Skip to content

Skip to table of contents

30 EKOBEE UE ENƆ

Ziī Mɔmanudɛɛ̄ A Dee Kere Lo A A Ɛrɛ Pah Nyɔɔ

Ziī Mɔmanudɛɛ̄ A Dee Kere Lo A A Ɛrɛ Pah Nyɔɔ

“M gaa le sere baaloo yɛɛ olo le wa a.”—JƐN 3:15.

YƆƆ 15 Leera Jizɔs!

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1. Ena Jɛhova bee doo aba sɔ̄ Adam le Iv bee si pɔrɔ sah a? (Jɛnɛsis 3:15)

 ABA sɔ̄ Adam le Iv bee si pɔrɔ sah, Jɛhova bee doo kɔ pya wa manamana a ɛrɛ bɛābu tɛ̄maloo ziī mɔmanudɛɛ̄ alu keebee. Lu ekɔ lo ue bu kpa Jɛnɛsis 3:15.—Buū.

2. Ena anua mɔmanudɛɛ̄ ama lu keebee a?

2 Lo mɔmanudɛɛ̄ le bu tua kpa a le bu Baibol. Kerewo, dɛ̄dɛɛ̄ pya dɔɔ̄na kpa a le bu Baibol kɔnage nu akiiloo lo mɔmanudɛɛ̄ bu ziī sīdee ale lo dɔɔ̄na. Dookɛ̄ gum wee aa epɛɛ-epɛɛ kpa biiloo ziī nua ziī ekpo kpa doo, kɛ̄ ue a le bu kpa Jɛnɛsis 3:15 aanage dɛ̄dɛɛ̄ ue a le pya dɔɔ̄na dɔ Baibol biiloo ziī sa doo kɔ ba alu aba etɛɛ̄nɛ doolo. E ba gbaa kɔ aba ue lo a le kɔ Bari eyere ziī Nɛɛ Kpɔā lo egbeesī Pɔrɔ-edɔɔ̄ le dɛ̄dɛɛ̄ pya a ye le loo. * Mɛ dua leelee pya a wereloo Jɛhova e‘ɛrɛ sɛh!

3. Ena i kɔ ue nyɔɔ bu ekobee ue ama a?

3 Bu ekobee ue ama, i gaa le kɔ ue nyɔɔ pya ebip akiiloo mɔmanudɛɛ̄ a le bu kpa Jɛnɛsis 3:15. Pya lo ebip na: Ba mɛɛ na alu ekɔ nu kumaloo bu lo mɔmanudɛɛ̄ a? Mɛ sīdee na lo mɔmanudɛɛ̄ dooa gbɔ̄mɛɛ a? E bu mɛ sīdee na i ɛrɛ biī aāloo a?

BA MƐƐ NA ALU EKƆ NU KUMALOO BU LO MƆMANUDƐƐ̄ A?

4. Mɛɛ na lo “yɔɔ a,” e i tɛɛ̄ doodoo wa suā?

4 Pya alu ekɔ nu kumaloo bu kpa Jɛnɛsis 3:14, 15 na “yɔɔ a,” “eyuu” yɔɔ a, “wa a,” le “eyuu” lo wa. Baibol yerebah i nɛ kɔ i suāloo ziī ziī aba. * I naa bɔātɛ̄ aāloo lo yɔɔ. Kasī yɔɔ naale ebee dap dābeeloo pya nu Jɛhova bee kɔ bie bu gɔh Idɛn. Nyɔɔwo, yɔɔ Jɛhova esu biaɛ nua nyɔɔ ama ɛrɛge elu yɔɔ a tɔɔ̄dɔ nɛɛ a suā nu sa dap dābeeloo nu nɛɛ kɔ. Taɛ mɛɛ na lo yɔɔ tɔɔ̄dɔ a? Kpa Mumuuna 12:9 doo kɔ i suāloo taɛ lo nɛɛ. Lo dɔ kɔ “lo nama yɔɔ” na Setan lo a le Pɔrɔ-edɔɔ̄. Mɛ ba mɛɛ na alu eyuu lo yɔɔ a?

