Skip to content

Skip to table of contents

NUENƆ̄ 15

Bu mɛ sīdee na pya kanɛɛ̄ sitam nɛ̄ bɔŋanaloo a ni?

Bu mɛ sīdee na pya kanɛɛ̄ sitam nɛ̄ bɔŋanaloo a ni?

Finland

Tɔgɛnu

Kuūdɛɛ̄ loo

Yira ekeebee

Ii ɛrɛ lɔgɔ eku pya nɛɛ̄tam Bari alu ekpɛ kpugi bu i bɔŋanaloo. Taāwo, dookɛ̄ abee le doo sɔ̄ bɔŋanaloo Pya Nɛɛ̄ Kraist bee bɔātɛ̄, pya nɛɛ̄ ba nyim tura wee lu etubo baloo kɔ ba a “nɛ̄ nuede bɔŋanaloo Kraist.” (Doonu 20:28) Pya kanɛɛ̄ ama lu pya wuga nɛɛ̄dam ba ɛrɛ kaānā gbanialoo a agatɛ̄ kiikɛ̄ Jɛhova le, ba zaasī esiatam sa kuūdɛɛ̄ loo bɔŋanaloo, “naale tɛmaloo ekpo mɛ tɛmaloo gbīgbī, naale nyɔɔ biī bɔp kɛɛ, mɛ bu kirikiri.” (1 Pita 5:1-3) Amunu tam na pya kanɛɛ̄ i si nɛ̄ a?

Pya kanɛɛ̄ kuū-i-dɛɛ̄ loo sa i kpega. Pya kanɛɛ̄ baɛ i baɛloo tɛmaloo pya zuurabahtɔ̄ ale bu Kpa Kaɛ sa yerebah nɛ̄ bɔŋanaloo kɔ ba a tɔɔ̄ bialoo Jɛhova. Kuma sɔ̄ ba suā kɔ Bari na a wa nɛ̄ lo tam a kuī ama, ba naa bɛɛ pya nɛɛ̄ Bari taāwo ba si tam loo i ɛɛŋa le leeloo. (2 Pya Kɔrint 1:24) Dookɛ̄ nɛɛ̄ tɔɔ̄loo naana pee wee piiga loe kuūdɛɛ̄ loo ziī ziī pya ye naana pee doo, pya kanɛɛ̄ piiga lo esuā loo ziī ziī nɛɛ̄ ale bu bɔŋanaloo.—Kam 27:23.

Ba tɔgɛ i kɛ̄ edoo nu Bari gbī doo. Dɛ̄dɛɛ̄ kaɛ, pya kanɛɛ̄ baɛbee pya i enɔānu bu bɔŋanaloo loe yere mɛm loo i yira. (Doonu 15:32) Pya nɛɛ̄ ba su loo nɛ̄ ama sunage zaasī bu esiatam zue ue, ba nyɔnɛ i siniā tam sa i tɔgɛ dɛ̄dɛɛ̄ sīdee tam zue ue.

Ba nɛ̄ eagaloo ziī ziī ii. Loe yerebah kɔ i agɛrɛtɛ̄ i gbanialoo kiikɛ̄ Jɛhova le, pya kanɛɛ̄ ba le bu i bɔŋanaloo wee i lu loo wee nɛ̄ i yerebah le gbɔ̄gbɔ̄ a aabu Kpa Kaɛ bie i be ale Tɔ Nɔ̄nu Buɛ̄-mɛnɛ.—Jemes 5:14, 15.

Gbaanageloo wa tam bu bɔŋanaloo gbɛnɛ-edo pya kanɛɛ̄ ɛrɛ tam gbora le toh butɔ loa gbī wa sɔ̄ le ekɛɛrɛ. Pya wuga nɛɛ̄dam ba gaa si eaga tam ama bɔloo kɔ inɛ̄ wa enwādɛɛ̄.—1 Pya Tɛsalɔnaika 5:12, 13.

  • Ena alu tam pya kanɛɛ̄ bu bɔŋanaloo a?

  • Bu pya amunu sīdee na pya kanɛɛ̄ tɔgɛ niā bu ziī ziī ii ani?