Skip to content

Skip to table of contents

13 EKOBEE UE ENƆ

Ɛrɛaa Togatoga Wereloo Loo Ɛnia Bui

Ɛrɛaa Togatoga Wereloo Loo Ɛnia Bui

“Wereaaloo ɛnia bui agɛrɛ aābu beenyiɛ.”—1 PIT 1:22.

YƆƆ 109 Wereloo Aā Taɛ Bu Beenyiɛ A

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

Sɔ̄ Jizɔs bee le kpaɛ̄ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ kpɛdumɛ uunɛ lɛɛ a gae u, a bee baatɛ̄ nu wereloo kura (Ɛp 1-2 barakpaɛ̄)

1. Amunu lok a kuī na Jizɔs bee nɛ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ a? (Ɛp foto a le nyɔɔ eko.)

UUNƐ lɛɛ Jizɔs gae u, a bee nɛ ziī gbɛnɛ lok pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ. A bee wa kɔ nɛ kɔ: “Dookɛ̄ mda i wereloo doo, bui weenage loo ɛnia bui.” Lɛɛ a sikɛ̄ kɔ yereloo kɔ: “Tɛ̄maloo lo ba ama na dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ esuā kɔmɛ bui lu pya a wee mɛ nyɔɔnɛ dumɛ, lo a le bui ɛrɛ wereloo loo ɛnia bui.”—Jɔn 13:34, 35.

2. E na anua alu nu a kuī kɔ i wereloo pya i wuga a?

2 Jizɔs bee kɔ elu esuāloo kaka pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ lo ba tɔgɛ dua wereloo alɛ bee wa tɔgɛ kumaloo. Ue ama bee lu kaka bu tua sɔ̄ o’oo tup zua a, e a lunage kaka anii’ee. E taɛ nu anua a bɔloo kɔ i wereloo ɛnia ii kaāna lo, kere a aga.

3. E na i gaa le nɔ bu lo ekobee ue ama a?

3 Aga etɔgɛ wereloo loo ɛnia ii nyɔnɛbee ii mmana. Kerewo, i ɛrɛ epiiga lo enɔ Kraist. Bu ekobee ue ama, i gaa le nɔ sīdee wereloo i yerebah nɛ kɔ i lu pya nɛɛ a sere efɛɛloo, pya a naa ɛp sī nɛɛ, le pya a aara saanɛɛ. Kuma sɔ̄ o gaa nɔ ekobee ue ama, bip aba ɔɔ kɔ: ‘E na m dap nɔ aāloo pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa lo ba ebee kiisī lo etɔgɛ wereloo kumaloo pya dɔɔ̄na kaɛlɛɛ nu finiabah a le bu a?’

LU NƐƐ A SERE EFƐƐLOO

4. Dookɛ̄ kpa Matiu 5:23, 24 kɔ doo, e na anua a bɔloo kɔ i nyɔɔnɛ i wuga le ii ɛrɛ taāŋa sere efɛɛloo a?

4 Jizɔs bee i tɔgɛ nu anua alu nu a kuī kɔ i nyɔɔnɛ i wuga le ii bee ɛrɛ taāŋa sere efɛɛloo. (Buū Matiu 5:23, 24.) A bee baatɛ̄ kɔ lo i gbī edoo nu a nia Bari, i ɛrɛ enyɔɔnɛ pya i wuga tɔɔ̄ bu efɛɛloo. A ɛɛrɛbu Jɛhova sɔ̄ i doo kuma kɛ̄ i dap doo lo enyɔɔnɛ pya i wuga tɔɔ̄ bu efɛɛloo. A naale esu i taāŋabah lo i su nu pya dɔɔ̄na i doo loo biea nyiɛ i sa ii yiga esere efɛɛloo.—1 Jɔn 4:20.

