Skip to content

Skip to table of contents

32 EKOBEE UE ENƆ

Agɛrɛtɛ̄ O Yira Bu Nɛɛ Dɛmnu

Agɛrɛtɛ̄ O Yira Bu Nɛɛ Dɛmnu

“Yira lu nu . . . alu egbī muɛ lo a naa lu emɔma dɛɛ̄.”—HIB 11:1.

YƆƆ 11 Dɛmnu Bari Leera Ye

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1. E na ebee lu etɔgɛ a akiiloo i Nɛɛ Dɛmnu a?

LO A bee lu ekpɔā a bie butɔ Pya Ekeebee Jɛhova, dap lu kɔ o bee nwaabah nɔ nu akiiloo Jɛhova sɔ̄ o bee lege etera. Bee lu etɔgɛ a kɔ alɛ na Nɛɛ Dɛmnu a, a ɛrɛ lele elap, sa ɛrɛnage le ekɛɛrɛ kumaloo miɔŋɔ nɛɛ.—Jɛn 1:1; Doonu 17:24-27.

2. Pio nɛɛ ɛp pya a yiga bu Nɛɛ Dɛmnu doodoo wa?

2 Kɛādoo, gbɛnɛ-edo nɛɛ naa yiga kɔ Bari le, a sii sɛh kɔ ba eyiga kɔ Nɛɛ Dɛmnu le. Taāwo, ba yiga kɔ dum bee bugia le sa nyaa kina kina aabu nwīgbagbara nu dum le bu sa yii bu lo gbɛnɛ. Pio pya nɛɛ a yiga nu ama enɔā kpa kaāna. Ba dap kɔ saɛns edoora kɔ alu emuɛ kɔ Baibol naa kɔ kaka ue le kɔ pya a ɛrɛ yira bu Nɛɛ Dɛmnu lu ezu, pya a naa suā kpa, ale pya a waɛ edag.

3. E na anua alu ebɛɛ̄ kɔ i agɛrɛtɛ̄ i yira a?

3 E kɔ nu pio pya enɔā kpa kɔ enyɔŋɛ yira i ɛrɛ bu Jɛhova alu Nɛɛ Dɛmnu a i wereloo ni? Lo ama dɛɛa nyɔɔ nu anua i yiga kaāna kɔ Jɛhova na Nɛɛ Dɛmnu a. Lege nyɔɔbee a bee lu ekɔ i nɛ kɔ i yiga doo wo, sɛh nyɔɔbee i bee su sɔ̄ nɔā nu a tɔgɛ kɔ a le doo wo ni? (1 Kɔr 3:12-15) Kaɛlɛɛ zua i etɔ̄na bu bɔŋanaloo Jɛhova, lu ebɛɛ̄ kɔ i kiisī lo e’agɛrɛtɛ̄ i yira. Lo i doo wo, naale elu edag i tɛ̄maloo “wereloo suānu le ekobu kiaŋana” alu etɔgɛ tɛ̄mabah pya nɛɛ a kɔ Muɛ̄ Ue Bari lu esah. (Kɔl 2:8; Hib 11:6) Lo eyerebah i nɛ, ekobee ue ama edoo kɔ i suā (1) nu anua gbɛnɛ-edo nɛɛ naa yiga kɔ Nɛɛ Dɛmnu le, (2) kɛ̄ o dap nyimɛ o yira bu Jɛhova Nɛɛ a bee a dɛm doo, le (3) kɛ̄ o dap kiisī lo e’agɛrɛtɛ̄ o yira doo.

NU ANUA GBƐNƐ-EDO NƐƐ NAA YIGA KƆ NƐƐ DƐMNU LE

4. Dookɛ̄ Pya Hibru 11:1 kɔ doo, e na kaāna yira kura a?

Pio nɛɛ kɛɛrɛ kɔ nu a kura ɛrɛ yira na yiyiga nu ba naa suā. Mɛ dookɛ̄ Baibol kɔ doo, naale nu ɛrɛ yira kura lo. (Buū Pya Hibru 11:1.) Yere nukuādɛɛ̄ loo kɔ kere ii muɛ Jɛhova, Jizɔs, le Buɛ̄-mɛnɛ Bari, i muɛ pya nu a tɔgɛ kaāna kɔ ba le. (Hib 11:3) Ziī Nɛɛ Ekeebee a bee nɔ nu akiiloo pya nu a le dum, lo pya beke kure biochemist kɔ: “I yira ɛrɛ kaāna nu a dɛɛa nyɔɔ e ii ana pya tɔgɛnu saɛns alu kaka.”

