Skip to content

Skip to table of contents

41 EKOBEE UE ENƆ

Yira Agɛrɛ Bu Gbɛnɛ Etɛɛrɛloo”

Yira Agɛrɛ Bu Gbɛnɛ Etɛɛrɛloo”

“Wereaaloo Jɛhova, bɔɔlo dɛ̄dɛɛ̄ pya ye kaɛ! Jɛhova esere dɛ̄dɛɛ̄ pya a ye ture nyiɛ loo.”​—YƆƆ 31:23.

YƆƆ 129 I Kiisī Lo E Egerebu

SDASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1-2. (a) Amunu ue na pya bɛbɛɛ esaa ekɔ a? (b) Pya amunu ebip na alu ebɛɛ̄ kɔ i agara a?

NAA kɛɛrɛ kɔ pya bɛbɛɛ ekɔ lo kɔsiā ba gaa bee gbī ekɔ aadee a kɔ, “efɛɛloo le kpɔā.” Ba dap kaaga kɔ nyɔuwe elea bu kaāna efɛɛloo. Pya bɛbɛɛ egbī kɔ i kɛɛrɛ kɔ ba elɛrae dɛ̄dɛɛ̄ taāŋa nyɔuwe. Mɛ ba naale edap ɔbɛ nu esira nyɔɔnɛ! E na anua ba naale edap a? Dookɛ̄ mɔmanudɛɛ̄ Baibol kɔ doo, “bugere gbegbee elu wa dɔ nyɔɔ, . . . E lɔgɔ teera aaloo naale doo pippip.”​—1 Tɛs 5:3.

2 Ɛrɛ pya ebip a lu ebɛɛ̄ kɔ i agara: E na a gaa le sira bu “gbɛnɛ etɛɛrɛloo” a? E na Jɛhova e ɛmadɛɛ̄ kɔ i doo lo sɔ̄ a? E bu mɛ sīdee na i dap kpɛ̄naloo lo eyira agɛrɛ anyaawo lokwa i dap tɛɛ̄ yeebah gbɛnɛ etɛɛrɛloo a?​—Mat 24:21.

E NA A GAA LE SIRA BU “GBƐNƐ ETƐƐRƐLOO” A?

3. Dookɛ̄ kpa Mumuuna 17:5, 15-18 kɔ doo, Bari egbeesī “Babilɔn lo Gbɛnɛ” doodoo wa”?

3 Buū Mumuuna 17:5, 15-18. Elu egbeesī “Babilɔn lo Gbɛnɛ.” Dookɛ̄ i bee kɔ doo tua sɔ̄ a, pya bɛbɛɛ naale e ɛrɛ bah ekpo loo nu esira taɛ lo sɔ̄. E na anua a? Nyɔnɛbee “Bari eyere wa bu beenyiɛ lo edoo ye ekɛɛrɛ.” E na alu lo ekɛɛrɛ a? Lo egbeesī dɛ̄dɛɛ̄ ekwɔ sīdee taāŋa, gbaāloo pya tɔbari. * Bari esu ye ekɛɛrɛ yere bu “lop koo” loo “nam kuɛ a kum-doh.” Lo lop koo tɔɔ̄dɔ dɛ̄dɛɛ̄ ekpo bɛbɛɛ a yerekpotɛ̄ lo “nam kuɛ,” lo a le, pya United Nation. (Mum 17:3, 11-13; 18:8) Sɔ̄ pya bɛbɛɛ ebe pya tɔbari, lo ama etɔgɛ kɔ gbɛnɛ etɛɛrɛloo ebɔātɛ̄. A gaa le lu bugia siranu a yere bɔɔ a gaa le dɔ nyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ.

4. (a) E na pya bɛbɛɛ dap kɔ a doo kɔ ba a bebe loo pya ekwɔ sīdee taāŋabah a? (b) E na pya nɛɛ a wee si tɔbari edoo a?

