Skip to content

Skip to table of contents

26 EKOBEE UE ENƆ

Kɛ̄ Wereloo I Yerebah Nɛ Kɔ I Be Eebah Bɔɔ Doo

Kɛ̄ Wereloo I Yerebah Nɛ Kɔ I Be Eebah Bɔɔ Doo

“Sɔ̄ Jɛhova mɛ le kpaɛ̄, mm le ɛrɛ bɔɔ.”—YƆƆ 118:6.

YƆƆ 105 “Bari Na Wereloo”

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1. Pio amunu bɔɔ na nɛɛ wee ɛrɛ a?

 NAA kɛɛrɛbu pio nu a bee siraloo Pya Ekeebee Jɛhova ama. Nestor le ye wa María bee gbī esitam kɛ̄ pya zue ue lu ebɛɛ̄. * Kerewo, lɛɛ ba gae dap doo wo, alu ebɛɛ̄ kɔ ba a kwabaloo kɛ̄ ba wee su kpugi daānu doo. Mɛ bɔɔ bee wa aa kɔ ba naale e’ɛrɛe kaāna ɛɛbu lo a le aba nwīgbagbara kpugi na ba ɛrɛ lo esu tɔ̄ma dum a. Sɔ̄ Biniam bee lu Nɛɛ Ekeebee Jɛhova bie ziī buɛ̄ alu egbanasī i tam, a bee suā kɔ a dap lu etɛ̄ŋae ye loo doodoo nɛɛ a nuūna pya nɛɛ Bari. Lo ama bee ye aarɛ bɔɔ. Kerewo, nu a bee ye aarɛ bɔɔ gbɛnɛ na kɛ̄ pya ye butɔ edoo dogo doo sɔ̄ ba esuā kɔ e’ina aa nyɔɔnɛ Pya Ekeebee. Valérie bee ɛrɛ ziī dumɛ kansa a bee piya kaāna, sa a bee gbī nɛɛ eboh ye sa naa yere ye miī loo. E a bee ɛrɛnage bɔɔ kɔ a dabe u.

2. Ena anua alu ebɛɛ̄ kɔ i piiga lo ebe eebah i bɔɔ a?

2 Ekɔ o ebee ɛrɛ dua bɔɔ a le doo wo ni? Gbɛnɛ-edo ii e’ɛrɛ. Lo ii baɛbee i bɔɔ, i dap biaɛfii nu bu pɔrɔ sīdee lo a dap ɛrɛ pɔrɔ pah nyɔɔ gbanialoo i ɛrɛ kumaloo Jɛhova. Taɛ nu Setan gbī lo. A gbīnage esu i bɔɔ daā kɔ i aa gbaɛ̄tɔ̄loo pya lok Jɛhova, gbaāloo si tam zue ue. (Mum 12:17) Setan bee piya, a ɛrɛ ekpo sa lu bag. Mɛ o dap kpega oloo ye lɛɛ loo. Bu mɛ sīdee?

3. Ena eyerebah i nɛ kɔ i be eebah i bɔɔ ani?

3 Lo i yiga kaāna kɔ Jɛhova were i loo sa i le loo, i dap be eebah ɛrɛgeba nu Setan gbī esu i yeā bɔɔ bu. (Yɔɔ 118:6) Bu edoba, nɛɛ a bee ɛm kpa Le-yɔɔ 118 bee kpesī pya kɛ̄tɔɔ̄ a ye nɛ taāŋa. A bee ɛrɛ gbɛnɛ-edo pya a ye baaloo, lo pio aba bee legara gbɛnɛ gbɛnɛ dɔ (9, 10 barakpaɛ̄). Pio sɔ̄, a bee le kɛ̄bah gbɛnɛ biīnɛ nɛkɛ̄ (13 barakpaɛ̄). E Jɛhova bee ye kāmɛnɛ bu e’agabah (18 barakpaɛ̄). Kerewo, lo nɛɛ ɛm le-yɔɔ bee uɛ kɔ: “Mm le ɛrɛ bɔɔ.” Ena a bee doo kɔ loo ye a sukɛ̄ sa naa ɛrɛ bɔɔ ani? Kere Jɛhova bee ye kāmɛnɛ, a bee suā kɔ ye Tɛ a le li bunyɔɔ ama were ye loo kaāna. Lo nɛɛ ɛm le-yɔɔ bee suā kɔ kaɛlɛɛ ɛrɛgeba kɛ̄tɔɔ̄ a kpesī, Bari a ye wereloo ama ekiisī lo eyerebah ye nɛ.—Yɔɔ 118:29.

