄. Ba bee kɛɛrɛ kɔ ba ɛrɛɛ ekpo lo edoo ɛrɛgeba nu a wa nia. Bu mɛ sīdee na Jɛhova etɔgɛ kɔ pya a lɛɛbeekɛɛ̄ ama tɛɛ̄ ekwɔ a, le kɔ alɛ na a suā nu e lee i loo gbɛnɛ ani?

12, 13. (a) Ena a nua Jɛhova naa bee gbeesī pya a bee ye lɛɛbeekɛɛ̄ aba lo sɔ̄ ani? (b) Ena a nua Jɛhova lɛɛ baloo Setan kɔ a bɛɛ nyɔuwe, le kɔ miɔŋɔ nɛɛ a bɛɛ aba aba ani?

12 Jɛhova naa bee gbeesī Adam le Iv aba lo sɔ̄. Taāwo, a bee wa lɛɛbaloo kɔ ba a ɛrɛ pya miɔŋɔ. Lo sɔ̄, Jɛhova bee lɛɛbaloo miɔŋɔ Adam le Iv kɔ ba a sagɛ nɛɛ ba gbī kɔ a bɛɛ wa. Ekɛɛrɛ Jɛhova na kɔ pya nɛɛ a mmana a mma bu yube nyɔuwe, e lo ama edooa kaɛlɛɛ ɛrɛgeba nu Pɔrɔ-edɔɔ̄ gbī edoo.​—Jɛnɛsis 1:28; Aisaia 55:10, 11.

13 Setan bee dɛrɛ ue Jɛhova kɛ̄sī gbɛnɛ-edo miliɔn pya ɛnjɛl. (Job 38:7; Daniel 7:10) Nyɔɔwo, Jɛhova bee nɛ sɔ̄ Setan lo etɔgɛ sɛh ue a ye dɛrɛ ama luge kaka. A bee nɛ nage sɔ̄ miɔŋɔ nɛɛ kɔ ba a bɛɛ aba aba kɛ̄ bah Setan, lo e ɛp sɛh ba e kiige sī leere lo Bari naa yerebah wa nɛ.

14. Ena sɔ̄ a etɛ̄na ama doo kɔ i suā a?

14 Miɔŋɔ nɛɛ e piiga lo ebɛɛ wa loo bu booboo zua, mɛ a naa kiā leere. Elua etɔgɛ kɔ Setan lu nɛɛ esah. Pya nɛɛ gbī yerebah a aaba Bari. Nɛɛ mɔmanudɛɛ̄ Jeremaia bee kɔ kaka sɔ̄ a bee kɔ: “M suā, Aa Jɛhova, kɔmɛ dee nɛɛ naa le bu aba ye loo, kɔmɛ a naa le bu nɛɛ a kiā etɔgɛ dee ye pa-ekaɛtɔ.”​—Jeremia 10:23.

ENA ANUA JƐHOVA LƐƐBALOO BU NYƆƆNYƆƆ SƆ̄ ANI?

15, 16. (a) Ena anua Jɛhova lɛɛbaloo tɔga kɔ a le bu nyɔɔnyɔɔ sɔ̄ ani? (b) Ena anua Jɛhova sii kwa pya etɛɛrɛ Setan i nua nyɔɔ ani?

15 Ena anua Jɛhova lɛɛbaloo tɔga kɔ a kiisī bu nyɔɔnyɔɔ sɔ̄ ani? Ena anua a naa ɔbɛ pɔrɔ nu kɔ aa sira a? Elua e lɛɛbaloo kɔ sɔ̄ a tɛɛ̄ lo etɔgɛ kɔ bɛbɛɛ Setan naa lee. Miɔŋɔ nɛɛ e bɛɛra bu keekee sīdee, e a naa lee. Kere ba e nyima kiisī bu saɛns le kwanu, pɔrɔ biaɛ, kporo, gbee lok, le nɔ̄ sikɛ̄ yiiloo ee kɛ̄ a bee le doo. Ii le edap bɛɛ aba ii leere, lo Bari naa yerebah i nɛ lo.

16 Kerewo, Jɛhova sii kwa pya etɛɛrɛ Setan i nua nyɔɔ. Lo a doo wo, e kura kɔ Jɛhova gaa yere kpotɛ̄ bɛbɛɛ Setan. Jɛhova naale e doo wo doo pippip. Gbaāloo wo, miɔŋɔ nɛɛ e kɔ ba dap e bɛɛ aba aba leere. Mɛ, lo ama lu esah, e Jɛhova naa le eyere nage kpotɛ̄. Naa wee kɔ esah lɔgɔ sɔ̄.​—Pya Hibru 6:18.

