Skip to content

Skip to table of contents

42 EKOBEE UE ENƆ

E Na Jɛhova Edoo Kɔ O Lu Ani?

E Na Jɛhova Edoo Kɔ O Lu Ani?

“Bari esitam i bu . . . esitam mmɛ nu a ye nia.” ​—FIL 2:13.

YƆƆ 104 Kaɛ Edɔɔ̄ Lu Dɔɔ̄nu Bari

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1. E na Jɛhova dap doo lokwa a doo gbɔ̄mɛɛ̄ ye ekɛɛrɛ ani?

JƐHOVA dap lu ɛrɛgeba nu lo edoo ye ekɛɛrɛ gbɔ̄mɛɛ̄. Bu edoba, Jɛhova elua nɛɛ Tɔgɛnu, nɛɛ Agɛrɛ beenyiɛ, le Nɛɛ zue le yereue, ale Nɛɛ a aara le yereue; pio yɛɛ pya nu a elua na ama. (Ais 48:17; 2 Kɔr 7:6; Gal 3:8) Mɛ gbɛnɛ-edo sɔ̄, a wee su miɔŋɔ nɛɛ daā ye ekɛɛrɛ gbɔ̄mɛɛ̄. (Mat 24:14; 28:19, 20; 2 Kɔr 1:3, 4) Jɛhova dap nage i nɛ suānu le mɛm a i bɛɛ̄ lokwa i lu ɛrɛgeba nu a gbī bu dodoo ye ekɛɛrɛ. Dɛ̄dɛɛ̄ nu ama lu nu bee Jɛhova kura, dookɛ̄ gbɛnɛ-edo pya enɔā kpa edaābeeloo doo.

2. (a) E na anua i dap ɛrɛ baɛbaɛ ekɛɛrɛ pio sɔ̄ sɛh Jɛhova gaa i suge siātam a? (b) E na i gaa le nɔ bu ekobee ue ama a?

2 Dɛ̄dɛɛ̄ ii gbī kɔ Jɛhova a su i siā tam, mɛ a dap ɔbɛ pio nɛɛ kɔ Jɛhova gaa wa su siātam. E na anua a? Nyɔɔbee ba kɛɛrɛ kɔ wa zua ekira kɛ̄, wa kɛ̄tɔɔ̄ naa nɛna wa dee, ale ba naa ɛrɛna ekpo esu siātam. Pya dɔɔ̄na dap kɛɛrɛ kɔ nu ba gaa sie nɛ Jɛhova egbɔ̄mɛɛ̄ sa naa muɛ̄na kɛ̄ alu ebɛɛ̄ enyimɛ wa esiatam yere loo. Bu ekobee ue ama, i gaa le nɔ kɛ̄ Jɛhova dap nɛ mɛm ɛrɛgeba ii lo edoo ye ekɛɛrɛ gbɔ̄mɛɛ̄ doo. I nɔnage pya e’ɛma a le bu Baibol akiiloo kɛ̄ Jɛhova bee nɛ ekpo le taɛ esu siātam pya nɛɛdam le nɛɛwa doo. Bu kpɛdumɛ, i nɔ kɛ̄ i dap lɛɛbaloo kɔ Jɛhova a su i siātam doo.

SĪDEE JƐHOVA I NƐ NU I GBĪ

3. Dookɛ̄ i buū doo bu Pya Filipai 2:13, bu mɛ sīdee na Jɛhova edap i nɛ taɛ esiātam a?

3 Buū Pya Filipai 2:13. * Jɛhova dap i nɛ taɛ esiātam. Edap doo lo ama doodoo wa? Naa daba i muɛ̄ kɔ a ɛrɛ ebɛɛ̄ a le bu bɔŋanaloo. Ale kɔ pya kanɛɛ buū ziī kpa a aa tɔ-naatam kɔ a ɛrɛ ebɛɛ̄ a le bu dɔɔ̄na bɔŋanaloo. I dap bɔātɛ̄ bip aba ii kɔ, ‘E na m dap doo lo eyerebah a?’ Ale bee a lu enɛ i tam a i agaloo gbɛnɛ, sa ii suā sɛh i dapge si leere. Ale sɔ̄ o ebūna ziī dɔ a le bu Baibol sah, i dap bɔātɛ̄ kɛɛrɛ kɔ, ‘M dap su dɔ Baibol ama yeābah nɛ pya dɔɔ̄na doodoo wa?’ Jɛhova naale esu ba ekpo aā lɔgɔ ii kɔ i doo lɔgɔ nu. Mɛ sɔ̄ a muɛ̄ kɔ i kpɛ̄naloo esu loo i nɛ, Jɛhova dap i yerebah nɛ kɔ i doo nu i gaa bee kɛɛrɛ a.

