Skip to content

Skip to table of contents

NU A BEE SIRA

M Bee Aaloo Kɔ Jɛhova A Baɛloo Na Dum

M Bee Aaloo Kɔ Jɛhova A Baɛloo Na Dum

SƆ̄ M bee le 16 zua, m bee biaɛfii nu m doo, lo a le tam m si sa a nɛ mɛ ɛɛbu. Mɛ Jɛhova bee mɛ kue kɔ m si dɔɔ̄na tam, e a bee le doodoo bee a gaa mɛ kɔ nɛ kɔ: “M gaa le zuura a bah tɔ̄ sa a tɔgɛ nu bu dee o kii.” (Yɔɔ 32:8) A’aaloo kɔ Jɛhova a baɛ mɛ loo bee doo kɔ m dap su na dum ye siātam nɛ sa m bee ɛrɛ gbɛnɛ-edo leelee, gbaāloo susu 52 zua ye siātam nɛ bie Africa.

A’AA BLACK COUNTRY SA KII BUƐ̄ LE BEENYIƐ A LE AFRICA

M bee mɛā bu zua 1935 li Darlaston, ziī kɛ̄ a le England a kura Black Country. Nu anua ba su lo kɛ̄ kue Black Country na nyɔɔbee biira sɔɔ̄miā a aa pya gbɛnɛ gbɛnɛ betam a le lo barasī wee mma lo kɛ̄ kaāna. Sɔ̄ m ebee lu yira nia zua, na tɛ le na ka bee bɔātɛ̄ enyɔɔnɛ Pya Ekeebee Jɛhova nɔ Baibol. E sɔ̄ m ebee lu yira 14 zua, m bee muɛ nu a tɔgɛ kɔ alu kaka sīdee taāŋabah, nyɔɔwo m bee liamaā bu zua 1952 sɔ̄ m elua 16 zua.

Aba bu lo zua, m bee bɔātɛ̄ enɔ tam bie ziī gbɛnɛ betam ba wee kwa pya nu esu kwaā fah le keekee kɛ̄ a legara loo fah. Bee lu ekpɔā mɛ lokwa m lu gbɛnɛ nɛɛ bu lo betam, e tam ama bee mɛ nia kaāna.

Bee lu ebɛɛ̄ kɔ m biaɛfii nu a kuī eera sɔ̄ ziī nɛɛ kuūdɛɛ̄loo sɛkiut bee mɛ kɔ nɛ kɔ m wee aabaloo enɔānu baɛ deelookaɛ bie bɔŋanaloo m wee le li Willenhall. Mm bee suā taɛ nu edoo nyɔɔbee m wee si enɔānu baɛ ka bɔŋanaloo. Taɛyɛɛ kaɛ, m wee si enɔānu bie bɔŋanaloo a le waɛ kpaɛ̄ kɛ̄ m wee si tam li Bromsgrove, lo a luge 32 kilometers (20 mi) aā kɛ̄ m wee tɔɔ̄. E sɔ̄ elua takaɛ, m wee kii be kpaɛ̄ na tɛ le na ka, e lo sɔ̄ na m wee si enɔānu bie bɔŋanaloo li Willenhall a.

Nyɔɔbee m bee gbī eyerekpotɛ̄ bɔŋanaloo Jɛhova a, m bee yiga lo edoo nu lo nɛɛ kuūdɛɛ̄loo sɛkiut bee kɔ m doo, kereadoo a kura kɔ m aaloo na tam m gaa bee si lo a bee mɛ nia kaāna. M sii ɛrɛ ekiɛ̄nu loo biaɛfii m bee doo sɔ̄ m bee aaloo kɔ Jɛhova a lere mɛ deebah, e lo ama edora kɔ m tɔɔ̄dum a ɛrɛ kaāna nu a kura.

Sɔ̄ m bee le aa si bɔŋanaloo li Bromsgrove, m bee muɛ ziī gbɛnɛ ekpedɛɛ̄ wuga nɛɛwa a kura Anne, lo a bee su taāŋabah Jɛhova nua tuatua bu ye dum. I bee iya ziī bu zua 1957, e i bee gbaa ɛrɛ ɛɛbu lo esitam sɛmdee dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄, lɛɛ i yii bu esiatam sɛmdee bu keebee sīdee, tam kuūdɛɛ̄loo sɛkiut, le si tam Bɛtɛl. Anne edora kɔ m ɛrɛ kaāna ɛɛbu bu dum.