LO YƆƆ

SSetan, lo a le Pɔrɔ-edɔɔ̄ alu ekɔ ue kumaloo bu kpa Mumuuna 12:9 kɔ alɛ na “lo nama yɔɔ a” (Ɛp 4 barakpaɛ̄)

5. Ba mɛɛ na a nuūna eyuu lo yɔɔ a?

5 Sɔ̄ Baibol su bee ue a kura eyuu kɔā ue bu sīdee a tɔɔ̄dɔ nu, nu a gaa kɔ nu akiiloo na pya nɛɛ a kɛɛrɛ nu sa doo dogo bee ziī nɛɛ alu esu kure wa tɛ. Nyɔɔwo, pya a nuūna eyuu lo yɔɔ na pya ɛnjɛl lo ba naa bɔ ture nyiɛ loo gbaānageloo pya miɔŋɔ nɛɛ lo ba bee Setan bu egbanasī Jɛhova Bari sa be pya Ye nɛɛ. Aba na pya ɛnjɛl lo ba bee aa wa dɔ li bunyɔɔ bu dee Nɔa, gbaāloo miɔŋɔ nɛɛ a erabee lo ba doo dogo bee wa tɛ, lo a le Pɔrɔ-edɔɔ̄.—Jɛn 6:1, 2; Jɔn 8:44; 1 Jɔn 5:19; Jud 6.

EYUU LO YƆƆ

Pya dɛmnu bu edɔɔ̄ a bee piya, gbaāloo pya miɔŋɔ nɛɛ ba gbanasī Jɛhova Bari sa be pya Ye nɛɛ (Ɛp 5 barakpaɛ̄)

6. Ena anua lo wa naale edap lu Iv a?

6 Nyaawo, doraa i gbītɛ̄ nɛɛ lo wa tɔɔ̄dɔ. A naale edap lu Iv. Ena anua a? Naa ɛp ziī nu anua ama. Lo mɔmanudɛɛ̄ bee kɔ eyuu lo wa e “bii” ekobee yɔɔ a. Dookɛ̄ i enɔā doo, lo yɔɔ lu ziī pɔrɔ ɛnjɛl lo a le Setan, e lɔgɔ nɛɛ a naa mmana alu manamana Iv naale edap bii ekobee Setan kuma kɛ̄. Nyɔɔwo, elu egbeesī Setan doodoo wa ni?

7. Dookɛ̄ ue a le bu kpa Mumuuna 12:1, 2, 5, le 10 tɔgɛ doo, mɛɛ na alu lo wa alu ekɔ ue kumaloo bu kpa Jɛnɛsis 3:15 a?

7 Kpɛdumɛ kpa a le bu Baibol doo kɔ i suāloo wa alu ekɔ nu kumaloo bu kpa Jɛnɛsis 3:15. (Buū Mumuuna 12:1, 2, 5, 10.) Wa ama lu wa a tɔɔ̄dɔ nu! Alu ekɔ nu kumaloo lo wa kɔ enɔɔ̄ le ye kɛɛ̄ ekaɛtɔ, e pɛgɛrɛ mɛnɛ a ɛrɛ 12 ka zina le nyɔɔ ye ekobee. A maɛ̄ ziī nwiī alu keebee, lo nwiī na Buɛ̄-mɛnɛ Bari. Lo Buɛ̄-mɛnɛ le bunyɔɔ, nyɔɔwo a ɛrɛ elu kɔ lo wa elenage bunyɔɔ. Lo wa tɔɔ̄dɔ bɔŋanaloo Jɛhova a le bunyɔɔ, e pya a nuūna lo bɔŋanaloo na pya ɛnjɛl a bɔ ture nyiɛ loo.—Gal 4:26.