4. Bu mɛ sīdee na Jɛhova dap i nɛ ekpo esiātam ani?

4 Jɛhova dap nage i nɛ ekpo esu siātam. (Ais 40:29) A dap i nɛ ye kaɛ edɔɔ̄ lo edoo kɔ i doo nu i ebee para yereloo. (A’aa 35:30-35) Jɛhova dap su ye bɔŋanaloo i tɔŋɛ kɛ̄ i si pio tam doo. Lo oo suā kɛ̄ o si tam alu enɛ a doo, gbī yerebah. Gbaāloo wo, o dap bara i Tɛ a wee para dɔɔ̄nu kɔ a nɛ a “eenyɔɔ ekpo.” (2 Kɔr 4:7; Luk 11:13) Baibol ɛrɛ booboo edoba nyɔɔ kɛ̄ Jɛhova bee tɔgɛ nu pya nɛɛdam le nɛɛwa doo tɛ̄maloo enɛ wa taɛ le ekpo esiātam. Kuma sɔ̄ i gaa wa nɔ nu akiiloo, kɛɛrɛbu pya sīdee Jɛhova a dap su siā pya tam a bee wa sunage siā.

NU JƐHOVA BEE DOO KƆ PYA NƐƐDAM A SI

5. E na i nɔ aāloo sīdee le sɔ̄ Jɛhova bee su Mozis siātam lo e’gara pya Ye nɛɛ a?

5 Jɛhova bee doo kɔ Mozis a lu nɛɛ a a’gara pya Izrɛl. Mɛ mɛ sɔ̄ na Jɛhova bee ye su siātam ani? Naa bee le sɔ̄ elua “etɔgɛ Mozis bu dɛ̄dɛɛ̄ suānu pya Ijipt,” sɔ̄ alɛ bee kɛɛrɛ kɔ ekpɛ̄nae loo. (Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 7:22-25) Jɛhova bee ye su siātam aba sɔ̄ ekpɔā ye kɔ a lu nɛɛ a kumalookɛ̄ sa lu fɛgɛ bu beenyiɛ. (Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 7:30, 34-36) Jɛhova bee doo kɔ Mozis a ɛrɛ e’agaloo ekɔā ue nɛ nɛɛ a bɛɛ Ijipt a ɛrɛ ekpo gbɛnɛ. (A’aa 9:13-19) E na i nɔ aāloo sīdee le sɔ̄ Jɛhova bee su Mozis siātam a? Jɛhova wee su pya a nɔ ye elap dogo sa ye dɛɛa nyɔɔ kɔ a nɛ wa e’agaloo siātam.​—Fil 4:13.

6. E na i nɔ aāloo sīdee Jɛhova bee su Bazilai yeābah nɛ Mɛnɛ Devid a?

6 Sɔ̄ booboo zua etɛ̄na, Jɛhova bee su Bazilai siātam nɛ Mɛnɛ Devid. Sɔ̄ Devid le pya nɛɛ a bee ye le loo gaa bee teera aaloo ye nwiī Absalɔm loo wa bee “lɛɛ sa ɔ, e maā taɛ wa.” Bazilai, lo nɛɛ e ana anyaawo a bee su ye dum yere bu pe sa gbaaloo pya dɔɔ̄na lo esu nu ma Devid le pya a bee ye le loo. Bazilai naa bee kɛɛrɛ kɔ Jɛhova naale esuna e ye siātam nyɔɔbee e ina gaa ana a. Taāwo, a bee su nu a ɛrɛ yeābah nɛ pya zooro Jɛhova ba le bu ebɛɛ̄. (2 Sam 17:27-29) E na ili nɔ aāloo a? Kaɛlɛɛ zua i elua, Jɛhova dap i su daā ebɛɛ̄ pya i wuga bu yira a naa aadee ɛrɛ bah, kere pya a i waɛloo ale pya a le dɔɔ̄na edo. (Kam 3:27, 28; 19:17) Kere ii wa dap kuūdɛɛ̄loo sī le sī, i dap tura nu lo eyere kpotɛ̄ tam alu esi tɛ̄ma ɛŋɛnɛ dɛ̄dɛɛ̄ nyɔuwe lokwa i dap ɛrɛ kpugi i su yeābah nɛ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa sɔ̄ le kɛ̄ ebɛɛ̄ le.​—2 Kɔr 8:14, 15; 9:11.

