Skip to content

Skip to table of contents

Ebip Pya A Buū bip

Ebip Pya A Buū bip

Ekɔ pya elap alu e’ɛm bu kpa Pya Galetia 5:22, 23 na alu dɛ̄dɛɛ̄ gah loo “eyuu edɔɔ̄” ani?

Lo dɔ kpa kaɛ kue bee ɛrɛnia elap dogo pya Nɛɛ Kraist: “Mɛ eyuu edɔɔ̄ na wereloo, ɛɛbu, efɛɛloo, nyɔɔnyɔɔ egerebu, kaāna beenyiɛ, le dogo, kaāna yira, fɛgɛ dogo, aa oloo loo.” Naa bɔloo kɔ i ɛp kɔ aba pya lo elap ama na edɔɔ̄ Bari dap i yerebah nɛ kɔ i ɛrɛ a.

Yere nukuādɛɛ̄ loo nu nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee dasī kɔ: “Mɛ dɛ̄dɛɛ̄ tam namloo sira . . . lo a le kue wa, saāŋa dogo, gbegbee, taāŋabah yɔ, do nam, baaloo ziī, kana kana, wiibu, ebɛa miā beenyiɛ, epoo epoo, popooa, ɛrɛ wa loo, mah-nyiɛ̄ nɛɛ, ɔ̄ miī tɛɛā dɛɛ̄, yep le nu a le doo wo ama. (Gal 5:19-21) Nyɔɔwo, Pɔɔl naa bee kue bee dɛ̄dɛɛ̄ nu alu “tam namloo.” (Kɔl 3:5) Bu aba lo sīdee, sɔ̄ ekɔa pya lo lele elap dogo sah, a bee kɔ: “Lɔgɔ lok naale lo sī dee ama.” Nyɔɔwo, Pɔɔl naa gaa bee kɔ dɛ̄dɛɛ̄ pya le elap dogo lo i dap ɛrɛ tɛ̄maloo yerebah kaɛ edɔɔ̄.

I dap muɛ̄ lo ama aāloo nu a bee ɛm ma bɔŋanaloo a le Ɛfɛsɔs kɔ: “Nyɔnɛbee a lu egbī bee ɛɛdee muɛ̄ bu dɛ̄dɛɛ̄ le dogo, le kaāna dogo le kaka ue.” (Ɛfɛs 5:8, 9) Aiī, “le dogo” lu ziī gah loo “bee ɛɛdee” e a lunage ziī gah loo “eyuu edɔɔ̄.”

Bu aba lo sīdee, Pɔɔl zū Timɔti kɔ a “nyɔɔnɛ dumɛ kaāna dogo, enwadɛɛ̄ Bari, yira, wereloo, egerebu, fɛgɛ dogo” lo alu ini’ī le elap dogo. (1 Tim 6:11) Aba taa aba a le yɛɛ lo a le (yira, wereloo, le fɛgɛ dogo) na alu ekɔ alu “eyuu edɔɔ̄ a.” Kɛ̄adoo, Timɔti bee gbī nage yerebah aāloo kaɛ edɔɔ̄ lokwa a dap ɛrɛ pya dɔɔ̄na elap dogo alu ekue bee ama: kaāna dogo, enwadɛɛ̄ Bari, le egerebu.—Dooreloo Pya Kɔlɔsi 3:12; 2 Pita 1:5-7.

Nyɔɔwo, naa kura kɔ Kpa Pya Galetia 5:22, 23 kɔ dɛ̄dɛɛ̄ dogo a bɔloo kɔ Nɛɛ Kraist a ɛrɛ. Kaɛ Edɔɔ̄ Bari dap i yerebah nɛ kɔ i ɛrɛ ɛrɛnia elap alu ekue bee kɔ alu “eyuu edɔɔ̄” ama. Mɛ a ɛrɛ pya dɔɔ̄na dogo a lee kɔ i ɛrɛ lokwa i dap lu Nɛɛ Kraist enyima tura nɛɛ sa “yaa . . . aā dee dum, lo a bee lu edɛm aāloo bera Bari bu kaāna le dogo le kaɛ.”—Ɛfɛs 4:24.