Bu zua 1966, bu i bee ɛɛ lo esi eree 42 tɔkpa Gilɛd. Ba bee i yere ture Malawi, lo ba wee kure buɛ̄ le beenyiɛ a le Africa nyɔɔbee pya a le lo edo wee lu fɛgɛ sa su baɛbah suā pya nɛɛ. Kerewo, ii bee suā kɔ ba naale esu baɛbah i suā mmɛ kɛ̄.

SISI TAM BIE MALAWI BU PYA SƆ̄ A AGA

Kaiser Jeep i wee su siā kia sɔ̄ i bee le bu tam kuūdɛɛ̄loo sɛkiut bie Malawi

I bee ina Malawi nyɔɔ 1 biradee bu Baɛ Enɔɔ̄, bu zua 1967. Sɔ̄ i esua nu alu ziī enɔɔ̄ nɔā lo muɛ̄ ue sah, i bee bɔātɛ̄ tam kuūdɛɛ̄loo district. I wee ɔp i fah a kura Kaiser Jeep lo pio nɛɛ wee kɛɛrɛ kɔ a dap lu e’ɔp tɛ̄ma ɛrɛgeba kɛ̄, kere alu bu gbɛnɛ maā. Kerewo, aba maā a kiikɛ̄ na i wee dap ɔp tɛ̄mabu a. Pio sɔ̄, i wee tɔɔ̄ bu tɔ esaā alu esu eba tarpaulin yere kɛɛ̄ kaɛ a le nyɔɔ lo tɔ lokwa maā naa kue yii tɔ sɔ̄ boo dɔɔ. A bee lu e’aga sīdee ebɔātɛ̄ i tam zue ue dɔɔ̄na edo, kerewo a bee i nia!

Bu Nia Enɔɔ̄ bu lo zua, m bee muɛ nu a tɔgɛ kɔ pya bɛbɛɛ esaa enɛ i taāŋa bie lo edo. M bee dā ue nɛɛ aa bɛɛ Malawi a kura Dr. Hastings Banda bee kɔ bu radio. A bee kɔ Pya Ekeebee Jɛhova naa kpɛ tax le kɔ ba aa nɛ taāŋa pya aa bɛɛ. Bu kaka, pya ue ama bee le esah dɛrɛ ue. I bee suā kɔ nu aa nua taāŋa ama na nyɔɔbee i tɔɔ̄ kee, eetɔɔ̄ na sɔ̄ ii yiga eyii bu lɔgɔ pati ale yaɛ wa kpa.

Bu Ɛrɛnia Enɔɔ̄, i bee buū bu niuzspaper kɔ nɛɛ aa bɛɛ lo barasī dɛrɛ ue pya wuga kɔ ba gaa tɛrɛgi taāŋa. A bee kɔ bie ziī zɔ̄zɔ̄ŋia kɔ ebiaraefii lo enwaabah ɔbɛ sa kpaɛ̄ tam Pya Ekeebee Jɛhova bu wa edo. Bee lu ekpaɛ̄ i tam ama nyɔɔ 20 biradee bu Lop Enɔɔ̄ bu zua 1967. Nwīgbagbara sɔ̄ aā lo sɔ̄, pya polis le pya a wee dasī ɛp nɛɛ lɛɛ nɛɛ gae yii ziī edo bee lu wee kpaɛ̄ i tɔ-naatam sa kpo pya a wee zue ue aā ziī edo yii ziī lo ba bee le bu wa edo ture.

Sɔ̄ a bee lu e’aa i sa i kpo lɛɛ Malawi bu zua 1967 gbaāloo Jack le Linda Johansson pya le ii aa bee gbaa siniātam