5. E na anua gbɛnɛ-edo nɛɛ naa yiga kɔ Bari bee dɛm pya nu dum le bu a?

5 I dap bip kɔ, ‘Lo a ɛrɛ pya nu a tɔgɛ kaāna kɔ Nɛɛ Dɛmnu le, e na anua gbɛnɛ-edo nɛɛ naa yiga kɔ Bari bee dɛm pya nu dum le bu a?’ Siga nɛɛ sii gbītɛ̄ pya nu a tɔgɛ doo wo nyɔɔ alaba loo. Ziī nɛɛ a kura Robert, lo elua Nɛɛ Ekeebee Jɛhova anyaawo, kɔ: “Kuma sɔ̄ a naa bee lu etɔgɛ bie tɔkpa kɔ a bee lu edɛm nu a, m bee kɛɛrɛ kɔ a naa lu kaka kɔ a bee lu edɛm nu. Mmɛge sɔ̄ m elua 22 zua sa nyɔɔnɛ Pya Ekeebee Jɛhova kɔnia ue nyɔɔ pya nu Baibol tɔgɛ kiiloo dɛmnu, na m suā kɔ Baibol tɔgɛ kaāna nu anua a bɔloo eyiga kɔ Bari na a dɛm dɛ̄dɛɛ̄ nu a.” *—Ɛp ekpo a kura “ Yereue A Le Nɛ Pya Tɛ Le Ka.”

6. E na anua pio nɛɛ naa yiga kɔ Nɛɛ Dɛmnu le a?

Pio nɛɛ naa yiga kɔ Nɛɛ Dɛmnu le nyɔɔbee ba kɔ aba nu ba dabe yiga na nu ba sue dɛɛ̄ mɔma. Mɛ bu kaka, ba yiga bu nu ba naa mɔmadɛɛ̄, doodoo ekpo a le sīdee a kura gravity nyɔɔbee ba muɛ pya nu a tɔgɛ kɔ alu taɛ nu a le. Dua yira alu ekɔ nu kumaloo bu Baibol dɛɛa nage nyɔɔ pya “nu alu egbī muɛ lo a naa lu emɔmadɛɛ̄.” (Hib 11:1) A gbī sɔ̄ le epiaga lo egbītɛ̄ pya nu ama nyɔɔ ilii loo, e gbɛnɛ-edo nɛɛ naa ɛrɛ taɛ lo edoo wo. Nɛɛ a naa gbītɛ̄ nyɔɔ ye loo dap kɔ lɔgɔ Bari naale.

7. Lege dɛ̄dɛɛ̄ pya a nɔ gbɛnɛ kpa na a naa yiga kɔ Bari bee dɛm dɛ̄dɛɛ̄ nu ani? Naa baatɛ̄.

7 Sɔ̄ pio pya saɛns enɔā pya nu a tɔgɛ kɔ Nɛɛ Dɛmnu le, ba sikɛ̄ yiga kɔ Bari na a bee dɛm dɛ̄dɛɛ̄ nu a. * Doodoo Robert a bee lu ekɔ nu akiiloo tua sɔ̄ a, pio nɛɛ edaba aadee kɛɛrɛ kɔ lɔgɔ Nɛɛ Dɛmnu naale nyɔɔbee a naa bee lu etɔgɛ nu akiiloo bie gbɛnɛ tɔkpa. Kerewo, gbɛnɛ-edo pya saɛns esuāloo Jɛhova sa ye wereloo. Dookɛ̄ pya saɛns ama bee doo, lu ebɛɛ̄ kɔ dɛ̄dɛɛ̄ ii i agɛrɛtɛ̄ yira i ɛrɛ bu Bari, kaɛlɛɛ ɛrɛgeba kpa i bee nɔ. Lɔgɔ nɛɛ naale edap doo lo ama i nɛ.

SĪDEE E’AGƐRƐTƐ̄ O YIRA BU NƐƐ DƐMNU

8-9. (a) Amunu ebip na i agara anyaawo a? (b) Nɔ nu akiiloo pya nu a bee lu edɛm edɔbiī a nɛ doodoo wa?

