Skip to content

Skip to table of contents

25 EKOBEE UE ENƆ

Bui Aa Yiga Kɔ “Pya Lo Nwīgbagbara Ama” A Dɔ

Bui Aa Yiga Kɔ “Pya Lo Nwīgbagbara Ama” A Dɔ

“[Bui aa] ɛp ziī yɛɛ pya lo nwīgbagbara ama kumakɛ̄.”—MAT 18:10.

YƆƆ 113 Efɛɛloo Bari I Nɛ

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1. E na Jɛhova edora nɛ ziī ziī ii a?

JƐHOVA ezuura ziī ziī ii yaa loo. (Jɔn 6:44) Naa kɛɛrɛ nu lo ama kura. Kuma sɔ̄ Jɛhova kuūdɛɛ̄ kɛ̄ ɛp gbɛnɛ-edo biliɔn pya nɛɛ a le bu nyɔuwe a muɛ lenu a a le bu, lo a le beenyiɛ a kaāna, e o dap ye wereloo. (1 Edoo 28:9) Jɛhova suā a loo, a dā a beeloo, sa a wereloo. Naa ɛp kɛ̄ lo ama i nɛ egbɔ̄nyiɛ doo a!

2. Mɛ sīdee na Jizɔs i yerebah nɛ kɔ i suā kɛ̄ Jɛhova kuūdɛɛ̄loo ziī ziī ye naana pee doo a?

2 Jɛhova kuū a dɛɛ̄loo kaāna, e kɛ̄ a kuūnage dɛɛ̄loo pya o wuga nɛɛdam le nɛɛwa bu bɔŋanaloo doolo. Lo enɛ edoba loo lo ama, Jizɔs su Jɛhova dooreloo nɛɛ tɔɔ̄loo naana pee. Lo a le ziī ka naana dag aa yɛɛ eku naana pee, e na nɛɛ tɔɔ̄loo naana pee edoo a? E “lɛɛbaloo nia tup le lop le ɛrɛnia bie nyɔɔ kpokɛ̄ sa kii wee gbī lo a bee dag.” Sɔ̄ nɛɛ tɔɔ̄loo naana pee emɔna lo naana pee, a naale ɛrɛ ye biirabu loo kɔ a bee dag. E ɛɛŋa. E na lo ama i tɔgɛ ani? Dɛ̄dɛɛ̄ naana pee kuī loo Jɛhova. Jizɔs bee kɔ: “Lu nu a naa lee kɛ̄ sī bui Tɛ li bunyɔɔ kɔmɛ ziī yɛɛ pya lo nwīgbagbara ama a pe.”—Mat 18:12-14.

3. E na i nɔ bu ekobee ue ama a?

3 Ii le egbī e’ɔɛloo lɔgɔ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa. E na i doo lokwa ii tɛrɛ pya dɔɔ̄na ani? Sa e na i dap doo lo ziī nɛɛ biire i bu a? I agara pya ebip ama bu ekobee ue ama. Mɛ i dasī nɔnu akiiloo “pya lo nwīgbagbara” alu ekɔ ue kumaloo bu kpa Matiu 18 ekobee.

BA MƐƐ̄ NA “PYA LO NWĪGBAGBARA” A?

4. Ba mɛɛ̄ na “pya lo nwīgbagbara” a?

4 “Pya lo nwīgbagbara” na pya a nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs kaɛlɛɛ zua ba elua. Ba “le doodoo gbomiɔŋɔ” kaɛlɛɛ zua ba elua, nyɔɔbee ba kpɛ̄naloo kɔ Jizɔs a tɔgɛe wa nu. (Mat 18:3) Kereadoo ba aa keekee kɛ̄ le sīdee doonu sa ɛrɛ keekee kɛ̄ ba ɛp nu sa lap elap doo, dɛ̄dɛɛ̄ aba ɛrɛ yira bu Jizɔs Kraist. E alɛ were wa loo kaāna.—Mat 18:6; Jɔn 1:12.

5. A wee tɔɔ̄loo Jɛhova doodoo wa sɔ̄ ziī nɛɛ dɔ ale doo kɔ ziī pya ye nɛɛ a tɔga?

5 Dɛ̄dɛɛ̄ “pya lo nwīgbagbara” ama kuī loo Jɛhova. Lokwa i dap suā kɛ̄ a ye tɔɔ̄loo doo, naa ɛp kɛ̄ i wee kɛɛrɛbu loo pya miɔŋɔ doo. Ba kuī i loo kaāna. I gbī ekpega wa nyɔɔbee ba naa ɛrɛ ekpo, sa sii tɛɛ̄bu nu ale suā nu doodoo pya gbɛnɛ nɛɛ. Bu kaka, kereadoo a naa wee i nia lo emuɛ sɔ̄ alu esi bag loo lɔgɔ nɛɛ, a wee i biirebu kaāna sɔ̄ alu esi bag loo pya miɔŋɔ. Bu aba lo sīdee, Jɛhova gbī ekpega i. E bu ye wee biira gbɛnɛ sɔ̄ ziī nɛɛ dɔ ale doo kɔ ziī pya Ye nɛɛ a tɔga!—Ais 63:9; Maak 9:42.