Sɔ̄ i etɔ̄na kpɔgɔrɔ loo taa biradee, bee lu esu i kuma ziī edo a kura Mauritius, lo a le kɛɛ̄ bɛbɛɛ pya Britain. Kerewo, pya bɛbɛɛ Mauritius naa bee yiga kɔ i tɔɔ̄ wa edo doodoo pya zue ue aā ziī edo yii ziī. Nyɔɔwo, a bee lu eyere i ture Rhodesia (alu ekue Zimbabwe anyaawo). Sɔ̄ i ina lo kɛ̄, i bee zɔ̄ŋia ziī gbara a agabah, lo a wee dasī ɛp nɛɛ lɛɛ nɛɛ gae yii ziī edo, mɛ a naa bee yiga kɔ i yii, a bee kɔ: “Elua ekpo i lɛɛ Malawi. Ba naa yiga kɔ bui tɔɔ̄ Mauritius, e nyaawo bui elua akɛāma nyɔnɛbee bui muɛ kɔ kɛāma elee i loo.” Anne bee bɔātɛ̄ eto. A bee bee kɔ lɔgɔ nɛɛ naa gbī emɔma i dɛɛ̄! Taɛ lo sɔ̄, nu a bee mɛ yii nyiɛ na lo e’obia kii be li England. Bu kpɛdumɛ, pya a wee lɛɛbaloo kɔ nɛɛ a yii ziī edo bee i aaloo kɔ i tɔɔ̄ lo uunɛ sa i kɔ nɛ kɔ i ɛrɛ e’obia lu wa beekɛ̄ ye nyɔɔ’ee. Loo i bee ɔ gbɛnɛ, mɛ i bee aaloo dɛ̄dɛɛ̄ nu bie bah Jɛhova. Sɔ̄ elua sɔɔ̄pie ye nyɔɔ’ee, nu ii bee ɛmadɛɛ̄ bee sira, lo a le kɔ i dap tɔɔ̄ doodoo saanɛɛ bie Zimbabwe. Mm le edap ibere kɛ̄ bu mɛ bee ɛɛ doo lo dee, m bee muɛ kaāna kɔ Jɛhova le i loo.

AĀ ESIATAM—YIYIRA ZIMBABWE KUŪDƐƐ̄LOO PYA BƆŊANALOO A LE MALAWI

Anne le mm bie Bɛtɛl li Zimbabwe bu zua 1968

Bie tɔ-naatam li Zimbabwe, bee lu ekɔ m si tam bie Service Department, lo ekuūdɛɛ̄loo esiatam li Malawi le Mozambique. A gaa bee lu etɛ̄ŋaloo pya wuga a le Malawi kaāna. Doodoo ziī gah loo na tam, m wee tap ɛrɛgeba kpɛa pya kuūdɛɛ̄loo sɛkiut a le Malawi yere nua. Ziī loo uunɛ sɔ̄ m gaa bee si tam nyɔɔ kpɛa ama, m bee to nyɔɔ kɛ̄ a gaa bee lu esi bag loo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa doo. * Kerewo, wa tɔɔ̄ agara, wa yira le wa egerebu bee mɛ yere mɛm loo kaāna.—2 Kɔr 6:4, 5.

I bee doo kuma kɛ̄ i dap doo lo edoo kɔ pya wuga a bee siga Malawi le pya lo a bee teera kii Mozambique a ɛrɛ nuede bu edɔɔ̄. Pya eku tam tap ue bu muɛ̄ ue Chichewa, lo alu muɛ̄ ue gbɛnɛ-edo nɛɛ wee kɔ bie barasī Malawi bee aa kɛ̄ ba wee tɔɔ̄ sa kii Zimbabwe, kɛ̄ ba bee tɔɔ̄ nyɔɔ kere uwe ziī wuga nɛɛdam bie lo kɛ̄. Lo wuga bee wu tɔ ba etɔɔ̄ bu wa nɛ gbaāloo tɔ ba etɔɔ̄ si wa tam tap ue. Ba bee tɔɔ̄ lo kɛ̄ si wa tam lo etap pya kpa a dɛɛa nyɔɔ Baibol, lo alu tam a kuī.

I bee nɔɔ kɔ pya kuūdɛɛ̄loo sɛkiut a le Malawi a wee si kɔnvɛnsɔn bu muɛ̄ ue Chichewa dɛ̄dɛɛ̄ zua bie Zimbabwe. Sɔ̄ ba e’ina lo kɛ̄, a wee lu enɛ wa pya kpa a wee lu enɛ ekɔaue aābu. Sɔ̄ ba e’obia ina Malawi, ba wee nɛ pya ekɔaue eyere mɛm loo pya wuga a le bu keekee bɔŋanaloo lo kɛ̄, e ba wee nɛ pya lo ekɔaue aābu kpa a wee lu enɛ ekɔaue aābu, lo ba bee wa nɛ a. Ziī sɔ̄ ba bee inaloo pya wuga a le Zimbabwe, i bee nɔɔ kɔ pya kuūdɛɛ̄loo sɛkiut ama a si Kingdom Ministry School lokwa a dap lu eyere wa mɛm loo.

