Skip to content

Skip to table of contents

8 EKOBEE UE ENƆ

“Nwanaadɛɛ̄, Tɔɔ̄naa Baɛ!”

“Nwanaadɛɛ̄, Tɔɔ̄naa Baɛ!”

“Nwanaadɛɛ̄, tɔɔ̄naa baɛ.”—1 PIT 5:8.

YƆƆ 144 Bie O Nyiɛ Nyɔɔ Lo Yii!

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ a

1. Ena Jizɔs bee kɔ nɛ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ akiiloo sɔ̄ “kuma” elu a, e amunu zuurabahtɔ̄ na a bee wa nɛ a?

 PIO dee lɛɛ Jizɔs gae u, pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ bee ye bip kɔ: “Ena a elu edoba . . . kuma lo sɔ̄ eku ama ni?” (Mat 24:3) Naadaba pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ bee le aa kɛɛrɛ sɔ̄ elu egbeesī Jerusalɛm le ye tɔkaɛ. Bu ture Jizɔs bee wa kɔ nɛ, a naa bee kɔ aba nu akiiloo sɔ̄ elu egbeesī Jerusalɛm le ye tɔkaɛ, mɛ a bee kɔnage nu akiiloo “kuma lo sɔ̄ eku ama.” Kiiloo sɔ̄ lo sɔ̄ eku e’ina kuma, Jizɔs bee kɔ: “Mɛ nu akiiloo dee ale hour ama lɔgɔ nɛɛ naa suā, ale kunɛ pya ɛnjɛl bunyɔɔ, ale Nwiīnɛɛdam, mɛ aba lo Tɛ.” Lɛɛ a kɔ nɛ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ kɔ “suāloo i, tɔɔ̄naa baɛ.”—Maak 13:32-37.

2. Ena anua a bee lu ebɛɛ̄ kɔ Pya Nɛɛ Kraist a bee le bu tua sɔ̄ o’oo tup zua a tɔɔ̄ yeere a?

2 Bee lu ebɛɛ̄ kɔ Pya Nɛɛ Kraist alu Juu a bee le bu tua sɔ̄ o’oo tup zua a tɔɔ̄ yeere, lokwa ba ɛrɛ kpɔā. Jizɔs bee kɔ nu pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ emuɛ lɛɛ ba suā kɔ sɔ̄ eku pya Juu esaa e’ina kuma. A bee kɔ: “Ɛrɛgeba sɔ̄ bui muɛ Jerusalɛm, pya nɔ̄ tɛɛ̄ ɛŋɛnɛ, lo sɔ̄ suaā kɔ ye kuma ewara loo.” Bee lu ebɛɛ̄ kɔ ba a gbaɛ̄tɔ̄loo zuurabahtɔ̄ Jizɔs sa “teera kii nyɔɔ gbɛnɛ kpokɛ̄.” (Luk 21:20, 21) Pya a bee gbaɛ̄tɔ̄loo zuurabahtɔ̄ ama bee tɛɛ̄ yeebah sɔ̄ pya Rom bee gbeesī Jerusalɛm.

3. Ena i nɔ bu ekobee ue ama a?

3 Nii’ee, i gaa tɔɔ̄dum bu kpɛdumɛ dee loo lo pɔrɔ nyɔuwe ama. Nyɔɔwo, i ɛrɛnage enwaɛ̄dɛɛ̄ sa tɔɔ̄baɛ. Bu ekobee ue ama, i gaa le nɔ kɛ̄ i dap doo nu bu kuūnadɛɛ̄ doo kuma sɔ̄ i gaa ɛp pya nu aa kiisī bu nyɔuwe, kɛ̄ i dap nwaɛ̄dɛɛ̄ loo pya nu i doo, le kɛ̄ i dap su sɔ̄ a i siga bah daānu leere doo.