4 Ii suā nu pya bɛbɛɛ ekɔ a doo kɔ ba a bebe loo Babilɔn lo Gbɛnɛ. Ba dap kɔ pya tɔbari gaa kpeg efɛɛloo lɛɛ bu nyɔuwe sa gaa ɛrɛ bah bu bira bɛbɛɛ. Ale ba ekɔ pya tɔbari e ɛrɛ gbɛnɛ-edo zɔ. (Mum 18: 3, 7) Naa bee kɔ elu egbeesī dɛ̄dɛɛ̄ pya a wee si tɔbari. Taāwo, a bee kɔ pya bɛbɛɛ egbeesī pya lo tɔbari. Sɔ̄ elua egbeesī pya tɔbari ama lɛɛ, pio pya a wee si tɔbari esuā kɔ pya wa zaāsī elɔgarae wa sa ba gaa le kpooraloo aaloo lo yigabari.

5. E na Jɛhova eyira yii loo akiiloo gbɛnɛ etɛɛrɛloo a, e e na anua a?

5 Baibol naa kɔ kuma sɔ̄ elu esu gbeāsī Babilɔn lo Gbɛnɛ, mɛ i suā kɔ a naale esu nyɔɔnyɔɔ sɔ̄. (Mum 18:10, 21) Jɛhova eyira yii kɔ a gaa le “kpuree lo gbo dee” loo etɛɛrɛloo lokwa pya ye nɛɛ a lu “etubobaloo” le pya a ye taāŋabah bu kaka sīdee dap tɛɛ̄ yeebah. (Maak 13:19, 20) Mɛ ena Jɛhova egbī kɔ i doo sɔ̄ gbɛnɛ etɛɛrɛloo ebɔātɛ̄ le mmɛ sɔ̄ Amagidɔn ebɔātɛ̄ a?

KIISĪ LO ETAĀŊABAH JƐHOVA BU KAKA SĪDEE

6. E na anua aadee kpooraloo lɛɛ loo ekwɔ sīdee taāŋabah naa gbɔmɛ a?

6 Dookɛ̄ i bee kɔ doo bu elua ekobee ue a, Jɛhova gbī kɔ pya ye zooro a kpooraloo aaloo Babilɔn lo Gbɛnɛ. Kerewo, lo ama eenyɔɔ kunɛ a’aa wa yɛɛ. I ɛrɛ ebiaɛfii lo ebia bu kaka taāŋabah, lo a le logaloga taāŋabah Jɛhova. Naa ɛp baɛ sīdee i dap doo wo.

Naa lee kɔ i lɛɛbaloo esu i loo bɔŋɛnɛloo, kere bu e’aga sɔ̄ (Ɛp 7 barakpaɛ̄) *

7. (a) Bu mɛ sīdee na i dap gbaɛ̄tɔ̄ pya daakuu Jɛhova nyɔɔ tɔɔ̄dum a ɛɛ a? (b) Bu mɛ sīdee na Pya Hibru 10:24, 25 tɔgɛ kɔ a bɔloo kɔ i si enɔānu a, e e na anua a lu ebɛɛ̄ taɛ nyaawo a?

7 Tuatua, i ɛrɛ eyira agɛrɛ nɛ daakuu Jɛhova a loga. Ii le enyɔɔnɛ sīdee tɔɔ̄dum pya nyɔuwe a naa ɛɛ. Bu edoba, ii le eyere kpotɛ̄ kunagā, gbaāloo sɔ̄ nɛɛdam le nɛɛdam ale nɛɛwa le nɛɛwa iya ziī le sɔ̄ nɛɛdam le nɛɛdam ale nɛɛwa le nɛɛwa maniakɛ̄. (Mat 19:4, 5; Rom 1:26, 27) Eree baɛ, i ɛrɛ ekiisī lo enyɔɔnɛ pya i wuga bu yira taāŋabah Jɛhova. I doo lo ama ɛrɛgeba kɛ̄ i dap doo bie, bie i Tɔ Nɔnu Buɛ̄-mɛnɛ, bie be pya wuga ale kere bu gɔā. Kaɛlɛɛ ɛrɛgeba nu a sira, ii le e’ɔbɛ esi enɔānu. Bu kaka, lu ebɛɛ̄ kɔ i gbaa bɔŋana “lo a eenyɔɔ sɔ̄ [i] muɛ̄ lo dee a gaa lu waɛloo.”​—Buū Pya Hibru 10:24, 25.