7. Jɛhova bee su Simeon siātam doodoo wa, e bu mɛ sīdee na lo ama i yere mɛm loo a?

7 Jɛhova bee yira yii nɛ ziī gbara a bɔloo ture nyiɛ loo a lu Jerusalɛm a kura Simeon kɔ a naale e’u mmɛ sɔ̄ emɔna Mɛsaia. Yii ama bee dap yere mɛm loo Simeon kaāna, kuma sɔ̄ a gaa bee yira baɛ lo Mɛsaia bu gbɛnɛkpo zua a. Bee lu e’obara ye kpɛ nyɔɔ ye yira le egerebu. Ziī dee, sɔ̄ a bee “le bu edɔɔ̄,” a bee yii bu tɔkaɛ. Lo kɛ̄ na a bee muɛ̄ nwiī a, Jizɔs, e Jɛhova bee su Simeon kɔā ziī mɔmanudɛɛ̄ akiiloo nwiī a gaa le lu Kraist ama. (Luk 2:25-35) Kere adoo Simeon naa bee biɛ̄ dum lo emuɛ̄ kɛ̄ Jizɔs si ye tam a kɛnɛkɛ̄ doo, bu Simeon bee ɛɛ loo dee a bee ye kpaā nɛ, e booboo le nu le gaa ye tɔɔ̄ baɛ! Bu aā nyɔuwe, gbara a bee bɔloo ture nyiɛ loo ama gaa le muɛ̄ kɛ̄ bɛbɛɛ Jizɔs enua leelee loo dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄ doo. (Jɛn 22:18) Bu ili ɛɛnage loo ɛrɛgeba sīdee esiatam Jɛhova i nɛ.

8. Bu mɛ sīdee na Jɛhova i dap su siātam dookɛ̄ a bee doo Banabas a?

8 Bu tua sɔ̄ o’oo tup zua a, ziī gbara a wee para dɔɔ̄nu a kura Josɛf bee su ye loo nɛ kɔ Jɛhova a su e ye siātam. (Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 4:36, 37) Naa daba nyɔɔ kɛ̄ a para nɛ egbɔ̄nyiɛ doo na pya nɛɛ lɛɛratam bee ye kue Banabas a, lo a kura “Nwiī agɛrɛ beenyiɛ.” Bu edoba, sɔ̄ Sɔɔl elua Nɛɛ Kraist, bɔɔ bee aa gbɛnɛ-edo pya wuga lo eyii ye loo nyɔɔ kɛ̄ a wee tɛ̄ŋaloo bɔŋanaloo Kraist doo. Kerewo, Banabas a bɛamiā bu beenyiɛ a bee yerebah nɛ Sɔɔl, e fɛgɛ dogo ama bee dap nia Sɔɔl kaāna. (Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 9:21, 26-28) Sɔ̄ a esaa, pya kanɛɛ a le Jerusalɛm bee muɛ̄ kɔ alu ebɛɛ̄ kɔ ba a yere mɛm loo pya wuga a le ebini kɛ̄ doodoo Antiɔk loo Siria. Mɛɛ̄ na ba bee yere a? Banabas! Ba bee doo leere. I dā kɔ Banabas bee yere mɛm loo dɛ̄dɛɛ̄ aba “kɔ ba a yira agɛrɛ bu wa beenyiɛ nɛ Nɛɛ-a-i-ɛrɛ.” (Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 11:22-24) Bu aba lo sīdee anii’ee, Jɛhova dap i yerebah nɛ kɔ i lu “nwiī agɛrɛ beenyiɛ” nɛ pya i wuga Nɛɛ Kraist. Bu edoba, a dap i su gbɔā nyiɛ pya nɛɛ nɛɛ u loo. Ale a dap i zū kɔ i si loo ziī nɛɛ ale kɔ i kue ziī nɛɛ a le bu dumɛ loo nyɔɔ fon ale nɛɛ loo ɔ lokwa i wa kɔ ue alu fɛgɛ nɛ. O lɛɛge baloo Jɛhova kɔ a su a siātam dookɛ̄ a bee doo Banabas ni?​—1 Tɛs 5:14.