8 Bu mɛ sīdee na o dap agɛrɛtɛ̄ o yira bu Nɛɛ Dɛmnu a? Doo i naa ɛp nia sīdee.

9 Nɔ nu akiiloo pya nu alu edɛm. O dap agɛrɛtɛ̄ o yira bu Nɛɛ Dɛmnu tɛ̄maloo ewee kuūdɛɛ̄ kɛ̄ ɛp pya nam, ebie, te, le keekee zina. (Yɔɔ 19:1; Ais 40:26) Kɛ̄ o kiisī lo ewee nɔ nu akiiloo pya nu ama doo, kɛ̄ o dānage bee loo leere kɔ Jɛhova lu Nɛɛ Dɛmnu doo lo. Gbɛnɛ-edo sɔ̄ pya i kpa wee aara pya ekobee ue a baatɛ̄ keekee gah loo dɛmnu. O aa le nyɔɔ kɔ pya ekobee ue ama naa aadee waɛ edābeeloo sa o lɛɛbaloo ebuū. Nɔ wa kaāna kuma kɛ̄ o dap doo. E aa a ibere esikɛ̄ ɛp pya lele vidio akiiloo dɛmnu a bee lu esiā bie pya i kɔnvɛnsɔn bu pya zua akii adumɛ a le i dɔ intanɛt, jw.org.

10. Naa nɛ ziī edoba a tɔgɛ kɔ Nɛɛ Dɛmnu le. (Pya Rom 1:20)

10 Sɔ̄ o gaa nɔ nu akiiloo dɛmnu, yere nukuādɛɛ̄ loo nu pya lo nu muuna akiiloo Nɛɛ Dɛmnu. (Buū Pya Rom 1:20.) Bu edoba, kɛ̄ zue mɔ sa aramiā doo yerebah nɛ pya nu a le dum a kɛnɛkɛ̄, kerewo a ɛrɛ pya nu a ye aaloo a kura ultraviolet rays lo a dap ɛrɛ pɔrɔ pah nyɔɔ pya nu a le dum. Alu ebɛɛ̄ kɔ alu ekpega ili miɔŋɔ nɛɛ lɛɛ loo pya nu ama. E a elua ekpega i! Bu mɛ sīdee? Kɛnɛkɛ̄ i le ama ɛrɛ ye nu kpega, lo a le ozone layer a wee i kpega lɛɛ loo pɔrɔ pɔrɔ nu a aaloo zue. Kɛ̄ pya lo ultraviolet ray lo a le pɔrɔ pɔrɔ nu a aaloo zue agabah doo, kɛ̄ ozone layer kiinagesī lo eyiiloo doolo. Nyaawo, oo yiga kɔ a ɛrɛge e’ɛrɛ nɛɛ a doo lo ama sa a ɛrɛ elu Nɛɛ Dɛmnu a ɛrɛ wereloo sa suānu ni?

11. Mɛ kɛ̄ na o dap gbī pya ue a agɛrɛtɛ̄ yira o ɛrɛ bu dɛmnu aā a? (Ɛp ekpo a kura “ Pio Nu A Dap Agɛrɛtɛ̄ Yira O Ɛrɛ Bu Nɛɛ Dɛmnu.”)

11 O dap muɛ booboo nu akiiloo dɛmnu tɛ̄maloo esu Watch Tower Publications Index daānu le tɛ̄maloo egbītɛ̄ nu nyɔɔ jw.org. O dap bɔātɛ̄ aāloo susu pya ekobee ue le vidio a le kɛ̄ a kɔ “Was It Designed?”daānu. Ba naa nyɔɔ dɛɛ̄ e ba tɔgɛnage pio nyɛŋia kaka akiiloo keekee nam le pya dɔɔ̄na nu alu edɛm. Ba aaranage pya edoba akiiloo kɛ̄ pya saɛns enɔā nu aāloo dɛmnu sa su kwaānu doo.