KUŪNADƐƐ̄ SƆ̄ O GAA ƐP KƐ̄ NU AA KIISĪ BU NYƆUWE DOO

4. Ena anua a lee kɔ i ɛrɛ taɛ bu mumuɛ kɛ̄ pya nu a gaa sira bu nyɔuwe aa doo gbɔ̄mɛɛ mɔmanudɛɛ̄ Baibol doo a?

4 I ɛrɛ kaāna nu anua i ɛrɛ taɛ bu mumuɛ kɛ̄ pya nu aa sira anii’ee aa doo gbɔmɛɛ mɔmanudɛɛ̄ Baibol doo. Bu edoba, Jizɔs bee kɔ pya nu i muɛ lo eyerebah i nɛ kɔ i suā sɔ̄ kuma lo nyɔuwe Setan ama aa tɔɔ̄ waɛloo kɛ̄. (Mat 24:3-14) Nɛɛ lɛɛratam Pita yere i mɛm loo kɔ i ɛp kɛ̄ pya mɔmanudɛɛ̄ Baibol gaa dooa gbɔ̄mɛɛ doo, lokwa a agɛrɛtɛ̄ i yira. (2 Pit 1:19-21) Kpɛdumɛ kpa a le bu Baibol bɔātɛ̄ tɛ̄maloo pya ue a kɔ: “Mumuuna lo Jizɔs Kraist, lo Bari bee nɛ pya ye zooro nu a enwaabah dooa.” (Mum 1:1) Nyɔɔwo, i ɛrɛ taɛ bu pya nu a gaa dooa bu nyɔuwe anii’ee le kɛ̄ ba doo gbɔ̄mɛɛ mɔmanudɛɛ̄ Baibol doo. E a taɛ i kaāna lo ekɔ nɛ ziī.

Ena i doo sɔ̄ i gaa kɔ nu akiiloo mɔmanudɛɛ̄ Baibol a, e ena ii le edoo a? (Ɛp 5 barakpaɛ̄) b

5. Ena ii le edoo a, e ena i doo a? (Ɛpnage foto.)

5 Kerewo, sɔ̄ i aa kɔ nu akiiloo mɔmanudɛɛ̄ Baibol, a naa lee i kɔ nu ii suā. Ena anua ani? Nyɔɔbee ii gbī ekɔ lɔgɔ nu edoo kɔ gbaaloo aa le bu bɔŋanaloo. Bu edoba, i dap dā sɔ̄ pya a gaa bɛɛ aa kɔ nu akiiloo kɛ̄ ba esere efɛɛloo sa doo kɔ pya nɛɛ a ɛrɛ kpega doo. Taā i kɔ pya ue ama aa doo gbɔ̄mɛɛ mɔmanudɛɛ̄ a le bu 1 Pya Tɛsalɔnaika 5:3 sɔ̄ ii aadee suā leere, alu ebɛɛ̄ kɔ i nɔ pya aā aā nu. Dodoo kɔ pya nu i kɔ a dɛɛa nyɔɔ nu bɔŋanaloo Jɛhova kɔ edoo kɔ bɔŋanaloo a “gbaaloo ziī bu aba ekɛɛrɛ.”—1 Kɔr 1:10; 4:6.

6. Ena i dap nɔ aāloo nu a le bu 2 Pita 3:11-13 a?

6 Buū 2 Pita 3:11-13. Nɛɛ lɛɛratam Pita yerebah i nɛ kɔ i kuūnadɛɛ̄ sɔ̄ i gaa kɛɛrɛ nu akiiloo pya mɔmanudɛɛ̄ Baibol. A zū i kɔ i “tɔɔ̄baɛ sa gbī agɛrɛ lulu dee Bari.” Ena anua a? Naale nyɔɔbee i aa gbī esuā “dee a, le hour a” sɔ̄ Jɛhova edoo kɔ nɔ̄ Amagidɔn a dɔ, mɛ nyɔɔbee i gbī esu sɔ̄ a bia ama tɔ̄ma “dum a le kaɛ le lo enwadɛɛ̄ Bari.” (Mat 24:36; Luk 12:40) Lo ekɔ bu dɔɔ̄na sīdee, i gbī ekiisī lo etɔɔ̄dum a bɔloo sa tɔgɛ kɔ i si tam nɛ Jɛhova nyɔɔbee wereloo i ye ɛrɛ kumaloo. Lokwa i dap doo wo, i ɛrɛ enwaɛ̄dɛɛ̄ loo pya nu i doo.

ENA A KURA NWAƐ̄DƐƐ̄ LOO PYA NU I DOO A?