5. E na a bee doo kɔ a agabah ziī wuga esere efɛɛloo a?

5 Dap i agaba esere efɛɛloo. E na anua a? Naa kɛɛrɛ nu a bee sira loo ziī wuga a kura Mark ama. * Bu ye bee biira gbɛnɛ sɔ̄ ziī wuga nɛɛdam bee ye kɔ pɔrɔ pɔrɔ ue loo nɛ pya dɔɔ̄na a le bu bɔŋanaloo. Mark bee doo dogo doodoo wa? A kɔ: “Bu mɛ bee biira gbɛnɛ sa m kɔ ue bu saŋ.” Sɔ̄ a esaa nu Mark doo ama bee ye kiɛ̄ kaāna e a bee si wee taāŋa loo lo wuga nɛɛdam sa gbī esere efɛɛloo. Mɛ lo wuga nɛɛdam naa bee yiga. Tua sɔ̄, Mark bee bura kɔ, ‘E na anua m kiisī lo etaāŋa ye loo sɔ̄ a naa gbī efɛɛloo a?’ Kerewo, nɛɛ kuūdɛɛ̄loo sɛkiut bee ye yere mɛm loo kɔ aa biewo. E na Mark bee doo a?

6. (a) Bu mɛ sīdee na Mark bee gbī esere efɛɛloo a? (b) Mark bee su zuurabahtɔ̄ a le bu Pya Kɔlɔsi 3:13, 14 yere bu dogo doodoo wa?

6 Sɔ̄ Mark bee sikɛ̄ ɛma ɛp aba ɛɛ, a bee muɛ̄ kɔ a ɛrɛ pio sɔ̄ a naa kumae loo kɛ̄, le kɔ a kɛɛrɛe kɔ a lee e ee pya dɔɔ̄na. A muɛ̄ nage kɔ a bɔloo kɔ a nyaana ye elap dogo. (Kɔl 3:8, 9, 12) A bee sikɛ̄ si loo lo wuga nɛɛdam bu kumalookɛ̄ sa ye bara kɔ a aaloo ye nɛ. Mark bee ɛmnage lɛta ma lo wuga nɛɛdam, ye kɔ nɛ kɔ a piīnu loo nu a sira le kɔ a gbīe kɔ ba a sikɛ̄ lu gbo. Mark bee ye dɔɔ̄ nage nu nɛ, sa kɛɛrɛ kɔ enia ye. Mɛ alu ekiɛ̄nu kɔ lo wuga nɛɛdam bee kiisī lo esi saŋ. Kerewo, Mark bee kiisī lo egbaɛ̄tɔ̄loo lok a kɔ a wereloo ye wuga sa ye aaloo nɛ. (Buū Pya Kɔlɔsi 3:13, 14.) Kere adoo pya dɔɔ̄na naa gbī enyɔɔnɛ i tɔɔ̄ bu efɛɛloo, kaāna wereloo pya kaka Nɛɛ Kraist eyerebah i nɛ kɔ i wee wa aaloo nɛ sa wa yere kara bee kɔ ba a nyaa.

Lo i yere saŋ bu ziī nɛɛ ale ziī nɛɛ piīnɛ i, i doo ɛrɛgeba nu i dap lo enyɔɔnɛ lo nɛɛ tɔɔ̄ bu efɛɛloo (Ɛp 7-8 barakpaɛ̄) *

7. (a) E na Jizɔs bee kɔ i doo a? (b) Amunu e’aga kɛ̄tɔɔ̄ na ziī wuga nɛɛwa bee kpesī a?

7 Jizɔs bee kɔ i kiisī lo ewee aara pya dɔɔ̄na dookɛ̄ i gbī kɔ ba a aara i doo. A kɔnage yere loo kɔ a naale aba pya a i wereloo na i wereloo a. (Luk 6:31-33) Lo ama naa wee aadee sira, mɛ lo a le ziī nɛɛ a le bu bɔŋanaloo aadee i piīnɛ sa naa yiga ekana i muɛ̄ ni ā? Nu a bee sira loo Lara lo. A bee kɔ: “Ziī wuga nɛɛwa bee mɛ piīnɛ, e mm suā nu anua. Lo ama bee mɛ taɛ̄ŋɛ, e si enɔānu naa bee mɛ kpenaloo.” Tua sɔ̄, Lara bee kɛɛrɛ kɔ: ‘Mm doo lɔgɔ piya nu a. E pya dɔɔ̄na nɛɛ a le bu bɔŋanaloo muɛ̄ nage kɔ kɛ̄ wuga nɛɛwa ama wee tɔɔ̄ dum doolo.’