12. E na alu pio nu i yere nukuādɛɛ̄ loo sɔ̄ i gaa nɔ Baibol a?

12 Nɔ Baibol. Nɛɛ a wee nɔ nu akiiloo pya nu a le dum, lo pya beke kure biochemist, lo i bee kɔ nu akiiloo bu 4 barakpaɛ̄ a naa bee nwaabah yiga kɔ Nɛɛ Dɛmnu le. Kerewo, sɔ̄ sɔ̄ aa kiisī a bee sikɛ̄ yiga kɔ Nɛɛ Dɛmnu le. A bee kɔ: “Na yira naa bee dɛɛa nyɔɔ aba nu m bee nɔ aāloo tɔgɛnu saɛns. A bee dɛɛa nage nyɔɔ pya nu m bee gbītɛ̄ kaāna aābu Baibol.” Dap lu kɔ o ebee suā pya nu Baibol tɔgɛ. Kerewo, lokwa o dap agɛrɛtɛ̄ yira o ɛrɛ bu Nɛɛ Dɛmnu, alu ebɛɛ̄ kɔ o kiisī lo enɔ Muɛ̄ Ue Bari. (Josh 1:8; Yɔɔ 119:97) Bu edoba, yere nukuādɛɛ̄ loo kɛ̄ Baibol baatɛ̄ nu a bee sira sɔ̄ akii adumɛ bu sīdee a lera doo. Yerenage nukuādɛɛ̄ loo kɛ̄ pya mɔmanudɛɛ̄ Baibol lu kaka doo le kɛ̄ ue pya a bee ye ɛm gbaaloo ziī doo. Dodoo wo dap agɛrɛtɛ̄ o yira kɔ Nɛɛ Dɛmnu a ɛrɛ suānu sa i wereloo na a bee i dɛm sa i nɛ pya ue a le bu Baibol a. *2 Tim 3:14; 2 Pit 1:21.

13. Ziī amunu zuurabahtɔ̄ suānu le loo na i muɛ bu Muɛ̄ Ue Bari a?

13 Sɔ̄ o gaa nɔ Muɛ̄ Ue Bari, yere nukuādɛɛ̄ loo kɛ̄ pya ye zuurabahtɔ̄ dɔbiī doo. Bu edoba, nyɔɔnyɔɔ sɔ̄ akii adumɛ Baibol ebee nɛ zuurabahtɔ̄ kɔ wereloo kpugi bee piya sa doo kɔ nɛɛ a ɛrɛ “booboo ekiɛ̄nu.” (1 Tim 6:9, 10; Kam 28:20; Mat 6:24) Ekɔ zuurabahtɔ̄ ama lege gaa dɔbiī mmɛ aniī’ee ni? Kpa a kura The Narcissism Epidemic kɔ: “Sɔ̄ alu e’ɛp, pya a kponia zɔ naa wee aadee ɛrɛ ɛɛbu e ba wee le bu ekiɛ̄nu. Kere pya a kɛɛrɛ kɔ ɛ’ɛrɛ gbɛnɛkpo kpugi lu nu a kuī bu dum ale pya a gbī e’ɛrɛ kpugi yereloo naa wee le bu ɛɛbu e lo ama wee wa dap yere dumɛloo loo.” Naa ɛp kɛ̄ zuurabahtɔ̄ Baibol akiiloo wereloo kpugi lu nu a dɔbiī doo a! O dapge kɛɛrɛ nu akiiloo pya dɔɔ̄na zuurabahtɔ̄ Baibol lo eyerebah a nɛ ni? Kɛ̄ i kiisī lo esu baɛ bah suā zuurabahtɔ̄ Baibol doo, kɛ̄ i kiinagesī lo edɛɛa nyɔɔ pya biakɛ̄ suānu lo i Nɛɛ Dɛmnu a i wereloo enɛa i doolo. (Jem 1:5) Wo edoo kɔ dum a kpe i loo kaāna.—Ais 48:17, 18.

14. E na nɔ Baibol edoo kɔ o suā akiiloo Jɛhova a?

14 Su suāloo Jɛhova leere nua nu o seeasī sɔ̄ o gaa nɔ Baibol. (Jɔn 17:3) Kuma sɔ̄ o gaa nɔ Kpa Kaɛ a, o yere nukuādɛɛ̄ loo pya elap dogo Jɛhova le dua nɛɛ alu sa muɛ kɛ̄ a gbaaloo pya ye elap dogo a sira bu nu a dɛm doo. Pya elap dogo ama tɔgɛ kɔ Jɛhova lu kaāna Nɛɛ a le, e a naale kunɛ nu alu ekɛɛrɛbu loo. (A’aa 34:6, 7; Yɔɔ 145:8, 9) Kɛ̄ o kiisī lo esuāloo Jɛhova leere doo, kɛ̄ yira, wereloo le gbanialoo o ye ɛrɛ kumaloo e’aganage tɛ̄ doolo.