6. Dookɛ̄ 1 Pya Kɔrint 1:26-29 kɔ doo, pya nyɔuwe ɛp pya aa nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs doodoo wa?

6 Bu dɔɔ̄na amunu sīdee na pya a wee nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs le doodoo “pya . . . gbomiɔŋɔ” a? Kɛādoo, ba mɛɛ na pya nyɔuwe wee ɛp nua gbɛnɛ a? Pya mɛnɛ, pya a siā-bee, le pya a ɛrɛ ekpo. Bu sīdee alu kee, ba ɛp pya a wee nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs doodoo bee ba naale dɛɛ̄ lɔgɔ nu sa naa lu gbɛnɛ doodoo “gbomiɔŋɔ.” (Buū 1 Pya Kɔrint 1:26-29.) Mɛ Jɛhova naa ɛp wa doo wo.

7. Jɛhova gbī kɔ i aara pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa doodoo wa?

7 Jɛhova wereloo dɛ̄dɛɛ̄ pya ye zooro, kere ba esua nyɔɔnyɔɔ sɔ̄ ye taāŋabah ale ba yii bu kaka aā. Dɛ̄dɛɛ̄ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa kuī loo Jɛhova, e a leenage kɔ ba a kuī i loo. I gbī ‘ewereloo dɛ̄dɛɛ̄ pya gā wuga,’ e a naale pio aba. (1 Pit 2:17) I ɛrɛ ekpɛ̄naloo edoo ɛrɛgeba nu i dap lo ekuū wa dɛɛ̄loo sa wa kpega. Lo a le i suā kɔ i ebiirebu ale doo piya nu loo ziī nɛɛ, ii ɛrɛ ekpaɛ̄dɛɛ̄ lɛɛ bee kɔ lɔgɔ nu naa sira, sa kɛɛrɛ kɔ lo nɛɛ wee nwaabah ɛrɛ saŋ ereloo, sa ɛmadɛɛ̄ kɔ e aadee i aaloo nɛ. E na a dap biirebu siga nɛɛ ani? Pio sɔ̄ nyɔɔ kɛ̄ ba aa, pio pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa wee ɛp kɔ ba kiie kɛ̄ loo pya dɔɔ̄na. Pio aba yii bu kaka aā, sa ba sii suā kɔ ba ɛrɛ e’aaloo nɛ pya dɔɔ̄na sɔ̄ ba wa tɛɛ̄ ekwɔ loo. Kaɛlɛɛ nu a sira, i ɛrɛ edoo ɛrɛgeba nu i dap doo lo esere efɛɛloo. Gbaāloo wo, nɛɛ a wee nwaabah ɛrɛ biirabu loo nu pya dɔɔ̄na doo, ɛrɛ esuā kɔ lo elap dogo ama naa bɔloo sa alu ebɛɛ̄ kɔ a kwabaloo. Lu ebɛɛ̄ kɔ a doo wo lokwa a ɛrɛ efɛɛloo beenyiɛ sa nyɔɔnɛ pya dɔɔ̄na tɔɔ̄ bu efɛɛloo.

ƐP KƆ PYA DƆƆ̄NA LEE A EE

8. Amunu elap dogo pya nɛɛ wee doo na a bee ɛrɛ pah nyɔɔ pya a wee nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs a?

8 E na a bee zū Jizɔs kɔ a kɔ nu akiiloo “pya lo nwīgbagbara” a? Pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ bee ye bip ziī ebip kɔ: “Mɛɛ na a elu gbɛnɛ bu buɛ̄-mɛnɛ li bunyɔɔ ni?” (Mat 18:1) Gbɛnɛ-edo pya Juu a bee le lo sɔ̄ wee ɛp dɔ nua gbɛnɛ. Ziī nɛɛ enɔā kpa kɔ: “Ɛrɛ ka, siā bee le ɛrɛ enwadɛɛ̄ aābah pya dɔɔ̄na bee lu nu a wa kuī loo.