Sɔ̄ m gaa bee nɛ ekɔaue bu muɛ̄ ue Chichewa bie kɔnvɛnsɔn pya Chichewa/Shona li Zimbabwe

Bu Baɛ Enɔɔ̄ bu zua 1975, m bee si wee muɛ pya wuga a aa Malawi lo ba le kɛ̄ pya a le uwe tee wee tɔɔ̄ li Mozambique. Pya wuga ama gaa bee nyɔɔnɛ aā leredeebah bɔŋanaloo nɛ, gbaāloo nɔɔnɔɔnu akiiloo ɛ’ɛrɛ eku pya kanɛɛ bu bɔŋanaloo. Pya kanɛɛ alu etubobaloo aā ama ebee nɔɔ gbɛnɛ-edo nu elu edoo bu bɔŋanaloo gbaāloo nɛnɛ ekɔaue taɛkɛ̄, gbaa kɔ ue nyɔɔ nu a le nɛ dee a aabu Baibol ziī ziī biradee, le The Watchtower, gbaāloo pya i asɛmbli. Ba bee kwa kɛ̄ pya a le uwe tee wee tɔɔ̄ ama lo edoo kɔ a bee kɛ̄ a wee lu etɔɔ̄ si kɔnvɛnsɔn, sa yere tɔtam kwakɛ̄, pya edɔɔ̄ nuede, le pya baɛloo. Pya wuga ba bɔ ture nyiɛ loo ama edora gbɛnɛ-edo nu tɛ̄maloo yerebah Jɛhova, e lo ama yere mɛ mɛm loo kaāna.

Bu pya zua 1970, tɔ-naatam a le Zambia bee bɔātɛ̄ ekuūdɛɛ̄loo esiatam li barasī Malawi. Kerewo, m bee lege aa kɛɛrɛ nu akiiloo pya wuga a le Malawi sa wa yere kara bee, e kɛ̄ pya dɔɔ̄na bee doonage lo. Gbɛnɛ-edo sɔ̄, doodoo nɛɛ a le yɛɛ Kɔmitii A Kuūdɛɛ̄loo Tɔ-naatam li Zimbabwe, m wee nyɔɔnɛ pio pya wuga a aa i beekɛ̄ bu yube nyɔuwe gbaāloo pya wuga a nyim tura ba aa Malawi, South Africa, le Zambia gbaa zɔ̄ŋia. Ziī ziī sɔ̄ i wee gbaa zɔŋia ama, i wee kɔ ue nyɔɔ ebip a kɔ: “Ena i dap doo nɛ pya wuga a le Malawi a?”

Sɔ̄ sɔ̄ gaa kiisī, lo tɛ̄ŋaloo bee kiikɛ̄. Pya wuga a bee teera aa Malawi a, bee bɔātɛ̄ e’obia kii be kinakina, e kɛ̄ a gaa bee lu etɛ̄ŋaloo pya lo wuga a bee bia Malawi a doo naa bee aganabah. Pya barasī a le waɛloo Malawi bee lɛɛbaloo pya nɛɛ Jɛhova kɔ ba a sikɛ̄ zue ue sa gbaa bɔŋana, e ba bee sikɛ̄ ɛrɛ wa loo. Pya Mozambique bee doonage wo bu zua 1991. Mɛ i bee bura kɔ, ‘Mɛ sɔ̄ na Pya Ekeebee Jɛhova a le Malawi elu puɛ bu mmɛɛ sīdee a?’

SISIKƐ̄ OBIA KII MALAWI

Sɔ̄ sɔ̄ gaa kiisī, kɛ̄tɔɔ̄ pya bɛbɛɛ a le Malawi bee nyaa, e bu zua 1993 pya bɛbɛɛ bee lɛɛ lok loo Pya Ekeebee Jɛhova. Sɔ̄ sɔ̄ aa kiisī, a ɛrɛ ziī dee m gaa bee kɔ nɛ ziī wuga nɛɛdam a wee zue ue aā ziī edo yii ziī sa a bee bip kɔ, “O lege aa obia kii Malawi ni?” M ebee lu 59 zua lo sɔ̄, nyɔɔwo m bee ye agara nɛ kɔ, “Eeye, m e’ana gbɛnɛ!” Kerewo, taɛ lo dee, i bee ɛrɛ yereue aābah Eku A Baɛbee kɔ i obia kii.