15. O ɛrɛ biī aāloo nyɔɔnɛ pya dɔɔ̄na kɔnia o yira doodoo wa?

15 Nyɔɔnɛ pya dɔɔ̄na kɔnia yira o ɛrɛ bu Bari. Kuma sɔ̄ o gaa doo wo, o yira esikɛ̄ agaloo. Mɛ lo a le ziī nɛɛ o zue ue nɛ ɛrɛ baɛbaɛ beenyiɛ kɔ Bari le sa oo suā taɛ kɛ̄ o agara ye nɛ doo a? Piiga lo egbī dɔ Baibol o su aŋana lo ebip aābu ziī pya i kpa, lɛɛ o nyɔɔnɛ lo nɛɛ kɔnia. (1 Pit 3:15) O dapnage bara yerebah aābah dɔɔ̄na Nɛɛ Ekeebee edaābeeloo nu a ee. Kere lo nɛɛ yiga ture Baibol nɛ ale a naa yiga, o ɛrɛ biī aāloo lo egbiātɛ̄ nu. O yira enyim sa agaloo. E nu esira aabu na bee, oo le eyiga nu pya a kɔ ba suāenu ale ba enɔāe gbɛnɛ kpa kɔ akiiloo kɔ Nɛɛ Dɛmnu naale.

BIIBALOO O YIRA

16. E na edap sira lo a le ii wu sa agɛrɛtɛ̄ i yira a?

16 Kaɛlɛɛ buā zua i esua taāŋabah Jɛhova, i ɛrɛ ekiisī lo ewu sa agɛrɛtɛ̄ yira i ye ɛrɛ bu. E na anua a? Nyɔɔbee lo ii nwaɛ̄dɛɛ̄, i yira dap ɔloo. Nyɛŋiabu kɔ yira na yiga bu nu a naa dap lu emɔmadɛɛ̄. I wee dap nwaabah ibere nu ii mɔmadɛɛ̄. Nyɔɔwo, nu Pɔɔl kure sɔ̄ nɛɛ naa ɛrɛ yira na “doo gbee lo a i dabaloo gbɛnɛ.” (Hib 12:1) Nyɔɔwo, bu mɛ sīdee na i dap teera aaloo zaɛ̄ ama a?—2 Tɛs 1:3.

17. E na edap i yerebah nɛ kɔ i agɛrɛtɛ̄ i yira a?

17 Tuatua, wee bara Jɛhova kɔ a nɛ a ye kaɛ edɔɔ̄. E na anua a? Nyɔnɛbee yira lu ziī gah loo eyuu kaɛ edɔɔ̄. (Gal 5:22, 23) Ii le edap wu sa agɛrɛtɛ̄ i yira bu i Nɛɛ Dɛmnu lo a naale tɛ̄maloo yerebah ye kaɛ edɔɔ̄. Lo i kiisī lo ebara Jɛhova kɔ a nɛ i ye kaɛ edɔɔ̄, e nɛ i. (Luk 11:13) I dapnage yere kara sa bara kɔ: “Yere ilii yira loo.”—Luk 17:5.

18. Dookɛ̄ Le-yɔɔ 1:2, 3 kɔ doo, amunu dee na a i kpaā nɛ a?

18 Gbaānage loo wo, wee nɔ Muɛ̄ Ue Bari dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄. (Buū Le-yɔɔ 1:2, 3.) Sɔ̄ a bee lu e’ɛm yɔɔ ama, pio pya Izrɛl ebee ɛrɛ dɛ̄dɛɛ̄ Lok Bari a bee lu e’ɛm. Kerewo, pya mɛnɛ buɛ̄ le pya ewɔp wee ɛrɛ dee lo e’ɛrɛ pio ekpo, e sɔ̄ ɛrɛba zua etɛ̄na, wee lu enɔɔ kɔ “pya nɛɛdam, pya nɛɛwa, gbomiɔŋɔ,” le pya saanɛɛ a tɔɔ̄ Izrɛl a dap dā sɔ̄ elu ebuū Lok Bari. (Deut 31:10-12) Bu dee Jizɔs, aba pio nɛɛ na a bee ɛrɛ ui Kpa Kaɛ a, e gbɛnɛ-edo ɛɛ wee le bu tɔ bɔŋanaloo. Mɛ bu sīdee alu kee, nii’ee gbɛnɛ-edo nɛɛ ɛrɛ dee lo ebuū sigaloo ale yubeloo ekpo Muɛ̄ Ue Bari. Lo ama lu kaāna dee a i kpaā nɛ. Bu mɛ sīdee na i dap tɔgɛ kɔ i tɔgɛe nia loo dee i ɛrɛ ama a?