LO WA

Bɔŋanaloo Jɛhova a le bunyɔɔ lo pya a nuūna na pya ɛnjɛl a bɔ ture nyiɛ loo (Ɛp 7 barakpaɛ̄)

8. Mɛɛ na alu tua eyuu lo wa a, e mɛ sɔ̄ na a bee lu lo tua eyuu a? (Jɛnɛsis 22:15-18)

8 Muɛ̄ Ue Bari yerenage bah i nɛ kɔ i suāloo nɛɛ alu tua eyuu lo wa. Lo nɛɛ ɛrɛ elu manamana Abreham. (Buū Jɛnɛsis 22:15-18.) E dookɛ̄ lo mɔmanudɛɛ̄ bee kɔ doo, a bee sira kɔ Jizɔs lu manamana gbara a bee bɔ ture nyiɛ loo ama. (Luk 3:23, 34) Mɛ lo eyuu ɛrɛ elu nɛɛ a ɛrɛ ekpo ee miɔŋɔ nɛɛ nyɔnɛbee a gaa le gbeesī Setan, lo a le Pɔrɔ-edɔɔ̄ sa doo kɔ aa lena. Nyɔɔwo, sɔ̄ Jizɔs ebee lu yira 30 zua, a bee lu esu kaɛ edɔɔ̄ ye tɔā nɔɔ̄ bee doodoo aba bee Nwiīnɛɛdam Bari. Tɔ̄tɔ̄ nɔɔ̄ bee Jizɔs ama na a bee doo kɔ alu tua nɛɛ a nuūna eyuu lo wa a. (Gal 3:16) Sɔ̄ Jizɔs e’ua sa aakɛ̄ bu luh sah, Bari bee “su nyɛŋia le enwadɛɛ̄ doodoo pɛgɛrɛ eeba ye uu bee” sa ye nɛ “dɛ̄dɛɛ̄ ekpo bunyɔɔ le kɛnɛkɛ̄,” gbaānage loo ekpo lo e “gbee dɛ̄dɛɛ̄ tam Pɔrɔ-edɔɔ̄.”—Hib 2:7; Mat 28:18; 1 Jɔn 3:8.

EYUU LO WA

Jizɔs Kraist le 144,000 pya nɛɛ a bee lu etɔ̄ nɔɔ̄ bee lo enyɔɔnɛ ye bɛɛ (Ɛp 8-9 barakpaɛ̄)

9-10. (a) Dɔɔ̄na ba mɛɛ na a nuūna eyuu lo wa a, e mɛ sɔ̄ na ba nuūna eyuu lo wa a? (b) Ena i sikɛ̄ kɔ nu akiiloo anyaawo a?

9 Mɛ a ɛrɛnage e’ɛrɛ pya dɔɔ̄na nɛɛ lo enuūna eyuu lo wa a. Nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee doo kɔ alu esuā wa loo sɔ̄ a gaa bee kɔ ue nɛ pya Juu alu Pya Nɛɛ Kraist le pya Dɔɔ̄na Buɛ̄ a bee lu etɔ̄ nɔɔ̄ bee kɔ: “Lo a le bui lu pya Kraist, lo sɔ̄ ama bui lu pya eyuu Abraham, pya a edɔɔ̄ nu nɛ doodoo kɛ̄ yii le doo.” (Gal 3:28, 29) Aba sɔ̄ Jɛhova su ye kaɛ edɔɔ̄ tɔā nɔɔ̄ bee ziī Nɛɛ Kraist, lo nɛɛ elua nɛɛ a nuūna eyuu lo wa a. Nyɔɔwo, pya a nuūna eyuu lo wa na Jizɔs Kraist le 144,000 pya nɛɛ enyɔɔnɛ ye bɛɛ. (Mum 14:1) Dɛ̄dɛɛ̄ pya nɛɛ ama piiga lo ekɛɛrɛ nu sa doo dogo bee wa Tɛ, lo a le Jɛhova Bari.

10 Nyaawo, kuma sɔ̄ i esuāloo pya alu ekɔ ue kumaloo bu mɔmanudɛɛ̄ a le bu kpa Jɛnɛsis 3:15 a, doraa i naa su kina sɔ̄ kɔā nu akiiloo kɛ̄ Jɛhova edora kɔ mɔmanudɛɛ̄ ama a dooa gbɔ̄mɛɛ kinakina doo, le kɛ̄ ili aa ɛrɛ biī aāloo doo.

BU MƐ SĪDEE NA LO MƆMANUDƐƐ̄ EDOOA GBƆ̄MƐƐ A?