4. Amunu bɔɔ na i dap be eebah lo i yiga kaāna kɔ Bari were i loo a?

4 A lee kɔ i yiga kaāna kɔ Jɛhova wereloo ziī ziī ii. Lo i yiga kaāna doo wo, eyerebah i nɛ kɔ i be eebah taa ka bɔɔ pya nɛɛ wee bialoo ɛrɛ, lo a le: (1) ɛrɛ bɔɔ kɔ ii le edap nɛ nu a bɛɛ̄ pya i butɔ, (2) ɛrɛ bɔɔ loo nɛɛ, le (3) ɛrɛ bɔɔ loo luh. Pya i wuga i bee kɔ nu akiiloo bu tua barakpaɛ̄ a, bee dap be eebah wa bɔɔ nyɔɔbee ba bee yiga kaāna kɔ Jɛhova weree wa loo.

Ɛ’ƐRƐ BƆƆ KƆ II LE EDAP NƐ NU A BƐƐ̄ PYA I BUTƆ

Ziī wuga nɛɛdam gaa aa bari lokwa a dap nɛ nu alu ebɛɛ̄ bu namloo pya ye butɔ, e ye nwiīnɛɛdam le ye kpaɛ̄ (Ɛp 5 barakpaɛ̄)

5. Pya amunu kɛ̄tɔɔ̄ na edap doo kɔ nɛɛ alu tɛ bee tɔ a ɛrɛ gbɛnɛ ekɛɛrɛ a? (Ɛp foto a le nyɔɔ eko.)

5 Nɛɛ Kraist alu tɛ bee tɔ wee su toh a ye le bee lo enɛ nu alu ebɛɛ̄ bu namloo pya ye butɔ nua gbɛnɛ. (1 Tim 5:8) Lo o lu tɛ bee tɔ, naadaba o bee le aa ɛrɛ bɔɔ kɔ o dabe peere o tam bu sɔ̄ pɔrɔ dumɛ a yaara bee bɔātɛ̄. Naadaba o bee le aa ɛrɛ gbɛnɛ ekɛɛrɛ kɔ oo le edabe wa nɛ nuede sa kpɛ kpugi loo tɔ. O bee dapnage kɛɛrɛ kɔ lo o peere o tam, oo le edabena ɛrɛ lo dɔɔ̄na. Ale naadaba oo bee gbīnage esitam a kiikɛ̄ doodoo Nestor le María i bee kɔ nu akiiloo tua sɔ̄ a, nyɔɔbee o bee kɛɛrɛ kɔ lo oo ɛrɛ gbɛnɛkpo kpugi, oo le edabe doo pio nu o bee gbī edoo. Setan esua dua bɔɔ ama ɔbɛ gbɛnɛ-edo nɛɛ lɛɛ loo etaāŋabah Jɛhova.

6. Ena Setan gbī kɔ i yiga a?

6 Setan gbī kɔ i yiga kɔ Jɛhova naa kuūdɛɛ̄loo ziī ziī ii, sa naa yerenage bah i nɛ lo ekuūdɛɛ̄loo pya i butɔ. Wo dap doo kɔ i biaɛfii lo edoo ɛrɛgeba nu i dap doo lokwa a naa lu elɛɛ i loo tam, kere alu nu egbee lok Bari.

