Skip to content

Skip to table of contents

O Dapge Nyɛŋiabu Ni?

O Dapge Nyɛŋiabu Ni?

O ebee suge sɔ̄ buŋa ekpo Tɔ Baɛloo a bu zua ama ni? Lo a le wo, ɛp lo o dapge agara pya ebip ama naa e:

I aara pya Nɛɛ Kraist a bee lu etɔ̄ nɔɔ̄ bee doodoo wa?

I tɔgɛ nia loo wa yira, kerewo, ii le eyere wa ka loo yeekɛ̄. I kpooraloo lɛɛloo “leera nɛɛ” yeekɛ̄. (Jud 16) Ii le ebip wa nu a naa bɔloo kɔ ba a kɔ nɛ pya dɔɔ̄na akiiloo wa bɛābu.—w20.01, p. 29.

E na eyerebah a nɛ kɔ o suā kɔ Jɛhova kuūdɛɛ̄loo taɛ olo a?

Baibol tɔgɛ kɔ a bee a suāloo lɛɛ o gae mɛā. E a dā pya o kara. A suā dɛ̄dɛɛ̄ nu o kɛɛrɛ le nu a a le bu beenyiɛ, e pya o elap dogo tɔa ye loo. (1 Edoo 28:9; Kam 27:11) Jɛhova ezuura a waɛma loo ye.—w20.02, p. 12.

Pio amunu edoba na a tɔgɛ sɔ̄ a bɔloo ekɔ ue, le sɔ̄ a naa bɔloo ekɔ a?

I wee su ɛɛbu kɔā nu akiiloo Jɛhova. I wee kɔnage ue sɔ̄ i muɛ̄ nɛɛ a tɛɛ̄ ekwɔ. Pya kanɛɛ wee kɔ ue lo enɛ zuurabahtɔ̄ alu ebɛɛ̄. Ii wee kɔ ue lo esuā (ale lo emuuna) pya ue akiiloo i esiatam bie pya buɛ̄ alu ekpaɛ̄ i tam. Ii wee kɔ pya ue a bɔloo kɔ a le gɔā.—w20.03, pp. 20-21.

Bu mɛ sīdee na gbo ngurube a le bu kpa Joel 2 ekobee lu kee loo pya lo a le bu kpa Mumuuna 9 ekobee a?

Joel 2:20-29 kɔ Bari bee lɛɛ dɛ̄dɛɛ̄ gbo ngurube a sa yira yii lo e’obara dɛ̄dɛɛ̄ nu a bee lu egbeesī wa nɛ. Sɔ̄ Bari doo wo sah, a bee egara ye edɔɔ̄. Pya lo gah bee dooa gbɔ̄mɛɛ̄ sɔ̄ pya Babilɔn bee yii bu buɛ̄ Izrɛl, e pio ɛɛ dooa sɔ̄ esaa. Mumuuna 9:1-11 baatɛ̄ pya alu etɔ̄ nɔɔ̄ bee ba le doodoo gbo ngurube bu ilii dee ama kuma sɔ̄ ba gaa kɔ yereue biaɛ nyɔɔ lo pɔrɔ sɔ̄ nyɔuwe ama, sa doo kɔ loo pya a wa yerekpotɛ̄ aa sukɛ̄.—w20.04, pp. 3-6.

Mɛɛ na mɛnɛ dee mmnyɔɔ anii’ee a?

Pya Russia le pya a wa gbaaloo. Ba esua ekpo bima pya nɛɛ Bari nɛ kɛ̄, baaloo Pya Ekeebee sa kpaɛ̄ i tam zue ue. Mɛnɛ dee mmnyɔɔ ebea be loo mɛnɛ dee kerekɛ̄ bu pio sɔ̄ lo.—w20.05, p. 13.

Ekɔ pya elap alu e’ɛm bu Pya Galetia 5:22, 23 na alu dɛ̄dɛɛ̄ gah loo “eyuu edɔɔ̄” ani?

Eeye. Kaɛ edɔɔ̄ yerebah kɔ i dap ɛrɛ pya dɔɔ̄na lele elap a doodoo kaāna dogo. (Ɛfɛs 5:8, 9)—w20.06, p. 17.

E na alu nu bɔɔ a le bu yere nu akiiloo aba ɔɔ nyɔɔ intanɛt a?

Nu o yere nyɔɔ intanɛt dap tɔgɛ kɔ o gaa kaaga, sa oo kumalookɛ̄.—w20.07, pp. 6-7.

E na pya Nɛɛ Kraist a gaa si tam Bari dap nɔ aāloo pya fɛ bari a?

Ba wee si uwe boo sɔ̄ le kɛ̄ ba edap aa bari. wee lu ekpɔā wa lokwa ba su nutam a bɔloo siātam. E ba wee su e’agaloo siātam dɛɛa nyɔɔ kɛ̄ kɛ̄tɔɔ̄ nyaa doo. Ili dapnage doo wo bu i esiatam zue ue.—w20.09, p. 5.

Bu pya amunu sīdee na i dap yerebah nɛ pya i gaa nɔɛ̄ Baibol kɔ ba a agɛrɛtɛ̄ wa wereloo loo Jɛhova a?

I dap wa yere mɛm loo kɔ ba a buū Baibol ziī ziī biradee sa ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ nu ba buū. E i dap wa tɔgɛ kɔ ba a yere kara.—w20.11, p. 4.

Ba mɛɛ̄ na a le bu ue a kɔ: “Bu Kraist . . . dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ [e] tɔɔ̄ dum” a?—1 Kɔr 15:22.

Nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl naa gaa bee kɔ elu elɛɛ dɛ̄dɛɛ̄ pya a bee u kɛ̄ bu luh. Mɛ a gaa bee kɔ nu akiiloo pya Nɛɛ Kraist alu etɔ̄ nɔɔ̄ bee, pya a bee lu “esere nua kaɛ bu Kraist Jizɔs.” (1 Kɔr 1:2; 15:18)—w20.12, pp. 5-6.

E na pya alu etɔ̄ nɔɔ̄ bee edoo sɔ̄ elua ‘enyaana wa bu ziī nwī sɔ̄ doo dɛɛ̄ kap, lo kpɛdumɛ dɔɔ̄ni’ a?—1 Kɔr 15:51-53.

Ba enyɔɔnɛ Kraist su nwī tum kpe kuādɛɛ̄loo pya nɛɛ. (Mum 2:26, 27)—w20.12, pp. 12-13.