7. Ena i doo lo etɔgɛ kɔ i aa nwaɛ̄dɛɛ̄ loo pya nu i doo a? (Luk 21:34)

7 Jizɔs bee kɔ nɛ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ kɔ naale aba pya nu aa sira bu nyɔuwe na ba enɛ ekɛɛrɛ a, mɛ ba a ɛpnage nu akiiloo aba aba leere. Alu emuɛ lo ama leere aāloo zuurabahtɔ̄ a le bu kpa Luk 21:34. (Buū.) Yere nukuādɛɛ̄ loo ue Jizɔs a kɔ: “Ɛbaa leere bɔɔloo loo.” Nɛɛ a nwaɛ̄dɛɛ̄ loo pya nu a doo wee nwaabah muɛ ɛrɛgeba nu edap gbee ye gbanialoo kiiloo Jɛhova, sa a doo dogo lo ekpooraloo lɛɛloo. Bu lo sīdee ama, a kiisī lo etɔɔ̄ bu wereloo Bari.—Kam 22:3; Jud 20, 21.

8. Amunu zuurabahtɔ̄ na nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee nɛ Pya Nɛɛ Kraist a?

8 Nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee zuurabahtɔ̄ Pya Nɛɛ Kraist kɔ ba a nwaɛ̄dɛɛ̄ loo pya nu ba doo. Bu edoba, a bee kɔ nɛ Pya Nɛɛ Kraist a bee le Ɛfɛsɔs kɔ: “Ɛbaa leere kɛ̄ bui kiā doo, naale doodoo pya a naa suānu, mɛ doodoo pya a suānu.” (Ɛfɛs 5:15, 16) Setan aa bebe loo gbanialoo i ɛrɛ kumaloo Jɛhova dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄, nu anua lo Baibol zuura i bah tɔ̄ kɔ “suaā nu Nɛɛ-a-i-ɛrɛ gbī” lokwa i dap kpega i loo lɛɛloo ɛrɛgeba nu Setan i su beā be loo.—Ɛfɛs 5:17.

9. Bu mɛ sīdee na i dap suā nu Jɛhova gbī a?

9 Baibol naa kɔ dɛ̄dɛɛ̄ nu a dap gbee i gbanialoo kumaloo Jɛhova. I ɛrɛ ebiaɛfii nu i doo kiiloo pya nu Kpa Kaɛ naa lerebee kɔ nu akiiloo. Lokwa i dap biaɛfii nu bu sīdee suānu le loo, i ɛrɛ esuā, ale dābeeloo “nu Nɛɛ-a-i-ɛrɛ gbī.” I dap doo lo ama tɛ̄maloo ewee buū Muɛ̄ Ue Bari sa ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ. Kɛ̄ i dābeeloo nu alu ekɛɛrɛ Jɛhova sa “ɛrɛ ekɛɛrɛ Kraist” doo, kɛ̄ i dapnage kiā “doodoo pya a suānu” kere a naa lu ekɔ taɛ nu i doo i nɛ doo lo. (1 Kɔr 2:14-16) A wee waɛ eyere nukuādɛɛ̄ loo siga nu a bee piya, mɛ a ɛrɛ pio sɔ̄ a naa wee waɛ esuā.

10. Pio e a bee piya na i ɛrɛ ekpooraloo lɛɛloo a?

10 Siga nu a bee piya i ɛrɛ ekpooraloo lɛɛloo na nyɔɔnɛ nɛɛ a naale o dam ale o wa bira bii a naa bɔloo, ɔ̄ gbɛnɛ mii, gbɛnɛ de, kɔ pɔrɔ pɔrɔ muɛ̄ ue, ɛ’ɛp pya nu a tɔgɛ dogo lumiī, ɛp ekotɛ̄ nɛɛ, le pya nu a le doo wo. (Yɔɔ 101:3) I nɛɛ baa lo a le Pɔrɔ-Edɔɔ̄ aa gbī pya sīdee esu gbeā gbanialoo i ɛrɛ kumaloo Jɛhova. (1 Pit 5:8) Lo a le ii nwaɛ̄dɛɛ̄, Setan dap doo kɔ i manyiɛ pya dɔɔ̄na, kɔ esah, wiibu, baaloo pya nɛɛ, eeloo nɛ nyɔɔ, sa ɛrɛ saŋ. (Gal 5:19-21) Tua sɔ̄, taɛ lo edoo pya nu ama naa dap agatɛ̄. Mɛ lo ii nwaabah doo dogo lo elɛa wa bu, ba dap nwaabah nyim doodoo pɔrɔ ebie sa i yere taāŋa loo.—Jem 1:14, 15.