7. Amunu agɛrɛ nyiɛ na Jizɔs i nɛ a?

7 Jizɔs alu nɛɛ a suāloo i Tɛ leere ee ɛrɛgeba dɔɔ̄na nɛɛ bee i kɔ nɛ kɔ, i Bari “suā nu a i bɛɛ̄ lɛɛ [i] gaa ye bara.” (Mat 6:8) E Jizɔs suā kɔ Jɛhova kpɛ̄naloo enɛ i pya nu alu i ebɛɛ̄. Kuma sɔ̄ i lu Pya Nɛɛ Kraist a, i nuūna butɔ Bari. I suā leere kɔ doodoo nɛɛ alu Tɛ bee tɔ, Jɛhova edoo taɛ nu a kɔ bu 1 Timɔti 5:8.

Jɛhova edoo kɔ i ɛrɛ pya nu a i bɛɛ̄. A dap su pya i wuga bu bɔŋanaloo i yeābah nɛ (Ɛp 8 barakpaɛ̄) *

8. (a) Ena eyerebah i nɛ kɔ i aa ɛrɛ bɔɔ kɔ ii le edap nɛ nu a bɛɛ̄ pya i butɔ a? (Matiu 6:31-33) (b) Dookɛ̄ alu etɔgɛ bu foto a nyɔɔnɛ barakpaɛ̄ ama doo, bu mɛ sīdee na i dap nɔ edoba dam le wa a gaa dɔɔ̄ nuede nɛ ziī wuga nɛɛwa a?

8 Lo i yiga kɔ Jɛhova were i loo sa werenage loo pya i butɔ, bu i naale edɔ kɔ ii le e’ɛrɛ pya nu a i bɛɛ̄. (Buū Matiu 6:31-33.) Jɛhova gbī enɛ i nu a i bɛɛ̄. Naa ɛp kɛ̄ a i wereloo sa lu Nɛɛ a para dɔɔ̄nu bu yaaribah doo a! Sɔ̄ a bee dɛm nyɔuwe, a bee i nɛ nu a eenyɔɔ aba nu i de sa tɔɔ̄dum. A bee dɛm keekee nu edoo kɔ i ɛrɛ ekpeloo. (Jɛn 2:9) Pio sɔ̄, kere a bee kɔ ii dap ɛrɛ dɛ̄dɛɛ̄ nu a i bɛɛ̄, bu i a ɛɛ kɔ i lege dum sa Jɛhova na a i nɛ pya nu i ɛrɛ a. (Mat 6:11) Lee i nyɛŋiabu kɔ lɔgɔ nu bu namloo i lɛɛbaloo anyaawo nyɔɔ taāŋabah Jɛhova i dap su dooreloo pya nu i wereloo Bari enɛ i anyaawo le deesī li naale. Taɛ nu a bee siraloo Nestor le María lo.—Ais 65:21, 22.

9. Ena o dap nɔ aāloo edoba Nestor le María a?

9 Nestor le María bee ɛrɛ le tam sa ɛrɛnage le tɔ bie Colombia. Ba bee kɔ: “I bee kɛɛrɛ nu akiiloo tɔɔ̄dum a waɛbah sa nyimɛ esiatam zue ue yereloo, kerewo bɔɔ bee i aa kɔ ii le e’ɛrɛna ɛɛbu lo ii ɛrɛna gbɛnɛkpo kpugi esu tɔ̄ma dum.” Ena a bee wa yerebah nɛ kɔ ba a be eebah lo bɔɔ a? Ba bee ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ kɛ̄ Jɛhova etɔgɛ kɔ a weree wa loo bu keekee sīdee doo. Kuma sɔ̄ ba dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ kɔ ekiisī lo ekuū wa dɛɛ̄ loo a, ba bee lɛɛbaloo tam ba gaa bee si, lo ba wee wa kpɛ gbɛnɛkpo kpugi. Ba bee oo wa tɔ sa kii kɛ̄ pya zue ue Buɛ̄-mɛnɛ lu ebɛɛ̄ bie lo edo. Biaɛfii ba bee doo ama bee wa tɔɔ̄loo doodoo wa? Nestor kɔ: “I emɔna kɔ nu kpa Matiu 6:33 kɔ lu kaka. Lɔgɔ nu bu namloo sii i naɛ̄nɛ. Sa i ɛrɛ ɛɛbu anyaawo eekɛ̄ i wee doo.”