19. E na alu ebɛɛ̄ kɔ i doo lokwa i yira agaloo a?

19 I dap tɔgɛ kɔ i tɔgɛe nia loo dee a i kpaā nɛ lo e’ɛrɛ Muɛ̄ Ue Bari tɛ̄maloo ebuū ye dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄. A lee kɔ i sere sɔ̄ esu nɔā Baibol nyɔɔ i loo, e a naale kɔ i nɔe aba sɔ̄ i ɛrɛ sɔ̄. Lo i kiisī lo enɔ Baibol dɛ̄dɛɛ̄ dee sa ii lɔɛ, edoo kɔ i yira a agaloo.

20. E na i biaɛfii lo edoo a?

20 Bu sīdee alu kee loo pya ba kɔ ba lue “pya suānu le [pya] buābee” a le bu nyɔuwe, i ɛrɛ e’agatɛ̄ yira a dɛɛa nyɔɔ Muɛ̄ Ue Bari. (Mat 11:25, 26) Tɛ̄maloo nɔnɔ Kpa Kaɛ, i suā nu anua kɛ̄tɔɔ̄ nyɔuwe gbedɛɛ̄ le nu Jɛhova gaa le doo kumaloo. Nyɔɔwo, doraa i biaɛfii lo e’agɛrɛtɛ̄ i yira sa yerebah nɛ kuma nɛɛ i dap kɔ ba a ɛrɛ yira bu Nɛɛ a bee i dɛm. (1 Tim 2:3, 4) Dooraa i kiisī lo e’ɛmadɛɛ̄ sɔ̄ dɛ̄dɛɛ̄ pya a le dum a kɛnɛkɛ̄ eleera Jɛhova sa kɔ ue a le bu kpa Mumuuna 4:11 a kɔ: “Nɛɛ-a-i-ɛrɛ le i Bari, olo bɔloo esu ka . . . nyɔnɛbee olo na o bee doo dɛ̄dɛɛ̄ nu a.”

YƆƆ 2 Jɛhova Na O Bee A

^ bar. 5 Kpa Kaɛ tɔgɛ i kɔ Jɛhova Bari na a dɛm dɛ̄dɛɛ̄ nu a. Kerewo gbɛnɛ-edo nɛɛ naa yiga doo wo. Ba yiga kɔ dum bee bugia le. Nu ba kɔ naale edap nyɔŋɛ yira i ɛrɛ bu Nɛɛ Dɛmnu lo i kiisī lo e’agɛrɛtɛ̄ i yira bu Bari le nu Baibol tɔgɛ. Ekobee ue ama ebaatɛ̄ kɛ̄ i dap doo lo ama doo.

^ bar. 5 Bie gbɛnɛ-edo tɔkpa, pya tɔgɛnu naa kɔ lɔgɔ nu akiiloo kɔ Bari bee dɛm dɛ̄dɛɛ̄ nu. Pio pya tɔgɛnu kɔ, ebee kɔ ba sue bah ekpo aā pya miɔŋɔ tɔkpa kɔ ba a ɛrɛ yira bu Bari lo ba kɔe doo wo.

^ bar. 7 Pya ue a aa nu nu a eeloo 60 pya ba ebee nɔ gbɛnɛ kpa, gbaānage loo pya saɛns a yiga bu dɛmnu dap lu egbī muɛ bu lo aā ekpo Watch Tower Publications Index. Kɛɛ̄ ekobee ue a kura “Science,” gbī ue a kɔ “scientists expressing belief in creation.” Dapnage lu egbī pio pya ue ama muɛ bu Research Guide for Jehovah’s Witnesses. Kɛɛ̄ ekobee ue a kura “Science and Technology,” gbī ue a kɔ “‘Interview’ (Awake! series).”

^ bar. 12 Bu edoba, buū ekobee ue a kura “Are Science and the Bible Compatible?” a le bu Awake! February 2011 le ekobee ue a kura “What Jehovah Foretells Comes to Be” a le bu Watchtower January 1, 2008.