8. Yereue i zue enyaa doodoo wa li deesī?

8 Sɔ̄ gbɛnɛ etɛɛrɛloo ebɔātɛ̄, yereue i zue edap nyaa. Nyaawo, i gaa zue le yereue akiiloo Buɛ̄-mɛnɛ Bari sa piiga lo edoo kɔ pya nɛɛ a nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs. Mɛ lo sɔ̄, i gaa le zue yereue a dɔnia doodoo beebee maā. (Mum 16:21) I dap zue kɔ a gaa le lu egbeesī nyɔuwe Setan sɔ̄ sɔ̄ naa binia. Sɔ̄ sɔ̄ gaa kiisī, i gaa le suā yereue i zue le kɛ̄ i zue doo. I suge sīdee i gaa bee zuema ue aādee zuema lo sɔ̄ ni? Sɛh i zue bu dɔɔ̄na sīdee ni? Ii suā. Ɛrɛgeba kɛ̄ a mɛā doo, i ɛrɛ dee a i kpaānɛ lo ezue biaɛ Jɛhova siā!​—Ezek 2:3-5.

9. Pya nɛɛ edap doo dogo kumaloo i yereue doodoo wa, mɛ e na i suā leere a?

9 Bu kaka, yereue i zue ebiirebu pya nɛɛ gbɛnɛ sa doo kɔ ba a gbī e’ɔbɛ i lɛɛ loo ezue ue. Dookɛ̄ i dɛɛa nyɔɔ Jɛhova doo sɔ̄ i gaa si tam zue ue anyaawo na i dɛɛa nage ye nyɔɔ lo sɔ̄ a. I suā leere kɔ Bari gaa le nɛ i ekpo esu daā ye ekɛɛrɛ.​—Maika 3:8.

KPƐ̄NALOO BAƐ BE A GAA LE LU NYƆƆ PYA NƐƐ BARI

10. Dookɛ̄ kpa Luk 21:25-28 kɔ doo, pya nɛɛ edoo dogo doowa kumaloo nu esira bu gbɛnɛ etɛɛrɛloo?

10 Buū Luk 21:25-28. Bu gbɛnɛ etɛɛrɛloo, elu nyɛŋia loo pya nɛɛ sɔ̄ ba emuɛ̄ kɔ nu ba bee kɛɛrɛ kɔ ekpegae wa e’ina gaa wa lɔgara. Ba gaa le le bu “etɛɛrɛloo” sa ɛrɛ bɔɔ kɔ a gaa le lu efɛe wa bu e’aga sɔ̄ ama. (Zef 1:14, 15) Lo sɔ̄, dum gaa le aga nage loo kere pya nɛɛ Bari. Nyɔnɛbee ii nuuna nyɔuwe a, nu gaa le aga i loo sa i tɔga nage kaāna. Pio sɔ̄ ii le e’ɛrɛ pio nu a i bɛɛ̄.

11. (a) E na anua pya bɛbɛɛ esere dɛɛ̄ nyɔɔ Pya Ekeebee Jɛhova gbɛnɛ a? (b) E na anua a naa lee kɔ i ɛrɛ bɔɔ loo nu esira bu gbɛnɛ etɛɛrɛloo a?