ƐRƐ BƆƆ LOO NƐƐ

10. Ena anua pya nɛɛ ɛrɛ bɔɔ loo ziī a?

10 Miɔŋɔ nɛɛ esia bag loo ziī aa li dee. (Eklis 8:9) Bu edoba, pya nɛɛ su wa ekpo daānu bu pɔrɔ sīdee, pya bag dogo doogi keekee dogo lumiī, pya a gbī ue bie tɔkpa tuegi pya wa gbo tɔkpa sa wa yere bɔɔ bu, e pio nɛɛ sibag loo pya wa butɔ. Kɛādooge a lo pya nɛɛ ɛrɛ bɔɔ loo ziī! Mɛ sīdee na Setan piiga lo esu ɛrɛ bɔɔ loo nɛɛ i ɛā a?

11-12. Mɛ sīdee na Setan su ɛrɛ bɔɔ loo nɛɛ i beā a?

11 Setan piiga lo esu ɛrɛ bɔɔ loo nɛɛ daā kɔ i ɔbɛ esitam zue ue le pya dɔɔ̄na nu Jɛhova kɔ i doo. Setan zū pya bɛbɛɛ kɔ ba a kpaɛ̄ i tam sa i tɛ̄ŋaloo. (Luk 21:12; Mum 2:10) Keekee eku pya nɛɛ a nuūna nyɔuwe Setan gaa yaari esah-esah ue akiiloo Pya Ekeebee Jɛhova. Pya nɛɛ a yiga wa esah ama dap i kɛgɛ sa i bebe loo. (Mat 10:36) Ekɔ kɛ̄ Setan i bebe loo doo ama lu i nyɛŋialoo ni? Eeye doo pippip. Taɛ kɛ̄ aa bee doonage lo bu tua sɔ̄ o’oo tup zua.—Doonu 5:27, 28, 40.

Kere pya i butɔ gbana i sī, i dap dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ wereloo Jɛhova i ɛrɛ kumaloo (Ɛp 12-14 barakpaɛ̄) *

12 Naale aba gbanasī a aabah pya bɛbɛɛ na alu nu Setan aa i su beābe loo a. Kii kɛ̄ pio nɛɛ le, bɔɔ aa wa loo kɛ̄ pya wa butɔ edoo dogo doo lo ba lu Nɛɛ Ekeebee Jɛhova. Pio sɔ̄, dua bɔɔ ba ɛrɛ loo pya wa butɔ ama ee bɔɔ ba ɛrɛ loo nɛɛ a gbī etɔg wa. Ba wereloo pya wa butɔ kaāna sa ba gbī kɔ ba a taāŋabah Jɛhova. A kiɛ̄ wa sɔ̄ ba dā sɔ̄ pya wa butɔ aa kɔ pya nu a naa bɔloo kumaloo Bari le pya a gaa ye taāŋabah. Kerewo, pio pya wa butɔ a bee wa gbanasī tua sɔ̄ esiakɛ̄ su kaka. Mɛ lo a le pya a nuūna i butɔ naa gbīna enyɔɔnɛ i dānia lɔgɔ nu nyɔɔbee i yira ni a? I doo dogo doodoo wa?

13. Susuā leere kɔ Bari were i loo dap i yerebah nɛ sɔ̄ pya i butɔ i gbanasī doodoo wa? (Le-yɔɔ 27:10)

13 I dap ɛrɛ egbɔ̄nyiɛ aāloo kaka ue a le bu kpa Le-yɔɔ 27:10. (Buū.) Lo i nyɛŋiabu kɛ̄ Jɛhova i wereloo doo, i ɛrɛ e’agaloo sɔ̄ alu egbana i sī. E i suā leere kɔ enɛ i ekpɛanu loo i egerebu. Jɛhova ekuū i dɛɛ̄ loo bu namloo, bu edɔɔ̄, le kɛ̄ nu i tɔɔ̄loo doo ee ɛrɛgeba nɛɛ! Taɛ nu a bee siraloo Biniam i bee kɔ nu akiiloo tua sɔ̄ a lo.