11. Bu amunu sīdee na a bee lu edam “tɛ̄-kpɔŋ-tɔ” eyuu lo wa a?

11 Dookɛ̄ mɔmanudɛɛ̄ a le bu kpa Jɛnɛsis 3:15 kɔ doo, lo yɔɔ a edam “tɛ̄-kpɔŋ-tɔ” eyuu lo wa a. Lo ama bee dooa gbɔ̄mɛɛ sɔ̄ Setan bee zū pya Juu le pya Rom kɔ ba a fɛ Nwiīnɛɛdam Bari. (Luk 23:13, 20-24) Dookɛ̄ muū a yii tɛ̄-kpɔŋ-tɔ nɛɛ wee doo kɔ nɛɛ aa dapna kiā leere doo, kɛ̄ luh Jizɔs bee doonage kɔ aa dapna doo lɔgɔ nu bu ziī nwīkere sɔ̄, sɔ̄ a bee le bu bana luh doo lo.—Mat 16:21.

12. Bu mɛ sīdee na elu ezagatɔ bee lo yɔɔ a, e mɛ sɔ̄ na elu edoo wo a?

12 Lokwa mɔmanudɛɛ̄ a le bu kpa Jɛnɛsis 3:15 dooa gbɔ̄mɛɛ, a naa bee lu ebɛɛ̄ kɔ Jizɔs a bia bu bana luh. Ena anua i kɔ doo wo a? Nyɔnɛbee dookɛ̄ lo mɔmanudɛɛ̄ kɔ doo, eyuu lo wa ezagatɔ nyɔɔ ekobee lo yɔɔ a. Lo ama kura kɔ alu ebɛɛ̄ kɔ muū a bee le tɛ̄-kpɔŋ-tɔ Jizɔs a, a dasī tah. E bu kaka, lo muū bee tah! Nyɔɔ eree taa biradee aā dee Jizɔs bee u, a bee lu elɛɛ ye kɛ̄ bu luh bu ekpaloo edɔɔ̄ lo a naale e’u. Jizɔs ezagatɔ bee Setan sɔ̄ e’ina sɔ̄ Bari be nɔɔ kɔ alu edoo wo. (Hib 2:14) Pya enyɔɔnɛ Kraist bɛɛ gaa le ɛrɛ bah bu lo egbeesī pya nɛɛ baa Bari, lo ba lu eyuu lo yɔɔ a.—Mum 17:14; 20:4, 10. *

BU MƐ SĪDEE NA ILI AA ƐRƐ BIĪ AĀLOO MƆMANUDƐƐ̄ AMA A?

13. Bu mɛ sīdee na i gaa ɛrɛ biī aāloo dooa gbɔ̄mɛɛ mɔmanudɛɛ̄ ama a?

13 Lo o lu zooro Bari lo ekīnaloo ye nɛ, suā kɔ o gaa ɛrɛ biī aāloo dooa gbɔ̄mɛɛ mɔmanudɛɛ̄ ama. Jizɔs bee lu a kɛnɛkɛ̄ doodoo nɛɛ. A bee tɔgɛ pya elap dogo ye Tɛ bu sīdee a mma. (Jɔn 14:9) Nyɔɔwo, i dap suāloo sa wereloo Jɛhova Bari tɛ̄maloo enɔ nu akiiloo Jizɔs. I e’ɛrɛnage biī aāloo pya tɔgɛnu Jizɔs le kɛ̄ a gaa leredeebah bɔŋanaloo Pya Nɛɛ Kraist doo anii’ee. Pya nu Jizɔs i tɔgɛ yerebah doo kɔ i suā kɛ̄ i dap tɔɔ̄dum bu sīdee edoo kɔ i ɛrɛ yerekpotɛ̄ a aabah Jɛhova doo. E dɛ̄dɛɛ̄ ii dap ɛrɛ biī aāloo luh Jizɔs, lo a le dadam ye tɛ̄-kpɔŋ-tɔ. Bu mɛ sīdee ni? Sɔ̄ Jizɔs bee aakɛ̄ bu luh, a bee su biī a aaloo ye miī nua nu a i su waāna zɔɔ bee sa i “log . . . ɔŋana lɛɛ bu dɛ̄dɛɛ̄ pɔrɔ.”—1 Jɔn 1:7.