11 Ɛrɛ kɛ̄ e’ina, bu pya nɛɛ a lu ekpaɛ̄ wa yigabari dap biira kɔ Pya Ekeebee Jɛhova lege gaa kiisī. Ba dap bɔātɛ̄ kɔgara ue kumaloo kere bie nyɔɔ intanɛt. Setan le pya bɛbɛɛ ebaa i loo kaāna nyɔɔbee a naa lu egbee i sīdee taāŋabah. Ba sii dap gbeesī dɛ̄dɛɛ̄ yigabari sah a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄ dookɛ̄ ba bee nɔɔ doo. Nyɔɔwo, ba gaa le kiira wa ekɛɛrɛ i pima lo ebe i. Sɔ̄ lo ama esira, pya bɛbɛɛ elu Gog loo buɛ̄ Magog. * Ba gaa le gbaaloo ziī sa be pya nɛɛ Bari bu e’agabah. (Ezek 38:2, 14-16) I dap bɔātɛ̄ e’ɛrɛ gbɛnɛ ekɛɛrɛ kumaloo pya nu a gaa le sira bu gbɛnɛ etɛɛrɛloo, lo a eega na sɔ̄ i sii suā taɛ kɛ̄ esira doo. Kerewo, i suā leere kɔ: Ii ɛrɛ e’ɛrɛ bɔɔ kumaloo nu esira bu gbɛnɛ etɛɛrɛloo. Jɛhova gaa le nɛ i zuurabahtɔ̄ ekpɔā i. (Yɔɔ 34:19) I gaa le “dana bee i nɛ nyɔɔ, nyɔnɛbee i suā kɔ [i] a’agara ewara loo.” *

12. Bu mɛ sīdee na “zooro a bɔloo eture nyiɛ loo sa suānu” eyerebah i nɛ kɔ i dap kpɛ̄naloo baɛ nu a gaa le sira li deesī a?

12 “Zooro a bɔloo eture nyiɛ loo sa suānu” gaa i yerebah nɛ lo edap kpɛ̄naloo baɛ gbɛnɛ etɛɛrɛloo. (Mat 24:45) Elua edoo lo ama bu keekee sīdee, mɛ ziī edoba na tɛ̄maloo pya ekobee ue kɔnvɛnsɔn a bee lu e ɛrɛ aā bu zua 2016 mmɛ 2018. Pya ekɔaue a bee lu ekɔ bie pya kɔnvɛnsɔn ama eyere i mɛm loo kɔ i ɛrɛ pya elap dogo a bɔloo kuma sɔ̄ i gaa tɔɔ̄ waɛloo dee Jɛhova a. I naa kɔ ekpurubah ue nyɔɔ pya elap dogo ama.

KIISĪ LO E AGƐRƐTƐ̄ O TƆƆ̄ AGARA, EGEREBU, LE E’AGALOO

Kpɛ̄naloo anyaawo lo etɛɛ̄ yeebah “gbɛnɛ etɛɛrɛloo” (Ɛp 13-16 barakpaɛ̄) *

13. Bu mɛ sīdee na i dap kiisī lo etɔɔ̄ agara nɛ Jɛhova a, e e na anua i doo wo anyaawo a?

13 Tɔɔ̄ agara: Ekobee ue kɔnvɛnsɔn bu zua 2016 bee le “Tɔɔ̄ Agara Nɛ Jɛhova Dɛ̄dɛɛ̄ Sɔ̄!” Lo kɔnvɛnsɔn bee i tɔgɛ kɔ aba lo a le gbanialoo i ɛrɛ kumaloo Jɛhova agatɛ̄ na i dap ye tɔɔ̄ agara nɛ a. Bee lu ekɔ i nɛ kɔ yere kara nɛ Jɛhova dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ le biibahkɛ̄ nɔ ye Muɛ̄ Ue na eyerebah i nɛ kɔ i dap tɔɔ̄ waɛloo Jɛhova a. Dodoo wo eyere nage bah i nɛ kɔ i be eeba pya taāŋa i kpesī kaɛlɛɛ ɛrɛgeba kɛ̄ a aga doo. Kuma sɔ̄ nyɔuwe Setan esaa e’ina kuma a, i dap ɛmadɛɛ̄ kɔ ewee lu edoā-ɛp yira i ɛrɛ bu Bari le ye Buɛ̄-mɛnɛ. E pya nɛɛ ekiisī lo ewee i kɛgɛ. (2 Pit 3:3, 4) Ziī nu anua lo ama esira na bee ii yerekpotɛ̄ bɛbɛɛ pya nɛɛ. I ɛrɛ ekiisī lo etɔɔ̄ agara anyaawo lokwa i dap bia bu tɔɔ̄ agara sɔ̄ gbɛnɛ etɛɛrɛloo ebɔātɛ̄.