I esiatam bie Zimbabwe bee i nia kaāna, nyɔɔwo lo ama bee le gbɛnɛ biaɛfii a aga. I ebee tɔɔ̄ lo kɛ̄ bu nyɔɔnyɔɔ sɔ̄ sa i e’ɛrɛ lele gbo. Kerewo, Eku A Baɛbee bee kɔ i dap tɔɔ̄ bia Zimbabwe lo ii gbī e’obia kii Malawi lo. Nyɔɔwo, ebee dap waɛ kɔ i biaɛfii lo etɔɔ̄ Zimbabwe. Mɛ m bee nyɛŋiabu kɛ̄ Abraham le Sera bee gbaɛ̄tɔ̄loo Jɛhova sa aa wa le kɛ̄tɔɔ̄ doo sɔ̄ ba ebee ana dookɛ̄ Jɛhova bee wa kɔ nɛ doo.—Jɛn 12:1-5.

I bee biaɛfii lo enyɔɔnɛ tɔgɛ dee a aabah bɔŋanaloo Jɛhova sa obia kii Malawi nyɔɔ 1 biradee bu Baɛ Enɔɔ̄ bu zua 1995, sɔ̄ 28 zua etɛ̄na aā sɔ̄ i bee aa Malawi. Bee lu enɔɔ Kɔmittii A Kuūdɛɛ̄loo Tɔ-naatam lo mda le dɔɔ̄na baɛ wuga nɛɛdam bee le yɛɛ, e i bee gbaa si tam lo esikɛ̄ nɔɔ kɛ̄ esiatam Pya Ekeebee Jɛhova ekiā doo.

JƐHOVA BEE DOO KƆ A NYIM YIILOO

Naa ɛp kɛ̄ a i ɛɛrɛbu doo lo emuɛ kɛ̄ Jɛhova doo kɔ lo tam a nyim yiiloo doo a! Buā pya zue ue bee nwaabah yiiloo aāloo 30,000 bu zua 1993 sa eeloo 42,000 bu zua 1998. * Eku A Baɛbee bee nɔɔ kɔ alu ewu aā tɔ-naatam lokwa a dap lu ekuūdɛɛ̄loo ebɛɛ̄ buā pya nɛɛ a nyim yiiloo ama. I bee yaɛ 12-hectare (30-ac) kɛnɛkɛ̄ li Lilongwe, e a bee lu etubo mɛ baloo kɔ m le yɛɛ kɔmittii ele bee lo tam wu be.

Wuga Guy Pierce a le yɛɛ Eku A Baɛbee na a bee nɛ ekɔaue sɔ̄ a bee lu esu lo tɔ yere kɛ̄bah Jɛhova bu O’oo Enɔɔ̄ bu zua 2001 a. Nu a eeloo o’oo boo Pya Ekeebee bee si lo doonu, lo gbɛnɛkpo aba ebee liamaā bu nu a eeloo 40 zua. Pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa ba bɔ ture nyiɛ loo ama etɛ̄na bu gbɛnɛ e’agabah tɛ̄ŋaloo bu gbɛnɛ-edo zua. Ba bee lu kporo, kerewo, ba bee ɛrɛ yira sa agaloo bu edɔɔ̄. Nyaawo, bu wa ɛɛ lo esi Bɛtɛl a bee lu ewu aā sa ɛp kɛ̄ a le doo. Dɛ̄dɛɛ̄ kɛ̄ ba ina bie Bɛtɛl, ba bee uɛ yɔɔ Buɛ̄-mɛnɛ bu sīdee pya Africa wee uɛ yɔɔ, lo a bee doo kɔ lo doonu a kpe mɛ loo ee ɛrɛgeba doonu m ebee si. A bee tɔgɛ kaāna kɔ Jɛhova wee nɛ leelee pya a egerebu sa bɔloo ture nyiɛ loo sɔ̄ ba le kɛ̄bah doā-ɛp.