9. E na pya a wee nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs bee ɛrɛ edoo a?

9 Jizɔs bee suā kɔ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ e piiga kaāna lo elɛa edɔɔ̄ gbī elu gbɛnɛ bu wa lo ebee agatɛ̄ bu doonu pya Juu. A bee wa kɔ nɛ kɔ: “Nɛɛ alu gbɛnɛ i yɛɛ le doodoo nwīgbagbara, sa nɛɛ zaāsī doodoo nɛɛ a si tam.” (Luk 22:26) I doo dogo doodoo pya lo “nwīgbagbara” kumasɔ̄ i “kɛɛrɛ kɔ pya dɔɔ̄na lee eenyɔɔ” ili. (Fil 2:3) Kɛ̄ i kiisī lo e’ɛrɛ lo elap dogo ama doo, kɛ̄ a naɛ ewaɛ kɔ i tɛrɛnage pya dɔɔ̄na doolo.

10. Amunu zuurabahtɔ̄ Pɔɔl na i su biea nyiɛ a?

10 Dɛ̄dɛɛ̄ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa lee i ee bu ziī sīdee ale lo dɔɔ̄na. A naa aga emuɛ lo ama lo i sere ekɛɛrɛ nyɔɔ wa lele elap dogo. A lee kɔ i su zuurabahtɔ̄ nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee nɛ Pya Kɔrint kɔ: “Mɛɛ na a muɛ nu alu kee a a le bu a? E na o ɛrɛ le oo bee su a? Nyɔɔwo lo a le o bee su, e na anua kɔ o kaaga a, doodoo bee a naa bee lu dɔɔ̄nu” a? (1 Kɔr 4:7) I ɛrɛ enwaɛ̄dɛɛ̄ lokwa ii gbī kɔ pya dɔɔ̄na a yere i ka loo ale kɛɛrɛ kɔ i lee ee pya dɔɔ̄na. Lo a le ziī wuga nɛɛdam lu nɛɛ a wee para nɛ ekɔaue a zū nɛɛ ale ziī wuga nɛɛwa lu nɛɛ a wee para sere enɔānu Baibol, a bɔloo kɔ pya a doo wo a su dɛ̄dɛɛ̄ ka nɛ Jɛhova.

AALOO NƐ “AĀBU BUI BEENYIƐ”

11. E na Jizɔs i tɔgɛ aāloo kam akiiloo nɛɛ mɛnɛ le ye zooro a?

11 Sɔ̄ Jizɔs enɛa zuurabahtɔ̄ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ kɔ ba aa doo kɔ pya dɔɔ̄na a dɔ, a bee kɔ kam akiiloo ziī nɛɛ mɛnɛ le ye zooro. Lo mɛnɛ bee lɛɛbaloo gbɛnɛkpo kpugi lo ye zooro naa bee ye dap kpɛ nɛ. Sɔ̄ esaa, lo zooro naa bee gbī elɛɛbaloo nwīgbagbara kpugi lo nɛɛ le ɛɛ gbaa lu zooro bee ye aabah. Bu kpɛdumɛ, lo mɛnɛ bee top lo zooro a naa bee ɛrɛ toesaɛ̄ ama tɛrɛ tɔ kpɔgɔrɔ. E na i nɔ aāloo a? Jizɔs bee kɔ: “Aba sīdee ama na na Tɛ li bunyɔɔ edoonage loo ɛrɛgeba bui, lo a le buii aaloo nɛ bui wuga aā bu bui beenyiɛ.”—Mat 18:21-35.

12. Mɛ sīdee na i doo nu a kiɛ̄ pya dɔɔ̄na sɔ̄ ii wa aaloo nɛ a?

12 Nu zooro ama bee doo bee ye nua taāŋa loo le pya dɔɔ̄na. Tuatua, a naa bee tɔgɛ toesaɛ̄ loo nɛɛ le ɛɛ gbaa lu zooro a sa ye “yere tɔ kpɔgɔrɔ mmɛ sɔ̄ a ekpɛ nu a bee aa.” Eree baɛ, a biirebu pya dɔɔ̄na zooro lo ba bee muɛ nu a doo a. “Sɔ̄ pya ye gbo zooro emɔna nu a edooa, a kiɛ̄ wa gbɛnɛ ereloo.” Bu aba lo sīdee, nu i doo ɛrɛ pah nyɔɔ pya dɔɔ̄na. Lo ziī nɛɛ doo i piya nu loo sa ii ye aaloo nɛ, e na a dap sira ani? Tuatua, i doo nu ekiɛ̄ ye lo a le ii ye aaloo nɛ, ye nyɔɔnɛ dania nu sa ye wereloo. Eree baɛ, i doo kɔ loo pya a le bu bɔŋanaloo aa sukɛ̄ sɔ̄ ba muɛ kɔ lo nɛɛ le ii naale bu efɛɛloo.