17, 18. Ena Jɛhova edoo loo dɛ̄dɛɛ̄ nu Setan egbeera ama ani?

17 Ekɔ Jɛhova dapge kwa dɛ̄dɛɛ̄ etɛɛrɛ lɛɛbeekɛɛ̄ Setan le miɔŋɔ nɛɛ enua ni? Aiī, Bari dap doo dɛ̄dɛɛ̄ nu. Jɛhova suā taɛ sɔ̄ elu esere bee loo dɛ̄dɛɛ̄ ue Setan gaa ye dɛrɛ ama. Lo sɔ̄, a gaa le kwa dɛ̄dɛɛ̄ nyɔuwe ama nua paradais, dookɛ̄ a bee gbī kɔ a le doo. Dɛ̄dɛɛ̄ pya a le bu “li” ba le bu ekɛɛrɛ Bari, elu elɛɛ kɛ̄ bu luh. (Jɔn 5:28, 29) Nu naale edumɛ na nɛɛ e ba naale e u na. Jizɔs ekwa dɛ̄dɛɛ̄ nu Setan e gbeera. Jɛhova esu Jizɔs nua nɛɛ e “gbee dɛ̄dɛɛ̄ tam Pɔrɔ-edɔɔ̄.” (1 Jɔn 3:8) Bu i ɛɛ kɔ nyaawo, Jɛhova gaa i tɔgɛ egerebu kumaloo, lokwa i ye suāloo sa dap biaɛfii kɔ alɛ a lu i Mɛnɛ. (Buū 2 Pita 3:9, 10.) Kere sɔ̄ i le bu tɔga, a yerebah i nɛ lo e egerebu.​—Jɔn 4:23; buū 1 Pya Kɔrint 10:13.

18 Jɛhova naa su ekpo i aā kɔ i sue ye nua Nɛɛ a i bɛɛ. A nɛ dee miɔŋɔ nɛɛ kɔ ba a sagɛ nu ba edoo. Doo i kɛɛrɛ bu nu dɔɔ̄nu a si gbɛnɛ du ama i kura nɛ.

O SU DƆƆ̄NU SAGƐ NU O DOO AMA DAĀNU DOODOO WA NI?

19. Amunu nyɛŋia dɔɔ̄nu na Jɛhova e nɛa i a? Ena anua i tɔgɛ nia loo lo dɔɔ̄nu ani?

19 Nyɛŋia dɔɔ̄nu sagɛ nu i doo lo Jɛhova i nɛ ama su i nua kee loo nam. Nam wee doo nu dookɛ̄ a bee lu edɛm wa doo, mɛ ili nɛɛ dap sagɛ kɛ̄ i gbī etɔɔ̄ i dum doo. I dap nage biaɛfii sɛh i doo nu a nia Jɛhova ale ii le edoo. (Kam 30:24) Gbaāloo wo, ii le doodoo nu nɛɛ kwa a wee doo aba nu ba bee ye kwa kɔ a doo. I dap sagɛ dua nɛɛ i gbī elu, pya i gbī eyii gbo, le kɛ̄ i tɔɔ̄ i dum doo. Jɛhova gbī kɔ i ɛrɛ ekpeloo bu i dum.

20, 21. Nyaawo, ena alu nu o sagɛ a lee gbɛnɛ ani?

20 Jɛhova gbī kɔ i were ye loo. (Matiu 22:37, 38) A le doodoo tɛ lo bu ye ɛɛ sɔ̄ ye nwiī ye kɔ nɛ kɔ, “M were a loo” aābu ye beenyiɛ e a naale bee ba su bah ekpo ye aā kɔ a doo wo. Jɛhova nɛ i dee kɔ i sagɛ lo ale i sitam ye nɛ a le ii le esi. Setan, Adam, le Iv bee sagɛ lo ekiī Jɛhova. Bu mɛ sīdee na o su o dɔɔ̄nu sagɛ nu o doo daānu ani?

21 Su o dɔɔ̄nu sagɛ nu o doo siātam nɛ Jɛhova. Gbɛnɛ-edo miliɔn pya nɛɛ e sagɛ lo esitam nɛ Bari sa kiī Setan. (Kam 27:11) Nyaawo, ena o dap doo lokwa o dap le bu aā nyɔuwe Bari sɔ̄ a elɛɛ dɛ̄dɛɛ̄ tɔga ani? Lo ekobee ue e nyɔɔnɛ e’agara ebip ama.