14. Ena o dap nɔ aāloo nu a bee siraloo Biniam a?

14 Biniam bee lu Nɛɛ Ekeebee Jɛhova kere a bee suā kɔ dodoo wo edoo kɔ pya bɛbɛɛ a tɛ̄ŋa ye loo. Naa ɛp kɛ̄ susuā kɔ Jɛhova weree ye loo bee yerebah nɛ Biniam kɔ a be eebah ɛrɛ bɔɔ loo nɛɛ doo ama. A kɔ: “Lo tɛ̄ŋaloo bee agabah ee kɛ̄ m bee ɛmadɛɛ̄ doo. Kerewo, nu a bee mɛ aarɛ bɔɔ ee gbanasī a aabah pya bɛbɛɛ na gbanasī a aa butɔ. Bɔɔ bee mɛ aa kɔ na biaɛfii lo elu Nɛɛ Ekeebee Jɛhova edoo kɔ na tɛ a kɛɛrɛ kɔ m elɔgarae ye, sa pya na butɔ e’ɛp kɔ mm le eluna lɔgɔ nu bu dum.” Kerewo, Biniam bee yiga kɔ Jɛhova wee kuūdɛɛ̄loo pya a wereloo dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄. Biniam baatɛ̄ kɔ: “M bee ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ kɛ̄ Jɛhova bee yerebah nɛ pya dɔɔ̄na doo lokwa ba dap egerebu kɛ̄bah naɛbah, baaloo, le e’agabah dogo a aabah pya a doo dogo lumiī. M bee suā kɔ Jɛhova enɛ mɛ leelee, lo m tɔɔ̄ ye bialoo. Sɔ̄ a bee lu e’aa mɛ gbɛnɛkpo sɔ̄ sa mɛ tɔg, m bee muɛ kɛ̄ Jɛhova i yerebah nɛ sɔ̄ i le bu ebɛɛ̄ doo, kuma sɔ̄ i kiisī lo etɔɔ̄ agara ye nɛ.” Jɛhova bee lu kaāna Tɛ nɛ Biniam, e pya wuga bu bɔŋanaloo bee ye yerebah nɛ doodoo pya ye butɔ.

ƐRƐ BƆƆ LOO LUH

15. Ena anua nɛɛ wee ɛrɛ bɔɔ loo luh a?

15 Baibol tɔgɛ kɔ luh lu nɛɛ baa. (1 Kɔr 15:25, 26) I dap ɛrɛ gbɛnɛ bɔɔ loo luh, eetɔɔ̄ na sɔ̄ ili ale pya nɛɛ i wereloo le bu gbɛnɛ dumɛloo. Ena anua i ɛrɛ bɔɔ loo luh a? Nyɔnɛbee Jɛhova bee i dɛm kɔ i ɛrɛ taɛ lo etɔɔ̄dum mmɛ deedee. (Eklis 3:11) Lo ii ɛrɛ bɔɔ loo luh yeekɛ̄ eyerebah i nɛ kɔ i kpega i dum. Bu edoba, ezū i kɔ i nwaɛ̄dɛɛ̄ loo pya nu i de sa nɔɔ sɔ̄ lo ebira bii laagɛloo, siloo dɔktɔ ale ɔ̄ pie sɔ̄ loo i dumɛ, sa kpooraloo lɛɛloo ɛrɛgeba nu a dap su i dum yerebu gɛɛgɛɛloo.