11. Ena ziī nu alu gɛɛgɛɛloo a naa waɛ emuɛ i ɛrɛ ekpooraloo lɛɛ loo a, e ena anua a?

11 Ziī nu a bee piya a naa waɛ esuā na yii pɔrɔ gbo. Naa kɛɛrɛbu kɛ̄tɔɔ̄ ama. Su kɔ o aa nyɔɔnɛ ziī nɛɛ a naa gaa taāŋabah Jɛhova siniātam. O gbī kɔ nɛɛ o gaa nyɔɔnɛ si tam a ɛp Pya Ekeebee Jɛhova bu le sīdee, nyɔɔwo, o lu ye fɛgɛ loo sa ye yerebah nɛ. O dapnage yiga kɔ o nyɔɔnɛe ye denu sɔɔ̄pie pio sɔ̄. Sɔ̄ sɔ̄ naa binia, o bɔātɛ̄ enyɔɔnɛ ye dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄. Pio sɔ̄ bui aa kɔ ue, a dap bɔātɛ̄ ekɔ nu akiiloo dogo a naa ɛɛ, lo oo le egbī eyere muɛ loo tua sɔ̄. Mɛ sɔ̄ sɔ̄ aa kiisī, pya ue ama bɔātɛ̄ esu a loo sa naa bɛāna a. Lɛɛ ziī dee, nɛɛ o gaa nyɔɔnɛ si tam kue a kɔ o nyɔɔnɛ ye si wee ɔ̄ mii sɔ̄ bui ekpāna tam, e o yiga ye nɛ. E a sira kɔ o bɔātɛ̄ enyɔɔnɛ ye kɛɛrɛ nu bu aba sīdee. Sɔ̄ sɔ̄ aa kiisī, o bɔātɛ̄ edoo dogo bee o gbo ama. Kɛādoo, i lu fɛgɛ sa nwadɛɛ̄ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ, mɛ i ɛrɛ esuā kɔ pya i su gbɛnɛkpo sɔ̄ tɔ̄ma kpaɛ̄ wee i ɛrɛ pah nyɔɔ. (1 Kɔr 15:33) Lo i ɛp i loo leere dookɛ̄ Jizɔs bee kɔ i doo, ii le esu loo gbaloo pya a tɔɔ̄dum a naa gbaaloo pya daakuu Jɛhova. (2 Kɔr 6:15) I muɛ nu a bee piya, sa i kpooraloo lɛɛ loo.

SU O SƆ̄ DAĀNU LEERE

12. Ena pya a wee nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs edoo sɔ̄ ba gaa tɔɔ̄baɛ sɔ̄ nyɔuwe ama e’ina kuma a?

12 Pya a wee nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs ɛrɛ ekiisī lo esitam kuma sɔ̄ ba gaa tɔɔ̄baɛ sɔ̄ lo sɔ̄ nyɔuwe ama e’ina kuma. Jizɔs bee wa nɛ tam esi. A bee wa nɛ lok kɔ ba a zue le yereue “bu Jerusalɛm, le bu dɛ̄dɛɛ̄ Judia, le Sameria, le mmɛ kuma nyɔuwe.” (Doonu 1:6-8) Naa ɛp dua gbɛnɛ tam a bee lu enɛ pya a wee nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs a! Tɛ̄maloo esu loo nɛ tam ama, ba bee su wa sɔ̄ daānu leere.

13. Ena anua alu ebɛɛ̄ kɔ i su i sɔ̄ daānu leere a? (Pya Kɔlɔsi 4:5)

13 Buū Pya Kɔlɔsi 4:5. Lokwa i dap ɛp aba ii leere, alu ebɛɛ̄ kɔ i ɛp kɛ̄ i aa su i sɔ̄ daānu doo. “Sɔ̄ le nu a esira” dap dɔ nyɔɔ ɛrɛgeba ii. (Eklis 9:11) I dum dap ina kuma bu aba sɔ̄ doo dɛɛ̄ kap.

Bu mɛ sīdee na i dap su i sɔ̄ daānu leere a? (Ɛp 14-15 barakpaɛ̄)

14-15. Mɛ sīdee na i dap su i sɔ̄ daānu leere a? (Pya Hibru 6:11, 12) (Ɛpnage foto.)