9. E na i nɔ aāloo kɛ̄ Jɛhova bee yerebah nɛ wuga nɛɛdam a kura Vasily kɔ alu nɛɛ kanɛɛ a agaloo bu edɔɔ̄ doo a?

9 Jɛhova bee yerebah nɛ ziī wuga nɛɛdam a kura Vasily kɔ alu nɛɛ a agaloo bu edɔɔ̄ sa para kuūdɛɛ̄loo. Sɔ̄ a bee lu etubobaloo Vasily nua nɛɛ kanɛɛ sɔ̄ elua 26 zua, bɔɔ bee ye aa kɔ a naale edabe kuūdɛɛ̄loo ebɛɛ̄ bu edɔɔ̄ pya wuga ɛrɛ, eetɔɔ̄ na pya nɛɛ nu gaa aga loo. Kerewo, a bee ɛrɛ yerebah a ye dɔbiī nɛ aābah pya a bee ye dasī lu nɛɛ kanɛɛ le tɛ̄maloo esi Kingdom Ministry School. Vasily bee si gbɛnɛ tam lo enyim yiiloo. Bu edoba, a bee ɛm pya nu a gbī edoo kere a tera. Kɛ̄ a dap doo ziī ziī ɛɛ doo bee doo kɔ bɔɔ aa ye aana. Nyaawo a kɔ: “Nu a bee mɛ aarɛ bɔɔ tua sɔ̄ a, esiakɛ̄ mɛ nɛ ɛɛbu anyaawo. Sɔ̄ Jɛhova mɛ yerebah nɛ kɔ m dap gbī dɔ Kpa Kaɛ a bɔloo muɛ̄ lo m dap su yeābah nɛ wuga nɛɛdam ale nɛɛwa a le bu bɔŋanaloo, wee mɛ nɛ kaāna iīnaloo.” Pya wuga nɛɛdam, lo a le bui su bui loo nɛ kɔ Jɛhova a su i siātam, a dap doo kɔ bui ɛrɛ ekpo ekuādɛɛ̄loo gbɛnɛ tam bu bɔŋanaloo.

NU JƐHOVA BEE DOO KƆ PYA NƐƐWA A SI

10. E na Abigail bee doo a, e e na olo nɔ aāloo ye edoba a?

10 Mɛnɛ Sɔɔl gaa bee kpo Devid le pya a bee ye loo, sa ba bee gbī kɔ alu eyereebah wa nɛ. Pya nɛɛ a bee le loo Devid bee bara nuede aābah ziī nɛɛ mɛnɛ alu Izrɛl a kura Nabal. Bɔɔ naa bee wa aa lo ebara ye nyɔnɛbee ba gaa bee tɔɔ̄loo pya ye pee bie bu kpo sagarawii. Mɛ nɛɛ wiibu a kura Nabal ama naa bee yiga enɛ wa lɔgɔ nu. Bu Devid bee biira mmɛ lo kɛ̄ a bee gbī efɛ Nabal le dɛ̄dɛɛ̄ pya nɛɛdam a nuuna ye butɔ. (1 Sam 25:3-13, 22) Kerewo, wa Nabal a kura Abigail bee lu nɛɛ a ɛrɛ buābee bu ye le mɛā. A bee ɛrɛ e’agaloo, dɔ kpaɛ̄ tɔ Devid sa ye bara kɔ aa su miī nɛɛ yaa bee ye tɛ̄maloo e’obara kpɛ. Bu fɛgɛ, a bee ye kɔ nɛ kɔ a lɛɛbaloo dɛ̄dɛɛ̄ nu bie bah Jɛhova. Pya ue Abigail bee kɔ bu enwādɛɛ̄ le bu suānu a bee nyaana nyiɛ Devid. A bee kɔ Jɛhova na a yere Abigail a. (1 Sam 25:23-28, 32-34) Abigail ebee ɛrɛ pya elap dogo a doo kɔ Jɛhova a su ye siātam. Bu aba lo sīdee, Jɛhova dap su pya wuga nɛɛwa ba lu pya Nɛɛ Kraist lo ba lu fɛgɛ sa ɛrɛ buābee wuā wa butɔ le pya dɔɔ̄na ba le bu bɔŋanaloo.​—Kam 24:3; Taitɔs 2:3-5.