8. E na Lara bee doo lo esere efɛɛloo a, e e na i dap nɔ aāloo ye edoba a?

8 Ɛrɛ nu Lara bee doo lo esere efɛɛloo. A bee yere kara nɛ Jɛhova sa biaɛfii lo ekɔ ue nɛ lo wuga nɛɛwa. Ba bee kwa lo taāŋa, aa ziī uuwa loo, sa sere efɛɛloo. Lara kɔ: “Bee bee kɔ dɛ̄dɛɛ̄ nu lele. Mɛ sɔ̄ esaa, lo wuga nɛɛwa bee doo nage aba nu a bee doo a. Loo mɛ bee ɔ.” Tua sɔ̄, Lara bee kɛɛrɛ kɔ aba nu edoo kɔ a ɛrɛe ɛɛbu na lo a le lo wuga nɛɛwa nyaa. Kerewo, sɔ̄ sɔ̄ gaa kiisī, Lara bee suā kɔ aba le nu a dabe doo na e’aara lo wuga bu wereloo sa ye “aaloo nɛ.” (Ɛfɛs 4:32–5:2) Lara bee nyɛŋiabu kɔ wereloo pya Nɛɛ Kraist “naa nwaaba ɛrɛ saŋ. Kpeg dɛ̄dɛɛ̄ nu, yira nɛ dɛ̄dɛɛ̄ nu, bɛābu bu dɛ̄dɛɛ̄ nu, toora dɛ̄dɛɛ̄ nu.” (1 Kɔr 13:5, 7) Lara bee sikɛ̄ ɛrɛ efɛɛloo beenyiɛ. Sɔ̄ esaa, lo wuga nɛɛwa le ɛɛ bee sikɛ̄ yiiloo ziī kaāna. Lo o nyɔɔnɛ pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa tɔɔ̄ bu efɛɛloo le bu wereloo, o suā leere kɔ “Bari wereloo le efɛɛloo gaa le yɔ [a] tɔɔ̄.”—2 Kɔr 13:11.

O AA ƐP SĪ NƐƐ

9. Dookɛ̄ kpa Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 10:34, 35 kɔ doo, e na anua ii le e’ɛp sī nɛɛ a?

9 Jɛhova naa wee ɛp sī nɛɛ. (Buū Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 10:34, 35.) Sɔ̄ ii ɛp sī nɛɛ, i tɔgɛ kɔ i lue ye miɔŋɔ. I gbaɛ̄tɔ̄loo lok a kɔ i wereloo nɛɛ le ii le doodoo ilii loo, sa i nyɔɔnɛ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa tɔɔ̄ bu efɛɛloo.—Rom 12:9, 10; Jem 2:8, 9.

10-11. Bu mɛ sīdee na ziī wuga nɛɛwa bee be eeba pɔrɔ ekɛɛrɛ a?

10 Naa waɛbah pio nɛɛ elu nɛɛ a naa ɛp sī nɛɛ. Bu edoba, naa kɛɛrɛ nu a bee sira loo wuga nɛɛwa a kura Ruth. Sɔ̄ a bee le zege, a bee nyɔɔnɛ nɛɛ a aa dɔɔ̄na edo ɛrɛ taāŋa. Lo ama bee ye ɛrɛ pah nyɔɔ doodoo wa? Ruth bee kɔ: “M bee baaloo dɛ̄dɛɛ̄ nu a le lo barasī. M bee kɛɛrɛ kɔ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a aa lo barasī lu aba etɛɛ̄nɛ, kere pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa.” Ruth bee be eeba pɔrɔ ekɛɛrɛ ama doodoo wa?