14 I dap su i sɔ̄ daānu leere tɛ̄maloo edoo nu alu ekɛɛrɛ Jɛhova sa agɛrɛtɛ̄ gbanialoo i ye ɛrɛ kumaloo. (Jɔn 14:21) Alu ebɛɛ̄ kɔ i “yira agɛrɛ, [lu] pya a naa aa dɔ, pya a si tam Nɛɛ-a-i-ɛrɛ eenyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄.” (1 Kɔr 15:58) Lo sɔ̄ lo kuma lu, kere alu kuma ilii dum ale kuma lo pɔrɔ nyɔuwe ama, ii le e’ɛrɛ ekiɛ̄nu.—Mat 24:13; Rom 14:8.

15 Nii’ee, Jizɔs aa kiisī lo eleredeebah pya a ye nyɔɔnɛ dumɛ sɔ̄ ba aa zue ue akiiloo Buɛ̄-mɛnɛ Bari bu dɛ̄dɛɛ̄ nyɔuwe. Edoora nu a bee kɔ edooe. Tɛ̄maloo bɔŋanaloo Jɛhova, Jizɔs etɔgɛ i kɛ̄ ezue ue doo sa i nɛ pya nu tam alu ebɛɛ̄ lokwa i kiisī lo ezue ue. (Mat 28:18-20) I doo nu Jizɔs i gbī aābah tɛ̄maloo ebiibahkɛ̄ zue ue nɛ pya dɔɔ̄na sa wa tɔgɛ nu, sa kiisī lo enwaɛ̄dɛɛ̄ kuma sɔ̄ i gaa tɔɔ̄baɛ sɔ̄ Jɛhova esu kuma nua loo lo sɔ̄ nyɔuwe ama. Tɛ̄maloo esu pya zuurabahtɔ̄ a le bu Pya Hibru 6:11, 12 yere bu dogo, i aabahloo i bɛābu agɛrɛ “mmɛ kuma.”—Buū.

16. Ena i biaɛfii lo edoo a?

16 Jɛhova ɛrɛ taɛ biradee le sɔ̄ a bee sere lo esu kuma nua loo nyɔuwe Setan. Sɔ̄ elua taɛ lo dee, Jɛhova gaa le doo gbɔ̄mɛɛ pya mɔmanudɛɛ̄ a le bu ye Muɛ̄ Ue. Mɛ a dap i tɔɔ̄loo kɔ nyɔuwe ama naa nwaabah ina kuma dookɛ̄ i bee ɛmadɛɛ̄ doo. Kerewo, dee Jɛhova ‘naale epee sɔ̄!’ (Hab 2:3) Nyɔɔwo, doraa i biaɛfii lo e “ɛmadɛɛ̄ Jɛhova,” sa “tɔɔ̄ baɛ Bari [ilii] kpɔā.”—Maika 7:7.

YƆƆ 139 Ɛp Oloo Sɔ̄ Dɛ̄dɛɛ̄ Nu Elua Aā

a Bu ekobee ue ama, i gaa le nɔ kɛ̄ i dap kiisī lo etɔɔ̄ yeere bu edɔɔ̄ sa nwaɛ̄dɛɛ̄ loo pya nu a gaa sira bu nyɔuwe doo. Gbaāloo wo, i nɔ kɛ̄ i dap nwaɛ̄dɛɛ̄ loo pya nu i doo doo, le kɛ̄ i dap su sɔ̄ a siga ama daānu leere doo.

b UE A BAATƐ̄: (Dee nyɔɔ) Dam le wa a gaa si ee niuz. Sɔ̄ esaa, ba kɔ nu ba kɛɛrɛ akiiloo nu a sira bu lo niuz nɛ pya dɔɔ̄na bie enɔānu bu bɔŋanaloo. (Kerekɛ̄) Dam le wa a gaa si ee ue a aabah Eku A Baɛbee lokwa ba dap suā aā edaābeeloo akiiloo mɔmanudɛɛ̄ Baibol. Ba aa nɛ kpa a dɛɛa nyɔɔ Baibol pya nɛɛ, lo alu e’ɛm tɛ̄mabah zooro a bɔloo eture nyiɛ loo.