14. I tɛɛ̄ doodoo wa suā kɔ mɔmanudɛɛ̄ Jɛhova bee kɔ bu gɔh Idɛn naa bee dooa gbɔ̄mɛɛ aba sɔ̄ ni? Naa baatɛ̄.

14 Pya ue Jɛhova bee kɔ bu gɔh Idɛn tɔgɛ kɔ pio sɔ̄ etɛɛ̄ lɛɛ lo mɔmanudɛɛ̄ gae dooa gbɔ̄mɛɛ. Esu sɔ̄ lɛɛ lo wa gae ɛrɛ lo eyuu a bee lu eyira yii loo, lɛɛ Pɔrɔ-edɔɔ̄ gae ɛrɛ pya enyɔɔnɛ ye dumɛ, sa esunage sɔ̄ lɛɛ baaloo gae aakɛ̄ yɛɛ baɛ eku nɛɛ ama. Susuā nu akiiloo mɔmanudɛɛ̄ ama lu nu a i dɔbiī nɛ kaāna, nyɔnɛbee a zuura i bahtɔ̄ kɔ nyɔuwe Setan gaa baɛbee ama ebaaloo pya a gaa taāŋabah Jɛhova. Sɔ̄ esaa, Jizɔs bee nɛnage aba lo zuurabahtɔ̄ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ. (Maak 13:13; Jɔn 17:14) Bu kaka, i emɔna kɛ̄ siga lo mɔmanudɛɛ̄ ama edooa gbɔ̄mɛɛ doo, eetɔɔ̄ na bu 100 zua a tɛɛ̄ kii adumɛ. Bu mɛ sīdee ni?

15. Ena anua kɛ̄ nyɔuwe baaloo pya nɛɛ Bari doo sikɛ̄ agabah a, kerewo ena anua ii le e’ɛrɛ lɔgɔ bɔɔ loo Setan a?

15 Nwīgbagbara sɔ̄ aā sɔ̄ a bee lu ewu Jizɔs nua Mɛnɛ bu zua 1914, a bee lu etop Setan lɛɛ bunyɔɔ tɛrɛ a kɛnɛkɛ̄. Nyaawo, a naale edapna ina bunyɔɔ, mɛ a le a kɛnɛkɛ̄ sa gaa tɔɔ̄baɛ ye gbeerasī. (Mum 12:9, 12) Kerewo, a naale kɔ a aadee le aa tɔɔ̄baɛ ye gbeerasī e. Bu Setan aa biira kaāna, e ye gbɛnɛ saŋ aa bɛmiā nyɔɔnɛ pya nɛɛ Bari. (Mum 12:13, 17) Nu anua a lo, kɛ̄ nyɔuwe baaloo pya nɛɛ Bari doo sikɛ̄ agabah. Lɔgɔ nu edoo kɔ bɔɔ a aa i loo Setan le pya a ye le loo naale. Taāwo, i dap nyɔɔnɛ nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl yiga nu a bee kɔ, sɔ̄ a ɛm kɔ: “Lo Bari le i loo mɛɛ na a edap i doo a?” (Rom 8:31) I dap dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ Jɛhova kaāna, nyɔnɛbee dookɛ̄ i emɔna doo, gbɛnɛ-edo ue a le bu mɔmanudɛɛ̄ a le bu kpa Jɛnɛsis 3:15 edooa gbɔ̄mɛɛ.

16-18. Bu mɛ sīdee na Curtis, Ursula, le Jessica bee ɛrɛ biī aāloo dādābeeloo ue a le bu kpa Jɛnɛsis 3:15 a?

16 Yii Jɛhova yira a le bu kpa Jɛnɛsis 3:15 dap i yerebah nɛ kɔ i tāma ɛrɛgeba taāŋa i kpesī bu dum. Ziī nɛɛ a wee zue ue aā ziī edo yii ziī a kura Curtis, lo a gaa zue ue bu buɛ̄ Guam kɔ: “A ɛrɛ pio taāŋa le pya nu mm bee ɛmadɛɛ̄ kɔ edoā-ɛp na tɔɔ̄ agara nɛ Jɛhova. Mɛ ɛ’ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ mɔmanudɛɛ̄ a le bu kpa Jɛnɛsis 3:15 bee mɛ yerebah nɛ kɔ m dap kiisī lo edɛrɛ nyiɛ nyɔɔ na Tɛ a le li bunyɔɔ.” Curtis aa ɛmadɛɛ̄ dee Jɛhova edoo kɔ dɛ̄dɛɛ̄ i taāŋa a ina kuma.