Ekɔ o aa saŋ biea bu sɛh o aage loo aābu nyiɛ a ni? (Ɛp 13-14 barakpaɛ̄ 13-14) *

13. E na o nɔ aāloo nu a bee siraloo ziī nɛɛ sɛmdee a?

13 Sɔ̄ i aaloo nu nɛ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa, dɔ biī i nɛ sa dɔnage biī nɛ pya dɔɔ̄na. Taɛ nu a bee sira loo ziī wuga nɛɛwa alu nɛɛ sɛmdee a kura Crystal lo. Ziī wuga nɛɛwa bu bɔŋanaloo bee ye biirebu. Crystal bee kɔ: “Ye ue bee mɛ ziloo bee kɔ ba su zima mɛ mma. Mm bee gbī enyɔɔnɛ ye si uwe zue ue. Mm bee ɛrɛna mɛm le ɛɛbu bu tam zue ue.” Crystal bee kɛɛrɛ kɔ a bɔloo kɔ a ɛrɛe biirabu. Kerewo, a naa bee biabu biirabu ale bialoo kɛɛrɛ kɛ̄ nu ye tɔɔ̄loo doo. A bee kumalookɛ̄ sa su zuurabahtɔ̄ a le bu ekobee ue a kɔ “Forgive From Your Heart” a le bu Watchtower October 15, 1999. A bee aaloo nɛ lo wuga nɛɛwa. Crystal kɔ: “Nyaawo na m suā kɔ dɛ̄dɛɛ̄ ii gaa piiga lo eyaa aā elap dogo a, e Jɛhova aaloo i nɛ bu yɔrɔ ziī ziī biradee. A bee kɔ alu edāna gbɛnɛ dɔnia toh mɛ lɛɛ bee. M esiakɛ̄ ɛrɛ ɛɛbu.”

14. Dookɛ̄ kpa Matiu 18:21, 22 kɔ doo, amunu taāŋa na Pita bee ɛrɛ a, e e na i nɔ aāloo ture Jizɔs a?

14 I suā kɔ a lee kɔ i aaloo nu nɛ nɛɛ, e taɛ nu a bɔloo kɔ i doo lo. Mɛ a dap i agabah lo edoo wo. A ɛrɛ sɔ̄ nu bee dap tɔɔ̄loo nɛɛ lɛɛratam Pita doo wo. (Buū Matiu 18:21, 22.) E na edap i yerebah nɛ a? Tuatua, ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ kɛ̄ Jɛhova e’aara loo a nɛ doo. (Mat 18:32, 33) Lɔgɔ nu ebee doo kɔ a aaloo i nɛ naale, mɛ a doo wo bu yɔrɔ. (Yɔɔ 103:8-10) Wo doo kɔ, “ili ɛɛnɛge ewereloo ɛnia ii.” Nyɔɔwo, aaloo nu nɛ nɛɛ naa lu nu i doo lo a nia i, alu nu i ɛrɛ edoo. Alu kɔm a i le bee lo e’aaloo nɛ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa. (1 Jɔn 4:11) Eree baɛ, ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ nu a sira sɔ̄ i aaloo nu nɛ nɛɛ. I dap yerebah nɛ nɛɛ a bee i doo piya nu loo a, doo kɔ bɔŋanaloo a le bu gbaaloo, kpega i gbanialoo kumaloo Jɛhova, sa i sikɛ̄ ɛrɛ i loo. (2 Kɔr 2:7; Kɔl 3:14) Lo kpɛdumɛ, yere kara nɛ Nɛɛ a kɔ i aaloo nu nɛ nɛɛ a. O a yiga kɔ Setan a lap efɛɛloo a le yɛɛ olo le pya o wuga bu bɔŋanaloo. (Ɛfɛs 4:26, 27) I gbī yerebah Jɛhova lokwa ii dɔ bu zaɛ̄ Setan.