Sɔ̄ elua ewu lo tɔ-naatam sah, bu mɛ bee ɛɛ kaāna sɔ̄ a bee lu enɛ mɛ ziī aā esiatam kɔ m wee si kɛ̄ aa lu esu Tɔ Nɔnu Buɛ̄-mɛnɛ yere kɛ̄bah Jɛhova. Pya bɔŋanaloo a le Malawi gaa bee ɛrɛ biī aāloo nɔɔnɔɔnu lo ewu Tɔ Nɔnu Buɛ̄-mɛnɛ nɛ pya a le barasī ba naa aadee ɛrɛ kpugi. Lɛɛ a gae lu lo sɔ̄, pio bɔŋanaloo wee ɛrɛ wa enɔānu bie pya tɔ alu esu eba-ebate a aaloo te a kura eucalyptus kwaā. Ba wee su ebie loā bui sa tɛrɛ nyɔɔ tɔ, lɛɛ ba ɛŋɛtɛ̄ nyɔɔ nyɔɔnyɔɔ kpari. Pya wuga nɛɛdam bee si e’aga tam lo esu miīmiī esaā dɛma dɛm sa su wua lele tɔ etɔɔ̄ si enɔānu. Kerewo, kpari bee wa nia ee kasi nyɔɔbee ba wee ɛrɛ kɛ̄ e’ɛŋɛtɛ̄ lo dɔɔ̄na nɛɛ lu lo!

Bu mɛ wee ɛɛ kaāna sɔ̄ m muɛ kɛ̄ Jɛhova yerebah nɛ pya nɛɛ kɔ ba a nyim kiisī bu edɔɔ̄ doo. Pya zege wuga nɛɛdam a le Africa wee mɛ nia kaāna nyɔnɛbee ba nwaabah nɔ gbɛnɛ-edo nu aāloo tɔgɛdee alu enɛ wa bu bɔŋanaloo Jɛhova, le kɔ ba nwaabah para pya nu alu enɔɛ̄ wa. Ba piiga lo esi pya tam a le Bɛtɛl le bu bɔŋanaloo. Pya aā nɛɛ alu etubobaloo nua pya kuūdɛɛ̄loo sɛkiut ama, lo gbɛnɛ-edo aba ebee ii wa, bee yerenage mɛm loo pya wuga a le bu ziī ziī pya lo bɔŋanaloo. Pya dam le wa ama bee biaɛfii lo esitam nɛ Jɛhova bu mmɛɛ sīdee tɛ̄maloo elɛɛbaloo e’ɛrɛ nwiī kaɛlɛɛ kɔ pio sɔ̄ pya wa nɛɛ le pya dɔɔ̄na gaa bee wa zū kɔ ba a ɛrɛ nwiī.

PYA BIAƐFII M BEE DOO NIA MƐ

Anne le mm bie Bɛtɛl li Britain

Sɔ̄ m etɔ̄na Africa loo 52 zua, loo mɛ bee bɔātɛ̄ edumɛ. Eku A Baɛbee bee tubobaloo pya a le yɛɛ Kɔmittii a Kuūdɛɛ̄loo Tɔ-naatam lo eyere i ture Britain. Naa bee i aadee nia kɔ i bee aa kɛ̄ loo i ebee sukɛ̄ ama, mɛ pya wuga a le Bɛtɛl li Britain gaa i kuūdɛɛ̄loo kaāna eetɔɔ̄ na sɔ̄ i e’ana ama.

M muɛ kɔ biaɛfii lo elɛɛbaloo kɔ Jɛhova a baɛloo na dum na biaɛfii a lee eera m bee doo a. Lo m bee dɛɛa nyɔɔ na loo, mm suā kɛ̄ m bee le doo. Jɛhova suā nu a mɛ bɛɛ̄ lokwa m dap ‘lere na pah ekaɛtɔ.’ (Kam 3:5, 6) Doodoo nɛɛ a le zege, bu mɛ bee ɛɛ lo esuā nu akiiloo si tam gbɛnɛ betam. Kerewo, bɔŋanaloo Jɛhova enɛa mɛ tam a mɛ nɛ kaāna ɛɛbu. Kii kɛ̄ mda le, si tam nɛ Jɛhova doo kɔ na dum a ɛrɛ nu a kura sa kiinagesī lo e’ɛrɛ kaāna nu a kura!

^ Eloh akiiloo esiatam zue ue li Malawi lu e’ɛm bu Yearbook of Jehovah’s Witnesses bu zua 1999, pp. 148-223.

^ Nu a eeloo 100,000 pya zue ue le Malawi anyaawo.