14. (a) E na a gaa le sira loo pya wuga a gaa zaāsī bɔŋanaloo Bari a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄ lo sɔ̄ a? (b) E na anua elu ebɛɛ̄ kɔ i tɔɔ̄ agara lo sɔ̄ a?

14 Bu gbɛnɛ etɛɛrɛloo, nɔɔ̄nɔɔ̄nu loo pya ezaāsī bu bɔŋanaloo Bari a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄ gaa le nyaa. Ɛrɛ kɛ̄ e’ina, a lu ebɔŋɛnɛloo dɛ̄dɛɛ̄ pya a lu etɔ̄ nɔɔ̄ bee a le a kɛnɛkɛ̄ kuma bunyɔɔ lo ebe nɔ̄ Amagidɔn. (Mat 24:31; Mum 2:26, 27) Lo ama kura kɔ Eku A Baɛbee naale elena i loo a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄. Kerewo, pya gbɛnɛ eku ebia bu gbaaloo. Pya wuga nɛɛdam a nyim tura a le yɛɛ pya dɔɔ̄na eku na ezaāsī bu bɔŋanaloo Bari a. I tɔgɛ kɔ i tɔɔ̄e agara nɛ Jɛhova tɛ̄maloo eyere kpotɛ̄ pya wuga nɛɛdam ama sa nyɔɔnɛ zuurabahtɔ̄ ba nɛ. Lo ama na edoo kɔ i tɛɛ̄ yeebah a!

15. Bu mɛ sīdee na i dap kiisī lo e ɛrɛ egerebu a, e e na anua alu ebɛɛ̄ kɔ i doo wo anyaawo a?

15 Egerebu: Ekobee ue loo kɔnvɛnsɔn bu zua 2017 bee le “O Aa Pee Beenyiɛ A!” Lo kɔnvɛnsɔn bee i yerebah nɛ kɔ i egerebu tɛ̄ŋaloo. I bee nɔ nage kɔ a naale aba sɔ̄ nu i lee loo na i tɔgɛ egerebu a. Mɛ i dap tɔgɛ kɔ i ɛrɛe egerebu tɛ̄maloo edɛɛa nyɔɔ Jɛhova. (Rom 12:12) Naa lee kɔ i ibere ue Jizɔs a kɔ: “Nɛɛ a egerebu mmɛ kuma elu ekpɔā.” (Mat 24:13.) Ue ama kura kɔ i ɛrɛ ekiisī lo eyira agɛrɛ kaɛlɛɛ ɛrɛgeba e’aga kɛ̄tɔɔ̄ i tɛɛ̄ bu. Egerebu pya doā-ɛp i kpesī anyaawo eyerebah i nɛ kɔ i dap egerebu ɛrɛgeba doā-ɛp i kpesī sɔ̄ gbɛnɛ etɛɛrɛloo ebɔātɛ̄.