16. Setan gbī esu bɔɔ i ɛrɛ loo luh daānu doodoo wa?

16 Setan suā kɔ i dum kuī i loo kaāna. Nyɔɔwo, a kɔ i kpɛ̄naloo epeere ɛrɛgeba nu kere gbanialoo i ɛrɛ kumaloo Jɛhova, lo ekpɔā i dum anyaawo. (Job 2:4, 5) Ɛp kɛ̄ Setan tɛɛ̄ ekwɔ doo a! Kerewo, nyɔɔbee Setan na “nɛɛ a . . . ɛrɛ ekpo luh” a, a gbī kɔ bɔɔ i ɛrɛ loo luh a agabah lokwa i lɛɛbaloo etaāŋabah Jɛhova. (Hib 2:14, 15) Pio sɔ̄, pya a yerekpotɛ̄ Setan wee yere bɔɔ bu pya a gaa taāŋabah Jɛhova kɔ ba efɛe wa lo ba naa anna wa yira. E siga sɔ̄, sɔ̄ Setan muɛ kɔ i le bu e’agabah dumɛloo a gbī elɛɛ i dum, a wee gbī esu lo kɛ̄tɔɔ̄ daā kɔ i nyaana egā. Pya dɔktɔ ale pya i butɔ lo ba naa yira dap i zū kɔ i yaa miī loo, lo alu gbee lok Bari. Ale dɔɔ̄na nɛɛ dap i zū kɔ i dooa pie loo bu sīdee a be pya daakuu Kpa Kaɛ.

17. Dookɛ̄ ue a le bu Pya Rom 8:37-39 kɔ doo, ena anua a naa lu ebɛɛ̄ kɔ i ɛrɛ bɔɔ loo luh a?

17 Kereadoo ii gbī e’u, i suā kɔ Jɛhova naale e’ɔbɛ ewere i loo kere i u. (Buū Pya Rom 8:37-39.) Sɔ̄ pya alu gbo Jɛhova u, a naa wee wa ibere, e a ɛp wa doodoo bee ba lege dum. (Luk 20:37, 38) A taɛ ye kaāna lo e’obara wa sere dum. (Job 14:15) Jɛhova ekpɛa nu a si gbɛnɛ du “lokwa . . . [i] ɛrɛ dum a naa tah.” (Jɔn 3:16) I suā kɛ̄ Jɛhova i wereloo sa i kuūdɛɛ̄loo doo. Taā alu kɔ i lɛɛbaloo Jɛhova sɔ̄ i dɔ bu eyɔloo ale sɔ̄ i kpesī luh, i gbī yerebah, suānu, le mɛm ye aābah. Taɛ nu Valérie le ye dam bee doo lo.—Yɔɔ 41:3.

18. Ena o dap nɔ aāloo edoba Valérie a?

18 Valérie bee ɛrɛ ziī bee kansa a wee nwaabah fɛ nɛɛ sɔ̄ a bee le 35 zua. Naa ɛp kɛ̄ wereloo bee ye yerebah nɛ kɔ a be eebah ɛrɛ bɔɔ loo luh doo. A bee kɔ: “Sɔ̄ a bee lu edoo kɔ m suā kɔ m ɛrɛ dumɛ kansa, a bee ɔbɛ na dam le mm kaāna. A bee lu ebɛɛ̄ kɔ ba a baa mɛ loo lokwa m dap tɔɔ̄dum. M bee siloo gbɛnɛ-edo pya a wee baaloo nɛɛ, mɛ ba naa bee yiga kɔ ba ebaae mɛ loo sa naa yere mɛ miī loo. Bɔɔ bee mɛ aa, mɛ nyɔɔbee nu lok Bari kɔ, mm le edap yaa miī loo doo pippip! Bu dɛ̄dɛɛ̄ na dum, Jɛhova etɔgɛ mɛ kɔ a weree mɛ loo kaāna. Nyaawo, m ɛrɛ dee lo etɔgɛ na wereloo ye kumaloo. Ɛrɛgeba sɔ̄ m dā pɔrɔ kpɛa akiiloo na dumɛloo, a wee doo kɔ m agɛrɛbah biaɛfii lo edoo nu e’ɛɛrɛbu Jɛhova sa mm yiga kɔ Setan a eebah. E sɔ̄ sɔ̄ aa kiisī, a bee lu ebaa mɛ loo sa ba naa yere mɛ miī loo. Kereadoo lo dumɛloo sii mɛ tageloo, Jɛhova aa kiisī lo enɛ i nu a i bɛɛ̄. Bu edoba, bie enɔānu takaɛ i bee si lɛɛ m gae suā kɔ m ɛrɛ lo dumɛloo, i bee nɔ ekobee ue a kɔ: ‘Meeting Today’s Adversities With Courage.’ * Ekobee ue ama bee i gbɔ̄nyiɛ kaāna. I bee buū tɛɛ̄nyɔɔ booboo sɔ̄. Pya ekobee ue a le doo wo, gbaāloo si enɔānu le si tam zue ue bee doo kɔ na dam le mm a ɛrɛ efɛɛloo beenyiɛ, sa i yerebah nɛ kɔ i doo pya biaɛfii a bɔloo.”