11. E na pya nɛɛwa Shalum bee doo a, e ba mɛɛ̄ na a gaa nɔ wa edoba anii’ee a?

11 Sɔ̄ booboo zua etɛ̄na, Jɛhova bee sagɛ miɔŋɔ nɛɛwa Shalum yere yɛɛ pya e’obia wu ekpadɛɛ̄ Jerusalɛm. (Neh 2:20; 3:12) Kere adoo wa tɛ bee le saaro mɛnɛ, miɔŋɔ nɛɛwa Shalum bee kpɛ̄naloo esi tam ama kere a aga sa nua bɔɔ. (Neh 4:15-18) Ba naa bee le doodoo pya nɛɛbee a aa Tekoa, pya nɛɛ a naa “bee yere mɛɛ wa loo tam!” (Neh 3:5) Naa kɛɛrɛ dua ɛɛbu miɔŋɔ nɛɛwa Shalum bee ɛrɛ sɔ̄ a bee lu ewu lo ekpadɛɛ̄ lɛɛ bu aba 52 biradee! (Neh 6:15) Bu ilii dee ama, pya wuga nɛɛwa a su wa loo nɛ kpɛ̄naloo esi keekee tam nɛ Bari​—doodoo wube le sere pya tɔ elua esu yere kɛ̄ bah Jɛhova leere. Wa kari, mɛm le yira agɛrɛ lu nu i gbī lokwa tam ama kiisī leere.

12. Bu mɛ sīdee na Jɛhova i dap su siātam dookɛ̄ a bee doo Tabita a?

12 Jɛhova bee zū Tabita kɔ a mma bu “dɛ̄dɛɛ̄ le tam le tam toesaɛ̄,” eetɔɔ̄ na kumaloo pya waa ua dam. (Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 9:36) Nyɔɔ kɛ̄ a bee para dɔɔ̄ nu sa ɛrɛ toesaɛ̄ doo, booboo nɛɛ bee to sɔ̄ a bee u. Mɛ bu wa bee ɛɛ kaāna sɔ̄ nɛɛ lɛɛratam Pita bee ye lɛɛ kɛ̄ bu luh. (Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 9:39-41) E na i nɔ aāloo Tabita a? Kere i lu zege ale i e’ana, nɛɛdam ale nɛɛwa, i dap doo pya nu a bɔloo lo eyerebah nɛ pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa.​—Hib 13:16.

13. Bu mɛ sīdee na Jɛhova bee su Rut kɛɛ wee bɔp siātam a, e alɛ bee kɔ wa?

13 Ziī wuga nɛɛwa a kura Rut kɛɛ wee bɔp bee gbī esitam zue ue dɔɔ̄na edo. Sɔ̄ a bee le nwiī, a wee teera yii ziī ziī nutɔ sa dɔɔ̄gi nwīepɛɛ kpa nɛ pya nɛɛ. A bee kɔ: “Tam ama nia mɛ kaāna.” Kerewo, kɔ ue bie nutɔ nɛɛ le kɔ ue akiiloo Buɛ̄-mɛnɛ Bari nɛ pya dɔɔ̄na bee ye agaloo gbɛnɛ. Kere kɛɛ wee ye bɔp, Rut bee lu nɛɛ sɛmdee dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ sɔ̄ elua 18 zua. Bu zua 1946, a bee si tɔkpa a kura Watchtower Bible School of Gilead sa sikɛ̄ si tam bie Hawaii le Japan. Jɛhova bee ye su siātam zue ue kaāna bie pya buɛ̄ ama. Sɔ̄ esua nu a waɛloo 80 zua siā tam zue ue, Rut bee kɔ: “Jɛhova na a mɛ agɛrɛloo a. A yerebah mɛ nɛ kɔ m dap be eebah kɛɛ. M yiga kaāna kɔ Jɛhova dap su ɛrɛgeba nɛɛ a ye dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ siātam.