17 Ziī wuga nɛɛwa a kura Ursula, lo a tɔɔ̄ Bavaria kɔ dādābeeloo ue a le bu kpa Jɛnɛsis 3:15 bee ye yereebah nɛ kɔ a agɛrɛbah yiga kɔ Baibol tɛɛ̄ aabah Bari. A bee muɛ kɛ̄ pya dɔɔ̄na mɔmanudɛɛ̄ ɛrɛ nu edoo kiiloo lo mɔmanudɛɛ̄ doo, e lo ama bee ye nia kaāna. A kɔnage yereloo kɔ: “A bee mɛ tɔaloo kaāna sɔ̄ m bee nɔ kɔ Jɛhova bee nwaabah doo dogo lokwa miɔŋɔ nɛɛ ɛrɛ bɛābu.”

18 Jessica alu Micronesia kɔ: “M lege aa nyɛŋiabu kɛ̄ a bee mɛ tɔɔ̄loo doo sɔ̄ m bee suā kɔ m emɔnae kaka ue! Mɔmanudɛɛ̄ alu e’ɛm bu kpa Jɛnɛsis 3:15 edooa gbɔ̄mɛɛ. Ue ama edora kɔ m suā kɔ pya nu i gaa tɛɛ̄ bu anii’ee naale nu Jɛhova bee i nɔɔ nɛ. Mɔmanudɛɛ̄ ama edoranage kɔ m agɛrɛbah yiga kɔ sisitam nɛ Jɛhova edoo kɔ m ɛrɛ kaāna dum anyaawo le dum a naatah li deesī.”

19. Ena anua i suā leere kɔ kpɛdumɛ gah a le loo lo mɔmanudɛɛ̄ edooa gbɔ̄mɛɛ a?

19 Dookɛ̄ i emɔna doo, ue a le bu kpa Jɛnɛsis 3:15 aa kiisī lo edooa gbɔ̄mɛɛ. Elua esuāloo eyuu lo wa le eyuu lo yɔɔ a leere. Muū a bee lu eyereloo tua eyuu lo wa, lo a le Jizɔs etaa, e nyaawo, a le ye dɔ ka doodoo Mɛnɛ ele ina deedee. Sasagɛ pya dɔɔ̄na a nuūna eyuu lo wa a esaa e’ina kuma. I ɛrɛ kaāna bɛābu kɔ kpɛdumɛ gah a le loo lo mɔmanudɛɛ̄, lo a le zagatɔ bee lo yɔɔ edooa, nyɔnɛbee tua gah a le loo lo mɔmanudɛɛ̄ ebee dooa gbɔ̄mɛɛ. Naa ɛp kɛ̄ pya miɔŋɔ nɛɛ a bɔ ture nyiɛ loo eseea sɔ̄ elu egbeesī Setan doo a! Kuma sɔ̄ i gaa tɔɔ̄ge baɛ lo sɔ̄ a, loo a aa ɔ. Ilii Bari bɔloo eture nyiɛ loo. Tɛ̄maloo eyuu lo wa, a gaa le su gbɛnɛ-edo leelee nua nyɔɔ “dɛ̄dɛɛ̄ edonyɔɔ a le nyɔuwe.”—Jɛn 22:18.

YƆƆ 23 Jɛhova Bɔātɛ̄ Ebɛɛ

^ Dādābeeloo mɔmanudɛɛ̄ a le bu kpa Jɛnɛsis 3:15 edoo kɔ i tɔgɛ nialoo yereue Baibol kaāna. Nɔ nu akiiloo pya mɔmanudɛɛ̄ ama e’agɛrɛtɛ̄ i yira bu Jɛhova sa doo kɔ i yiga kaāna kɔ edoo dɛ̄dɛɛ̄ ye yii.

^ Buū Appendix B1, “The Message of the Bible,” a le bu New World Translation.

^ Buū ekpo a kura “Pya Alu Ekɔ Nu Kumaloo Bu Kpa Jɛnɛsis 3:14, 15.”