11 Ruth bee suā kɔ a bɔloo kɔ a ɔbɛe pɔrɔ ekɛɛrɛ ama. A bee buū nu akiiloo pya lo edo aābu Yearbook. A bee kɔ: “M bee sikɛ̄ piiga lo e’ɛrɛ le ekɛɛrɛ pima pya a aa lo edo. M bee bɔātɛ̄ emuɛ̄ kɔ pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa ba lu lo edo ɛrɛ mɛm loo taāŋabah Jɛhova. M bee muɛ̄ nage leere kɔ ba alaba nuūna pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa ba le tɛɛ̄ ɛŋɛnɛ nyɔuwe.” Kina kina, Ruth bee muɛ̄ kɔ a bɔloo kɔ a wereloo lo wuga nɛɛwa. Alɛ bee kɔ: “Ɛrɛgeba sɔ̄ m muɛ̄ pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa ba aa lo barasī, m bee piiga lo eyii wa loo. M bee wa nyɔɔnɛ kɔnia ue sa piiga lo esuā wa loo leere.” E na a bee sira aabu a? Ruth kɔ: “Sɔ̄ sɔ̄ gaa kiisī, m bee lɛa pɔrɔ ekɛɛrɛ ama bu.”

Lo i “wereloo pya wuga,” ii le e’ɛp sī nɛɛ (Ɛp 12-13 barakpaɛ̄) *

12. Amunu taāŋa na ziī wuga nɛɛwa a kura Sarah bee ɛrɛ a?

12 Pio nɛɛ dap lu pya nɛɛ a ɛp sī nɛɛ sɔ̄ ba naa suā. Bu edoba, Sarah bee kɛɛrɛ kɔ a naa gaa ɛp e sī nɛɛ nyɔnɛbee a naa wee biaɛe pya nɛɛ dɛɛa nyɔɔ barasī ba aa, kɛ̄ ba ɛrɛ kpugi doo, ale dɔtam a wa le bah bu bɔŋanaloo. Mɛ a bee kɔ: “M bee bɔātɛ̄ emuɛ̄ kɔ m lu nɛɛ a ɛp sī nɛɛ.” Bu mɛ sīdee? Sarah bee aa butɔ ba suā kpa kaāna sa a wee ye nia eyii gbo pya a suā kpa bee alɛ. Ɛrɛ sɔ̄ a bee kɔ nɛ ziī ye gbo kɔ: “M wee yii gbo pya na wuga bu yira ba suā kpa. E mm wee yii gbo pya a naa suā kpa.” Bu kaka, bee lu ebɛɛ̄ kɔ Sarah a nyaana ye elap dogo. Doodoo wa?

13. E na i dap nɔ aāloo kɛ̄ Sarah bee nyaana ye elap dogo doo a?

13 Ziī nɛɛ kuūdɛɛ̄loo sɛkiut bee yerebah nɛ Sarah kɔ a sikɛ̄ ɛma ɛp ye elap dogo ama. A bee kɔ: “A bee mɛ kaɛgɛ loo na esiatam, kɛ̄ m agara ebip bie enɔānu doo, le kɛ̄ m suā pya nu a le bu Baibol doo. Lɛɛ a baatɛ̄ kɔ kuma sɔ̄ i gaa nyim bu suānu, a lunage ebɛɛ̄ kɔ i nyimɛ elap dogo pya Nɛɛ Kraist a le doodoo, kumalookɛ̄, kuūnadɛɛ̄, le toesaɛ̄.” Sarah bee su pya zuurabahtɔ̄ nɛɛ kuūdɛɛ̄loo sɛkiut bee ye nɛ ama yere bu dogo. A bee kɔ: “M bee muɛ̄ kɔ nu a kuī eera na lu fɛgɛ sa tɔgɛ wereloo.” E nu a bee sira aabu na kɔ, a bee bɔātɛ̄ e’ɛp pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa bu kee sīdee. A bee sikɛ̄ baatɛ̄ kɔ: “M bee piiga lo esuā pya elap dogo a doo kɔ ba alu gbɛnɛ kɛ̄dɛɛ̄ Jɛhova.” E kiiloo ili ni a? Naa lee kɔ i kɛɛrɛ kɔ i lee e ee pya dɔɔ̄na nyɔɔbee i suā gbɛnɛ kpa. Lo i “wereloo pya wuga” kaāna, i ɔbɛ elap dogo ɛp sī nɛɛ.—1 Pit 2:17.