LƐƐBALOO KƆ JƐHOVA A SU A SIĀTAM

14. Dookɛ̄ Pya Kɔlɔsi 1:29 tɔgɛ doo, e na i ɛrɛ edoo lo i gbī kɔ Jɛhova a su i siātam a?

14 Aā kere, Jɛhova esua pya ye zooro siā gbɛnɛ-edo tam. E na Jɛhova edoo kɔ o lu ani? A dɛɛa nyɔɔ kɛ̄ olo gbī esitam sa su loo nɛ doo. (Buū Pya Kɔlɔsi 1:29.) Lo o su loo nɛ, Jɛhova dap doo kɔ o lu nɛɛ zue ue a ɛrɛ mɛm, nɛɛ a para tɔgɛ nu, nɛɛ a para nɛ egbɔ̄nyiɛ, nɛɛ a para tam, le gbo, ale ɛrɛgeba nu alɛ gbī kɔ o lu lo edoo ye ekɛɛrɛ gbɔ̄mɛɛ̄.

15. Dookɛ̄ 1 Timɔti 4:12, 15 i zuurabahtɔ̄ doo, e na pya zege nɛɛdam ebara kɔ Jɛhova a doo wa nɛ a?

15 E kiiloo bɔɔlo pya nɛɛdam bui e’ina gaa aabu bui dee zege a? I ɛrɛ ebɛɛ̄ loo pya nɛɛdam ba ɛrɛ mɛm kɔ ba a nyimɛ wa tam yereloo lo elu nɛɛ yerebah tam. Bu booboo bɔŋanaloo, buā pya kanɛɛ a le ee pya yerebah tam. Pya nɛɛdam a le zege, ekɔ pio bui edapge nyimɛ bui taɛ lo esitam yereloo bu bui bɔŋanaloo ni? Pio sɔ̄ siga pya wuga nɛɛdam wee kɔ, “Aba tam zue ue na a mɛ nia esi a.” Lo olo kɛɛrɛ doo wo, bara Jɛhova kɔ a yerebah a nɛ lokwa o dap ɛrɛ taɛ esiātam lo enyim tura lulu nɛɛ yerebah tam le kɔ a nɛ a ekpo lo edoo dɛ̄dɛɛ̄ nu o dap lo esitam ye nɛ. (Eklis 12:1) I gbī kɔ o yerebah!​—Buū 1 Timɔti 4:12, 15.

16. E na a bɔloo kɔ i bara Jɛhova a, e e na anua a?

16 Jɛhova dap doo kɔ o lu ɛrɛgeba nu a gbī lo edoo ye ekɛɛrɛ gbɔ̄mɛɛ̄. Nyɔɔwo bara ye kɔ a nɛ a taɛ esiā ye tam, lɛɛ o bara ye kɔ a nɛ a ekpo a a bɛɛ̄. Kere o le zege ale o e’ana, su o sɔ̄, mɛm, le pya dɔɔ̄na nu o ɛrɛ ale nu o para nɛa ka Jɛhova anyaawo. (Eklis 9:10) O aa iye kɔ bɔɔ ale ekɛɛrɛ kɔ oo nyime tura a doo kɔ o lɛɛbaloo keekee bee dee a a kpaā nɛ lo edoo dɛ̄dɛɛ̄ nu o dap bu sisi tam nɛ Jɛhova. Ɛp kɛ̄ alu gbɛnɛ dee a kpaā nɛ dɛ̄dɛɛ̄ ii lo edoo kere nu a tera, bu dodoo kɔ ilii wereloo Tɛ a ɛrɛ ka a ye kuu doo a!

YƆƆ 127 Dua Nɛɛ A Bɔloo Kɔ M Lu

^ bar. 5 Tɔɔ̄ a loo kɔ oo gaa sietam nɛ Jɛhova kuma kɛ̄ o bee doo ni? O wee bura sɛh Jɛhova gaa a suge siātam ni? Ale oo muɛ̄ kɔ alu ebɛɛ̄ kɔ o su loo a nɛ si tam nɛ Jɛhova bu ɛrɛgeba sīdee a ye nia ni? Bu ekobee ue ama i gaa le nɔ keekee sīdee Jɛhova dap doo kɔ o ɛrɛ ekpo le taɛ esu daā ɛrɛgeba nu alu ebɛɛ̄ bu dodoo ye ekɛɛrɛ gbɔ̄mɛɛ̄.

^ bar. 3 Kere adoo Pɔɔl bee ɛm kpa ama ma pya Nɛɛ Kraist a bee tɔɔ̄dum bu tua sɔ̄ o’oo tup zua, pya ue ama kuu nage dɛ̄dɛɛ̄ pya zooro Jɛhova.