16. E na edoo kɔ i suā lo a le i ɛrɛge e’agaloo a, e i dap kiisī lo etɔgɛ kɔ i ɛrɛe e’agaloo anyaawo doodoo wa?

16 E’agaloo: Ekobee ue kɔnvɛnsɔn bu zua 2018 bee le “Ɛrɛ E’agaloo!” Pya ekɔaue bu lo kɔnvɛnsɔn bee i tɔgɛ kɔ a naale pya nu i para na a tɔgɛ kɔ i ɛrɛ e’agaloo a. Dookɛ̄ egerebu gbī kɔ i dɛɛa nyɔɔ Jɛhova doo, kɛ̄ e’agaloo gbī nage kɔ i dɛɛa nyɔɔ Jɛhova doo lo. Bu mɛ sīdee na i dap kiisī lo edɛɛa nyɔɔ Jɛhova a? Tɛ̄maloo ebuū ye Muɛ̄ Ue dɛ̄dɛɛ̄ dee sa ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ pya sīdee Jɛhova bee kpega pya ye nɛɛ sɔ̄ akii adumɛ. (Yɔɔ 68:20; 2 Pit 2:9) Sɔ̄ pya edonyɔɔ ebe i be loo bu gbɛnɛ etɛɛrɛloo, elu ebɛɛ̄ kɔ i ɛrɛ e’agaloo sa dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ Jɛhova ee kɛ̄ i wee doo. (Yɔɔ 112:7, 8; Hib 13:6) Lo i dɛɛa nyɔɔ Jɛhova anyaawo, i ɛrɛ e’agaloo lo ekpesī be a aabah Gog. *

ƐMADƐƐ̄ O AGIA

Jizɔs le pya ye gbo nɔ bunyɔɔ gaa ɔp enyanya bu nɔ̄ Amagidɔn sa gbeesī pya nɛɛ baa Bari! (Ɛp 17 barakpaɛ̄)

17. E na anua a naa lee kɔ bɔɔ a aa i loo nɔ̄ Amagidɔn a? (Ɛp foto a le nyɔɔ eko.)

17 Dookɛ̄ i bee kɔ doo bu lo ekobee ue i aa a, gbɛnɛ-edo ii etɔ̄na dum bu kpɛdumɛ dee ama. E i ɛmanage dɛɛ̄ lo etɛɛ̄ yeebah gbɛnɛ etɛɛrɛloo. Nɔ̄ Amagidɔn na esu kuma nua loo lo nyɔuwe ama a. Kerewo, ii le e ɛrɛ bɔɔ. E na anua a? Nyɔnɛbee Bari na ebe be ama a, e a naale ili. (Kam 1:33; Ezek 38:18-20; Zek 14:3) Sɔ̄ Jɛhova enɛ lok, Jizɔs Kraist ezaāsī pya gbo nɔ̄ Bari, sa ba be lo be. E pya nɛɛ ele ye loo na pya alu etɔ̄ nɔɔ̄ bee elua elɛɛ kɛ̄ bu luh gbaāloo gbɛnɛ-edo pya ɛnjɛl. Ba egbaaloo be Setan, pya ye gbo-yɔ, le pya a ye nuūna a le a kɛnɛkɛ̄.​—Dan 12:1; Mum 6:2; 17:14.

18. (a) Amunu yii na Jɛhova eyira i nɛ a? (b) Bu mɛ sīdee na kpa Mumuuna 7:9, 13-17 i yerebah nɛ kɔ i dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ bɛābu akiiloo deesī a?

18 Jɛhova nɛ i bɛābu kɔ: “Lɔgɔ nu nɔ̄ a lu edɛm a pima naale kiisī leere.” (Ais 54:17) Pya “gbɛnɛ-edo nɛɛ” a le yɛɛ pya zooro Jɛhova a yira agɛrɛ gaa le tɛɛ̄ yeebah “gbɛnɛ etɛɛrɛloo.” E ba gaa le kiisī lo etaāŋa ye bah. (Buū Mummuna 7:9, 13-17.) Naa ɛp kɛ̄ Baibol i nɛ agɛrɛ beenyiɛ kɔ elu ekpɔā i li deesī doo a! I suā kɔ “Jɛhova esere dɛ̄dɛɛ̄ pya a ye ture nyiɛ loo.” (Yɔɔ 31:23) Dɛ̄dɛɛ̄ pya a wereloo Jɛhova sa ye leera e ɛrɛ ɛɛbu lo emuɛ̄ sɔ̄ esere ye bee kaɛ.​—Ezek 38:23.