LU NƐƐ A PARA AARA SAANƐƐ

14. Dookɛ̄ Pya Hibru 13:16 kɔ doo, tɔɔ̄loo Jɛhova doodoo wa sɔ̄ i aara saanɛɛ pya dɔɔ̄na?

14 Jɛhova wereloo nɛɛ a para aara saanɛɛ. (Buū Pya Hibru 13:16.) A su aara saanɛɛ nua ziī gah loo ye taāŋabah, eetɔɔ̄ na sɔ̄ o yerebah nɛ pya a le bu ebɛɛ̄. (Jem 1:27; 2:14-17) Nyɔɔwo, Kpa Kaɛ yere i mɛm loo kɔ i “aara saanɛɛ.” (Rom 12:13) Sɔ̄ i para aara saanɛɛ, i tɔgɛ kɔ i kuūe dɛɛ̄ loo, ɛrɛ wereloo, sa para yii gbo. Bu Jɛhova ɛɛ kaāna sɔ̄ i dɔɔ̄ nu nɛ pya dɔɔ̄na kere alu nuede a tera a le lo akuī, nu e’ɔ̄ ale tɔɔ̄ wa kpaɛ̄. (1 Pit 4:8-10) Kerewo, ɛrɛ pio nu a dap doo kɔ a aga i bah e aara saanɛɛ.

“Sɔ̄ akii adumɛ, mm wee para aara saanɛɛ, mɛ m bee nyaa, e lo ama bee mɛ nɛ kaāna ɛɛbu” (Ɛp 16 barakpaɛ̄) *

15-16. (a) E na anua pio nɛɛ wee kɛɛrɛ kɔ ba naale edabe aara saanɛɛ a? (b) E na a bee yerebah nɛ Edit kɔ alu nɛɛ a para aara saanɛɛ a?

15 I dap aaloo e aara saanɛɛ nyɔɔbee i kɛtɔɔ̄. Naa kɛɛrɛ edoba wuga nɛɛwa ye dam e’ua a kura Edit. Lɛɛ a gae lu nɛɛ Ekeebee, a naa wee aadee yiiloo pya nɛɛ. Edit wee kɛɛrɛ kɔ pya dɔɔ̄na na a bɔloo kɔ ba a aara ye saanɛɛ a.

16 Sɔ̄ Edit elua nɛɛ Ekeebee, a bee nyaana kɛ̄ a kɛɛrɛ nu doo. A bee bɔātɛ̄ elu nɛɛ a para aara saanɛɛ. A bee kɔ: “Sɔ̄ a gaa bee lu ewu i aā Tɔ Nɔnu Buɛ̄-mɛnɛ, ziī nɛɛ kanɛɛ bee mɛ kɔ nɛ kɔ a ɛrɛ ziī dam le wa ba gaa le lu wee nyɔɔnɛ pya wube wu lo Tɔ Nɔnu Buɛ̄-mɛnɛ, e a bee mɛ bara lo a le m dapge wa sere na tɔ loo baɛ kaɛ. M bee nyɛŋiabu sīdee Jɛhova bee nɛ leelee wa ua dam alu Zarephath.” (1 Mɛnɛ 17:12-16) Edit bee yiga kɔ lo dam le wa a tɔɔ̄ ye tɔ. Bee luge enɛ ye leelee ni? A bee baatɛ̄ kɔ: “Naale aba baɛ kaɛ na ba bee mɛ tɔɔ̄ kpaɛ̄ a, mɛ baɛ enɔɔ̄. E i bee yiiloo ziī kaāna sɔ̄ ba bee mɛ le kpaɛ̄.” Edit e’ɛrɛ nage leelee tɛ̄maloo pya lele gbo a le bu bɔŋanaloo. Elua nɛɛ sɛmdee anyaawo, sa a wee aara pya wuga le ɛɛ gbaa si uwe zue ue kuma tɔ sa wa aara saanɛɛ. A bee kɔ: “Dɔɔ̄ nu doo kɔ bu mɛ a ɛɛ! Mɛ kaka ue na bee, m ɛrɛ gbɛnɛkpo leelee sɔ̄ m dɔɔ̄ nu.”—Hib 13:1, 2.