BEBE EEBAH PYA I BƆƆ

19. Ena esira sɔ̄ sɔ̄ naa binia a?

19 Tɛ̄maloo yerebah Jɛhova, Pya Nɛɛ Kraist ba le dɛ̄dɛɛ̄ kɛ̄ bu nyɔuwe ebea eebah e’aga kɛ̄tɔɔ̄ sa gbanasī Setan. (1 Pit 5:8, 9) Olo dapnage doo wo. Sɔ̄ sɔ̄ naa binia, Jɛhova edoo kɔ Jizɔs le pya enyɔɔnɛ ye bɛɛ “a gbee dɛ̄dɛɛ̄ tam pɔrɔ edɔɔ̄.” (1 Jɔn 3:8) Sɔ̄ lo ama etɛ̄na, pya nɛɛ Bari lo ba gaa ye taāŋabah a kɛnɛkɛ̄ ‘naale e’ɛrɛ bɔɔ loo lɔgɔ nu, sa lɔgɔ nu naale eyere wa bɔɔ bu.’ (Ais 54:14; Maika 4:4) Lɛɛ a gae lu lo sɔ̄, alu ebɛɛ̄ kɔ i piiga lo ebe eebah i bɔɔ.

20. Ena eyerebah i nɛ kɔ i be eebah pya nu a i aarɛ bɔɔ a?

20 I ɛrɛ ekiisī lo e’agɛrɛtɛ̄ kɛ̄ i dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ kpega le wereloo Jɛhova ɛrɛ loo pya ye zooro doo. Nu eyerebah i nɛ kɔ i doo lo ama na ɛ’ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ sa kɔ nu akiiloo kɛ̄ Jɛhova bee kpega pya ye zooro bu pya sɔ̄ akii adumɛ doo. E i dapnage wee kɛɛrɛ kɛ̄ Jɛhova bee i yerebah nɛ doo sɔ̄ i bee kpesī e’aga kɛ̄tɔɔ̄. Tɛ̄maloo yerebah Jɛhova, i dap be eebah pya nu a i aarɛ bɔɔ!—Yɔɔ 34:4.

YƆƆ 129 I Kiisī Lo E Egerebu

^ A naa bee piya lo e’ɛrɛ bɔɔ pio sɔ̄, a dap i kpega lɛɛ bu kɛ̄tɔɔ̄ alu gɛɛgɛɛloo. Kerewo, lo i ɛrɛ bɔɔ a naa bɔloo, a dap i yere taāŋaloo. Bu mɛ sīdee? Setan esu dua bɔɔ a le doo wo daā kɔ i biaɛfii nu bu pɔrɔ sīdee. Bu kaka, i ɛrɛ epiiga lo ebaɛbee dua bɔɔ ama. Ena eyerebah i nɛ a? Dookɛ̄ ekobee ue ama etɔgɛ doo, lo i yiga kaāna kɔ Jɛhova le i loo sa i wereloo, i dap be eebah ɛrɛgeba bɔɔ.

^ Elua enyaana pio bee ama.

^ UE A BAATƐ̄ FOTO: Ziī dam le wa aa su nuede ma ziī wuga nɛɛwa le pya ye butɔ lo ba gbaa le bu aba bɔŋanaloo.

^ UE A BAATƐ̄ FOTO: Tɛ le ka ziī wuga nɛɛdam a le zege naa gbī kɔ a taāŋabah Jɛhova, kerewo a dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ kɔ Bari eyeree ye kpotɛ̄.