O AA DƆ

15. Dookɛ̄ Pya Kɔlɔsi 3:13 kɔ doo, e na i dap doo lo a le ziī i wuga doo nu a i nɛ taāŋa gbɛnɛ ani?

15 Lo o wuga bu yira doo nu a a nɛ taāŋa gbɛnɛ ni a? E na o doo a? Piiga ɛrɛgeba kɛ̄ o dap doo lo esere efɛɛloo. Kɔ taɛ kɛ̄ a a tɔɔ̄loo doo nɛ Jɛhova bu kara. Bara ye kɔ a nɛ leelee nɛɛ a bee a doo piya nu loo a, sa a yerebah nɛ kɔ o dap muɛ pya lele elap dogo lo nɛɛ ɛrɛ, lo a le pya elap a doo kɔ Jɛhova a were ye loo. (Luk 6:28) Lo oo dap lɛɛ nyiɛ nyɔɔ nu lo wuga a doo loo, kɛɛrɛbu kaāna sīdee o su ye kɔāue nɛ. A bɔloo kɔ o aadee ɛp kɔ o wuga naale ɛmɛnɛbee gbī edoo a piya nu loo. (Mat 5:23, 24; 1 Kɔr 13:7) Sɔ̄ o ye nyɔɔnɛ kɔnia ue, su kɔ a ɛrɛ le ekɛɛrɛ a kumaloo. E lo a naa gbī esere efɛɛloo ni a? ‘Kiisī loo e’aaloo’ ye nɛ. Loo a aa ɔ loo o wuga. (Buū Pya Kɔlɔsi 3:13.) Lo a eetɔɔ̄ na bee o aa biea saŋ bu, nyɔɔbee a dap gbee gbanialoo o ɛrɛ kumaloo Jɛhova. Waa yiga kɔ lɔgɔ nu a doo kɔ o dɔ. Tɛ̄maloo edoo wo, o tɔgɛ kɔ o wereeloo Jɛhova ee ɛrɛgeba dɔɔ̄na nu.—Yɔɔ 119:165.

16. E na ziī ziī ii ɛrɛ edoo a?

16 I tɔgɛ nia loo dee a i kpaā nɛ lo etaāŋabah Jɛhova bu gbaaloo doodoo “ziī eku naana pee” kɛ̄ bah “ziī nɛɛ tɔɔ̄loo naana pee”! (Jɔn 10:16) Kpa a kura Organized to Do Jehovah’s Will, ye 165 naɛsī kɔ: “Lokwa o ɛrɛ biī aāloo gbaaloo, o ɛrɛ edoo kɔ gbaaloo a le.” Nyɔɔwo, alu ebɛɛ̄ kɔ i “kpɔā aba ii lokwa i ɛp pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa dookɛ̄ Jɛhova wa ɛp doo.” Kiikɛ̄ Jɛhova le, dɛ̄dɛɛ̄ ii lu “pya lo nwīgbagbara” a ye kuī loo. Lege kɛ̄ o ɛp pya o wuga nɛɛdam le nɛɛwa doo lo ni? Jɛhova muɛ sa tɔgɛ nia loo dɛ̄dɛɛ̄ nu o doo lo eyerebah wa nɛ sa wa kuūdɛɛ̄loo.—Mat 10:42.

17. E na i biaɛfii lo edoo a?

17 Bu i ɛɛ loo pya i wuga bu yira. Nyɔɔwo i biaɛfii “kɔ lɔgɔ [ii] naale sere ekuma ale zaɛ̄ sɛɛ [i] wuga.” (Rom 14:13) I ɛp pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa kɔ ba lee i ee, sa i gbī e’aaloo wa nɛ aābu i beenyiɛ. Naa lege bee ii lɛɛbaloo kɔ pya dɔɔ̄na a tɛrɛ i. Taāwo, doraa i sagɛ lo e “nyɔɔnɛ nu efɛɛloo le wuwu ziī yira.”—Rom 14:19.

YƆƆ 130 Wee Aaloo Pɔrɔ

^ bar. 5 Nyɔɔbee ii mmana, i dap doo ale kɔ nu eziloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa. E na i doo lo a sira doo wo a? I wee gbīge ekwa i gbanialoo ni? I wee nwaagebah bara aaloo ni? Ale i wee kɛɛrɛ kɔ lo nu kiɛ̄ wa naa kuu i ni? Ale bu i wee nwaabah biira loo nu pya dɔɔ̄na kɔ ale nu ba doo ni? I wee leere ue aba ii kɔ dua nɛɛ i lu lo, lo a le kɔ ii dap nyaa ni? Sɛh i muɛge i elap dogo nua e’ɔaloo alu ebɛɛ̄ kɔ i kwabaloo ni?

^ bar. 53 UE A BAATƐ̄ FOTO: Ziī wuga nɛɛwa a gaa ɛrɛ biirabu loo dɔɔ̄na wuga nɛɛwa bu bɔŋanaloo. Sɔ̄ ba egbaara kɔnia ue ama bie kɛ̄ lɔgɔ nɛɛ naale sah, ba bee aaloo nɛ ziī sa gbaaloo si tam bu ɛɛbu.