17. E na Luke le ye wa bee sikɛ̄ suā a?

17 I dap para aara saanɛɛ, mɛ i dapge nyimɛ kɛ̄ i aara saanɛɛ doo ni? Bu edoba, Luke le ye wa lu dam le wa a para aara saanɛɛ. Ba wee kue wa tɛ le wa ka, pya wa wuga, pya wa gbo, le nɛɛ kuūdɛɛ̄loo sɛkiut le ye wa nua wa tɔ. Kerewo, Luke bee kɔ, “I bee muɛ̄ kɔ i gaa kue aba pya nɛɛ a i tɔɔ̄ waɛloo kaāna.” Bu mɛ sīdee na Luke le ye wa bee nyimɛ kɛ̄ ba aara saanɛɛ doo ani?

18. Luke le ye wa bee nyimɛ wa sīdee aara saanɛɛ doodoo wa?

18 Luke le ye wa bee nyaana kɛ̄ ba kɛɛrɛ nu doo sɔ̄ ba buū pya ue Jizɔs a kɔ: “Lo a le bui wereloo pya a i wereloo, amunu ekpɛanu na bui ɛrɛ a?” (Mat 5:45-47) Ba bee suā kɔ alu ebɛɛ̄ kɔ ba a nɔ Jɛhova, nɛɛ a para dɔɔ̄nu nɛ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ. Nyɔɔwo, ba bee biaɛfii lo ekue pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa ba sii kue lɔgɔ sɔ̄ nua wa tɔ. Luke bee kɔ: “Dua sɔ̄ a le doo wo ama wee kpeloo dɛ̄dɛɛ̄ ii. E a doo nage kɔ i tɔɔ̄ waɛloo ziī sa tɔɔ̄nage waɛloo Jɛhova.”

19. Bu mɛ sīdee na i tɔgɛ kɔ i lu pya a gaa nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs a, e e na o biaɛfii lo edoo a?

19 I enɔā kɛ̄ ɛrɛ kaāna wereloo kumaloo pya i wuga edap i yerebah nɛ kɔ i lu pya a sere efɛɛloo, pya a naa ɛp sī nɛɛ, le pya a para aara saanɛɛ doo. I ɛrɛ ebe eeba pɔrɔ ekɛɛrɛ sa wereloo pya i wuga aābu dɛ̄dɛɛ̄ i beenyiɛ. Lo i doo wo, i tɔgɛ kɔ i lu kaāna pya a gaa nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs.—Jɔn 13:17, 35.

YƆƆ 88 Tɔgɛ Mɛ Oloo Dee

^ bar. 5 Jizɔs bee kɔ elu esuāloo pya kaka Nɛɛ Kraist tɛ̄maloo wereloo ba ɛrɛ loo ɛnia aba. Wereloo i ɛrɛ kumaloo pya i wuga zū i kɔ i lu pya a sere efɛɛloo, pya a naa ɛp sī nɛɛ, le pya a para aara saanɛɛ. Lo ama naa wee aadee waɛ. Bu ekobee ue ama i gaa le nɔ pio sīdee i dap kiisī lo ewereloo pya i wuga aā taɛ bu i beenyiɛ.

^ bar. 5 Elua enyaana pio bee a le bu ekobee ue ama.

^ bar. 57 UE A BAATƐ̄: Ziī wuga nɛɛwa gaa gbī esere efɛɛloo. A naa kiisī tua sɔ̄, mɛ a bee piiga lo egbī kɛ̄ edoodoo sere efɛɛloo. Ye epiaga bee dɔbiī sa a bee dap sere efɛɛloo.

^ bar. 59 UE A BAATƐ̄: Tɔɔ̄loo ziī wuga nɛɛdam a e’ana kɔ alu ekpoorae ye bie bu bɔŋanaloo.

^ bar. 61 UE A BAATƐ̄: Wuga nɛɛwa a naa wee para aara saanɛɛ tua sɔ̄ bee nyaana ye ekɛɛrɛ, sa lo nyaa ama bee doo kɔ a sikɛ̄ ɛrɛ ɛɛbu.