19. E na a gaa le sira li deesī sɔ̄ sɔ̄ naa binia a?

19 Naa kɛɛrɛ kɛ̄ ebee lu e’ɛm 2 Timɔti 3:2-5 doo lo i bee gbī ekɔ kɛ̄ pya nɛɛ etɔɔ̄dum doo bu aā nyɔuwe. (Ɛp ekpo a kɔ “Kɛ̄ Pya Nɛɛ Ele Doo Lo Sɔ̄.”) Wuga George Gangas, * lo a bee le yɛɛ Eku A Baɛbee, bee baatɛ̄ doo wo ama kɔ: “Naa ɛp kɛ̄ nyɔuwe elee doo sɔ̄ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a le bu etaāŋabah aba Jɛhova! Sɔ̄ sɔ̄ naa binia dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ e ɛrɛ dee lo etɔɔ̄ bu aā nyɔuwe. O tɔɔ̄dum mmɛ dee a naa tah. Dɛ̄dɛɛ̄ ii i tɔɔ̄dum mmɛ deedee.” Naa ɛp kɛ̄ deesī li ekpeloo doo a!

YƆƆ 122 Yira Agɛrɛ, sa Tɔɔ̄ Bia O Dɔ!

^ bar. 5 I suā kɔ sɔ̄ sɔ̄ naa binia “gbɛnɛ etɛɛrɛloo” gaa le lu nyɔɔ pya nɛɛ. E na esira loo pya nɛɛ Jɛhova lo sɔ̄ a? E na Jɛhova e ɛmadɛɛ̄ kɔ i doo a? Pya amunu elap dogo na eyerebah i nɛ anyaawo kɔ i bia bu yira agɛrɛ a? Pya ebip ama elu e’agara bu ekobee ue ama.

^ bar. 3 UE ALU EKƆ BAATƐ̄: Pya tɔbari na pya yigabari ba sere loo bee kɔ ba lue pya Nɛɛ Kraist mɛ ba naa tɔgɛ pya nɛɛ kɔ ba a taāŋabah Jɛhova dookɛ̄ a gbī doo.

^ bar. 11 UE ALU EKƆ BAATƐ̄: Bee ue a kura Gog loo Magog (a lu e’ɛm bu ekpurubah nua, Gog) kiiloo edonyɔɔ a gbaaloo ziī lo ba gaa le bebe loo pya a taāŋabah Jɛhova bu gbɛnɛ etɛɛrɛloo.

^ bar. 11 Lo esuā gbɛnɛ-edo nu akiiloo pya nu esira lɛɛ nɔ̄ Amagidɔn sudɔ, buū 21 ekobee loo kpa a kura God’s Kingdom Rules! Lo esuā nu akiiloo kɛ̄ Gog loo buɛ̄ Magog ebebe loo pya nɛɛ Jɛhova doo, le kɛ̄ Jɛhova ekpega pya ye zooro doo bu nɔ̄ Amagidɔn, buū 17 le 18 ekobee loo kpa a kura Pure Worship of Jehovah​—Restored At Last!

^ bar. 16 Kɔnvɛnsɔn bu zua 2019 lo ye ekobee ue na “Wereloo Naa Wee Dɔ Lɔgɔ Sɔ̄!” tɔgɛ i kɔ i dap bia bu kpoogaloo kɛ̄bah kpega le wereloo a aabah Jɛhova.​—1 Kɔr 13:8.

^ bar. 19 Buū ekobee ue a kura “His Deeds Follow Him” bu The Watchtower December 1, 1994.

^ bar. 65 UE A BAATƐ̄ FOTO: Bu gbɛnɛ etɛɛrɛloo, pya Ekeebee le bu kuɛ gaa ɛrɛ enɔānu.

^ bar. 67 UE A BAATƐ̄ FOTO: Gbɛnɛ eku pya nɛɛ ba yira agɛrɛ nɛ Jɛhova ba tɛɛ̄ yeebah gbɛnɛ etɛɛrɛloo, ba le dum sa ɛrɛ ɛɛbu!